„Autorska bura“ održana u Brseču u subotu 14. travnja bilo je jedno od neobičnijih književnih druženja u sklopu književnih rezidencija na kojima se trenutno pisci Hrvatske i regije inspiriraju za nastanak kratkih priča o 15 lokacija obuhvaćenih programskim pravcem Lungomare.

Gošća „Autorske bure“ bila je poznata SF i fantasy književnica Milena Benini koja se na književnoj rezidenciji nalazi u Mošćeničkoj Dragi. Za lokaciju književnog druženja odabran je pak Brseč, i to ne bez razloga: ovo pitoreskno liburnijsko mjesto, na litici iznad mora, lako bi se moglo zamisliti kao lokacija nekog fantasyja a nije isključeno da ga autorica kao takvo neće i „iskoristiti“.

Druženje je krenulo točno u podne. Održano je u „najmanjem kazalištu na svijetu“, Teatru OZ, u koje je valjalo ući četveronoške, kroz šarena vratašca. Tako je i sam proces pristupanja književnom druženju, na tragu „Alise u zemlji čudesa“, najavio da se unutra neće razgovarati o uobičajenim stvarima. Ne, publika je nakon sat i pol razgovora s Benini, koji je moderirao poznati riječki pisac te ujedno član EPK tima Zoran Krušvar, izašla bogatija za brojna teorijska i praktična znanja o vampirima, o ženskoj ulazi u romanima autorice, o skidanjima uroka i novim pogledima na Drakulu te generalno, o spekulativnoj fikciji koju Benini piše.

Za uvod onima koji se dosad nisu imali prilike upoznati s njenim radom, Milena Benini objavila je sedam romana: Kaos (1999.), Djelomična pomrčina (2012), Priestess of the Moon (2013) (Svećenica Mjeseca, 2014), Da En (2015), Prodavač snova (2015), Zmajska zora (2016) i Kvadrila (2017). Koautorica je knjiga The Complete Guide to Writing Fantasy, te The Complete Guide to Writing Science Fiction koja je dobila nagradu Eppie za najbolju elektronsku knjigu godine.

Roman Svećenica Mjeseca izdala je u Kanadi, priče su joj prevođene i na druge svjetske jezike, među kojima i španjolski te poljski a pored ostalog, svoj je doprinos dala i antologiji Dracula: Rise of the Beast urednika Davida Thomasa Moorea (2017). Zoran Krušvar dodatno ju je predstavio kao teoretičarku i predavačicu zbog koje su brojni mladi pisci i spisateljice stasali u novu generaciju autora i autorica spekulativne fikcije.

Uvodno se saznalo da Mošećnička Draga nije prva od ovdašnjih lokacija u koje je Benini smjestila svoje priče: „Zmajsku zoru“ napisala je u Pazinu, s pogledom na Pazinsku jamu iz koje je tijekom njenog boravka svakodnevno „sukljala“ poznata pazinska magla. U nekom paralelnom svijetu, jasno je da je magla mogla pripadati isključivo – zmaju.

U Mošćeničkoj Dragi autoricu je za njenu priču u nastanku inspirirala lokalna predaja o starici koja živi u šumi i bolesti liječi bacanjem ugljena, bitnu će ulogu imati i slavenski bog Perun a da bismo saznali kako se priča razvija bit će potrebno pričekati nekoliko mjeseci.

Budući da Benini u Mošćeničkoj Dragi ima sjajne radne uvjete („imam tišinu, more, šumu, knjižnicu, wifi i to je sve što mi treba“) rezultat njenog rada možda upoznamo i ranije od rujna kad je najavljeno izlaženje zbirke svih 15 priča nastalih na rezidencijama.

Od autorice se mnogo moglo čuti i o vampirima, i to ne samo kao fikcijskim već i stvarnim likovima (sjetimo se samo prvog europskog vampira Jure Granda iz istarske Kringe!). Ne čudi stoga da je njena verzija priče o Drakuli završila u antologiji Dracula: Rise of the Beast urednika Davida Thomasa Moorea. Osim Benini, urednik je za ovu antologiju odabrao još četiri pisca s „vampirskih“ područja (što Hrvatska očigledno jest) a ona je grofa Drakulu poslala u Varaždinske Toplice, u vrijeme Marije Terezije koja je u vampirskoj povijesti ovih prostora ostala zabilježena po tome što je krajeve čistila od vampira uz financijsku nagradu prokazivačima (možete samo zamisliti koliko je vampira bilo prokazano!).

Osim vampira, druga je tema kojoj je na književnom druženju posvećen veći prostor bilo žensko pitanje. Na pitanje doživljava li se kao feministička aktivistica, odgovorila je da piše priče koje ju zanimaju pisati (na primjer, ne zanima ju pisati o Arnoldu Schwarzeneggeru).

„Zanimaju me muško-ženski odnosi je živimo u svijetu u kojem oni jesu tema, ali misli da nije konstruktivno napisati samo još jednu knjigu o tome kako patrijarhalnost nije dobra. Ali jest konstruktivno napisati knjigu o tome kako žene jesu bitan faktor i u politici i za sustav svijeta“, kazala je Benini. Njeni su ženski likovi bez dvojbe snažni i samostalni (kad se govori o vampiricama, gotička literatura i jest poprilično „ženska“) no ne libi se i provocirati pa je u jednom od svojih romana „vampirsku romansu“ otjerala u parodiju te vampira na koncu knjige pretvorila u čovjeka (što je neke od njenih čitatelja poprilično naljutilo).

Dakako da vampiri i teme ne iscrpljuju popis tema kojima se bavi ova plodna i nagrađivana autorica. Osim već spomenutih romana najavimo i one nadolazeće: uskoro ćemo čitati „Kaos“ čiji je izlazak najavila za nadolazeći Sferakon, do kraja godine izdat će i anarhistički roman „Mletački sokol“ te jedan čisti SF smješten na teraformiranoj Veneri u vremenu big scale globalizacije za čiji se naslov još nije dokraja odlučila. Poslije toga će, kaže, napisati i nastavak „Zmajske zore“ te tko zna što još. Vrijedi pratiti.