Početkom rujna u Delta Labu održana je dvodnevna radionica Forget Heritage, osmišljena s ciljem promicanja rješenja za obuku, usmjerenih na korištenje napuštenih ili nedovoljno korištenih povijesnih lokaliteta u procesima razvoja kulturnog sektora i kreativnih industrija.

Dvadeset polaznika činili su profesionalci iz sfera kreativnih industrija, javne uprave, poduzetnici i pojedinci povezani s kulturnim sektorom.

Radionica je organizirana u sklopu Transnacionalnog treninga, a Rijeka se kao buduća prijestolnica kulture sasvim prigodno pridružila obilježavanju 2018. godine kao europske godine kulturne baštine. Glavni cilj projekta je promicanje suradnje između gradova središnje Europe u svrhu prepoznavanja inovativnih, ponovljivih i održivih modela upravljanja povijesnim lokalitetima njihovom valorizacijom putem pokretanja kulturnih i kreativnih poduzeća.

O modelu upravljanja koji kombinira potencijal starih zgrada i nove kreativnosti, na dvodnevnoj radionici govorio je dr. sc. Jadran Antolović, ekspert UNESCO-a za pravna i ekonomska pitanja zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Profesor Antolović usredotočio se na upravljanje kulturnom baštinom i na sva ekonomska pitanja tog upravljanja.
– U ova dva dana razmijenili smo dragocjena iskustva i mišljenja, prije svega o ekonomskom pogledu očuvanja baštine. Pitali smo se kako upravljati da dobijemo očuvanu baštinu, a da uspostavimo jedno mudro upravljanje, da održimo njezinu kondiciju. Kod nas vlada jedan konzervatorski, muzeološki pristup kulturnoj baštini, skloni smo je staviti pod stakleno zvono i gledati kako propada, umjesto da joj damo neku funkciju. Tako bismo je očuvali i upotrijebili u turističkoj ponudi – objasnio je Antolović.

Predavač također smatra da je neophodno povezati se s gospodarskim razvojem te da ulaganje u baštinu znači zaposlenje građevinskog i obrtničkog sektora. U nastavku predavanja bilo je riječi o tome kako baštinu koncesijski povezati s gospodarstvom; kada bi se napravila ozbiljna analiza točno bi se moglo vidjeti koliko ljudi bi dobilo posao, bilo u turizmu, bilo u građevinarstvu ili obrtništvu. Aktiviranje kulturne baštine koristilo bi svima, smatra profesor Antolović.

Sonja Lukin, polaznica radionice Forget Heritage, kao viša stručna suradnica u Odjelu za kulturu Grada Rijeke, za tematiku radionice zainteresirana je iz više razloga.
– Javna uprava educira se za upravljanje kulturnom baštinom, što je višestruko korisno. Saznanje da se baština može voditi tako da to bude ekonomski prihvatljivo može se iskoristiti na razne načine. Mislim da je Rijeka u puno boljoj poziciji od drugih baštinskih gradova upravo zato što imamo priliku na promišljen način pristupiti ovoj temi. Grupe turista, koje kod nas još uvijek nisu masovne, možemo usmjeriti ka sadržajima koje ćemo kreirati, a to se znanje kasnije može transferirati na sve druge gradove – sažela je iskustvo sa radionice Sonja Lukin.

Na radionici je također bilo govora o izboru metode i provedba ekonomskog vrednovanja s analizom tržišta i marketinškim strategijama, a svaki od tih segmenata pratila je konstruktivna rasprava s polaznicima.