Na koji način kultura i ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom razvoju lokalne zajednice, kako sponzori i donatori odlučuju koje projekte podržati, kako kulturnjaci komuniciraju s potencijalnim sponzorima i donatorima te na koji način projekt Europske prijestolnice kulture potiče suradnju između poslovnog i kulturnog sektora, tematske su linije kojima se bavila konferencija Business 2 Culture što je u petak, 8. lipnja, održana u riječkom MMSU-u.

Konferencija je izazvala velik interes, posebice kulturnjaka, što je podcrtalo informaciju koju je na otvorenju konferencije iznijela ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek: da je europski trend smanjenje javnih sredstava za kulturu te sve veća “potraga” kulturnjaka za sredstvima u privatnom sektoru.

Ovaj je trend Rijeci 2020 poslužio i kao povod za organizaciju konferencije pa je prilikom otvorenja direktorica TD RIJEKA 2020 Emina Višnić pojasnila da su na konferenciju ciljano pozvani i kulturnjaci i poslovnjaci – da razgovaraju o suradnji – a rezultat tih razgovora (i aktivnosti koje će tek uslijediti) trebao biti širi doprinos razvoju inovativnih proizvoda i veza te sinergija koja će društvu omogućiti dodanu vrijednost, kroz kulturu.

„Kultura ne može bez javne podrške, međutim ako se zadržimo samo na javnim sredstvima, nećemo imati prostora za sve razvojne momente. U tom smislu titula Europske prijestolnice kulture znači veliku proslavu hrvatske i europske kulturne raznolikosti koja će se tijekom 2020. satelitski odvijati u cijeloj zemlji, ali ona je i prilika za sve nas da osim kulturno-umjetničkih programa stvorimo i neku dugotrajniju ostavštinu“, kazala je Višnić.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel taj je moment dodatno istaknuo kazavši kako se još u vremenu kandidature za titulu Europske prijestolnice kulture promišljalo da to nije samo projekt kulturnjaka već da on mora biti mnogo širi i imati znatno veći doprinos razvoju cijele zajednice. „Danas znamo da ćemo 2020 biti EPK. To je velik izazov i obveza, i očekujemo da ćemo kroz sve što će se do 2020. dešavati završiti postindustrijsku transformaciju Rijeke u kojoj kultura ima važnu ulogu kao pokretač i inicijator. No očekujemo i da će se taj proces ispreplesti s gospodarskom djelatnošću. Prije svega mislim na turizam, ali i na građevinski sektor, IT sektor… Drago mi je da su to riječki poduzetnici sami prepoznali, osnovavši Poslovni klub PartneRI koji ima cilj aktivnije sudjelovanje gospodarstvenika u programima koje pripremamo za 2020. Njegovih je članova zasad 30-ak ali veseli me što imaju ambiciju da ih 2020. godine bude 2020“.

V.d. pročelnice Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ Tamara Carević – Baraba kazala je da je u poslovnom svijetu učestao stav da gospodarstvo donosi dobit a kultura „samo troši“. „No postoje brojni primjeri da se ta dva sektora mogu prožimati i da ulaganja u kulturu mogu donijeti konkretnu korist“. I ona je stoga srdačno pozdravila osnivanje Poslovnog kluba, odnosno ideju da donatori iz gospodarstva podržavaju umjetničke projekte, cijeloj zajednici na korist.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je tema konferencije- diversifikacija financiranja i privlačenje ulaganja u kulturu – u svjetlu već istaknutog europskog trenda smanjenja javnih sredstava za kulturu izuzetno važna.

„Hrvatska taj trend nije toliko osjetila, bez obzira na krizu, što je u vezi s drugim trendom a taj je da javna sredstva u velikoj mjeri odlaze u redovito financiranje sektora kulture u gradovima, što je izazov.

Iz perspektive Ministarstva, u posljednje dvije godine pomakli smo se s 0,56 na 0,91 posto državnog proračuna koji se izdvaja za kulturu, velikim dijelom kroz bolje povlačenje sredstava Europske unije.

No nedostaje javna verifikacija vrijednosti onog što se u kulturi događa. U medijima, ona je svedena na to tko se pojavio na otvaranjima. Možda upravo zbog toga nedostaje i financijsko praćenje kulture od strane gospodarstva. Mislim da je Europska prijestolnica kulture u mogućnosti da u tom smislu ostvari točku preokreta“, kazala je ministrica.

Izvijestila je i da u ovom trenutku Ministarstvo kulture radi na uređivanju određenih dijelova sustava. „To je pitanje revizije zakonodavstva (dio koji se odnosi na rad arhiva, knjižnica, muzeja), najesen vjerojatno u javnu raspravu ide novi zakon o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, a slijedom rezultata studije Instituta za javne financije o poreznom tretmanu kulture i umjetnosti, vodimo i konzultacije s predstavnicima sektora i ulagačima kako bismo uredili da u poreznom smislu ulaganje u kulturu bude smislenije i poticajnije.

Imamo nekonzistentnu situaciju vezano uz PDV i oslobađanje pojedinih usluga od PDV-a, što vidimo kao velik prostor za unapređenje. Nejednak je tretman zaposlenih i nezaposlenih umjetnika po pitanju plaćanja doprinosa, a sustav ne prepoznaje ni cijelu mladu generaciju umjetnika koji ne traže klasična zaposlenja (tzv. freelancere, op.a.). Sve to planiramo kvalitetnije definirati kroz novi zakon.

Posebna su tema kulturne i kreativne industrije – tu moramo napraviti detaljnu analizu po djelatnostima i vidjeti kakvi su omjeri djelatnosti koje se podupiru i koje se ne podupiru javnim novcem, da bismo vidjeli za koje je djelatnosti potreban poticaj za jača privatna ulaganja“, kazala je Nina Obiljen Koržinek.