Riječka kulturna scena dobro je pripremljena za upravo raspisan Poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi Ministarstva kulture. Kao literatura Poziva navodi se službena skripta riječkog seminara Applause please, na što se s ponosom osvrćemo.

Sudeći po reakcijama i povratnim informacijama, međunarodni seminar Applause please na temu razvoja publike (Rijeka, 4 – 6 rujna) za stotinjak je polaznika bio izuzetno korisno iskustvo koje im je dalo brojne odgovore i otvorilo još brojnija pitanja. U tri dana izredao se niz predavanja, izložili primjeri dobre prakse i održale intenzivne interaktivne radionice, sve redom dobro posjećene, a zadovoljstvo izražavaju i predavači i panelisti, potonjih ukupno 13, iz različitih organizacija i s različitim iskustvom i pristupima u radu s razvojem publike.

Riječka kulturna scena dobro je pripremljena za upravo raspisan Poziv za dodjelu potpora programima koji potiču razvoj publike u kulturi Ministarstva kulture. Kao literatura Poziva navodi se službena skripta riječkog seminara Applause please, na što se s ponosom  osvrćemo.

Kako bismo u najsažetijem obliku predstavili ono što predavači seminara Applause please vide najvažnijim po pitanju razvoja publike, svima smo postavili po pet pitanja te od njih tražili najsažetiji mogući odgovor. Ona su se odnosila na izdvajanje pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike, na što sažetije definiranje termina, na jedan pozitivan i jedan negativan opći primjer metoda razvoja publike, na status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima zemalja iz kojih dolaze te na korelaciju razvoja publike i projekta Europska prijestolnica kulture.

Ovo su njihovi odgovori:

Alessandra Gariboldi, Fitzcarraldo, Italija

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: Strategija, vrijednosti, biti suvremen bez obzira kojom se umjetnošću baviš, demokracija, budućnost

Definicija razvoja publike: Održiv, strateški i dinamičan proces koji umjetnost čini široko dostupnom. Određivanje značenja i relevantnosti kulture za budućnost zajednice.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Pozitivne metode: prilikom obraćanja publici uključivati ju i zaista slušati, a bez da se pritom odustaje od uloge kulturnih leadera. Ti su procesi brojni, a znače uključivanje specifičnih segmenata publike u programiranje i kreiranje kulturnih proizvoda, da bi ju se osposobilo da zaista razumije o čemu se radi. Ali pritom valja uračunati i našu spremnost za preuzimanje rizika, otvorena komunikacija je uvijek rizičan proces.

Loši primjeri su oni koju su činjeni u najbolji namjeri ali s pretpostavkom da je razvoj publike odgovornost samo jednog “ureda” pa rezultiraju time da imamo jako zanimljive programe koji na kraju ne uspiju jer organizatori nisu uspjeli stvoriti uvjete za naslijeđe, što onda vodi do apatije.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u Italiji: (Smijeh) Kulturna politika jako je slaba i zadnjih smo godina toga pogotovo svjesni na lokalnoj razini. Privatne fondacije imaju važnu ulogu u ispreplitanju s javnim politikama, one otvaraju ta vrata pa imamo mnogo pojedinačnih programa za financiranje koji rade dobro. No u cjelini imamo staromodan pogled na kulturu i u odnosu na ostale zemlje Europe prilično staromodni pristup, ne samo na strani ponude nego i potražnje. I još nemamo nacionalne politike koja s tim korelira. Ali imamo izjave namjere.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Definitivno da, to je prioritet, a da bi postao pravi prioritet mora biti kao takav prepoznat i na europskoj razini. EPK je okvir. Razvoj publike je dugoročan proces koji počinju dosta ranije od same godine u kojoj grad ponese titulu. Najveći izazov je naslijeđe. Koliko vidim po dosadašnjim gradovima EPK, razvoj publike ima bitno mjesto bar u glavnom narativu.

 

Paul Bogen, Olivearte, UK

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: Proces, dugoročno, dugoročno, organizacijsko, strpljenje

Definicija razvoja publike: Stavljanje publike u srce svega što radite i zašto postojite.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Najneuspješniji je EPK projekt općenito, koji nije razvio ništa publike. Najuspješniji su razvoji obiteljskih programa za djecu i roditelje, zatim oni koji su krenuli od dobrih istraživanja (fokus grupa) i promijenili cjelokupan pristup programiranju te povećali i razvili publiku u isto vrijeme.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u UK: Mislim da je koncept implementiran u nacionalne dokumente ali nisam siguran, ne živim više tamo.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Ovisi o EPK gradu, nisu svi isti, ovisi o tome kako je proces učinjen, i kako je publika uključena u proces. Kad govorimo o EPK, najvažnije je naslijeđe, ako je sve samo u eventima i festivalima ništa se zapravo ne mijenja.

 

Armelle Stépien, PR i konzultantkinja za razvoj publike, Francuska

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: poznavanje publike, želja (strast), kulturno posredovanje, diverzifikacija, otvorenost.

Definicija razvoja publike: Ja to shvaća kao povećanje publike, povećanje posjećenosti od strane publike, a da se pritom vodi računa o materijalnim mogućnostima publike i o različitosti publike. Za jednu instituciju to bi značilo staviti publiku u središte svog djelovanja.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Najgore je kad se publici ponudi neka radionica, na primjer, a da se nije mislilo na daljnje prenošenje iskustava, i ono što se radionicom željelo polučiti u budućnosti. Najljepše je kada umjetnik vidi i osjeti da je zauzvrat od publike dobio emociju, da ju je dirnuo i da mu je ona vratila sa zahvalnošću. Publika ne daje samo novac za ulaznicu, već i mnogo više.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u Francuskoj: Razvoj publike je napisan u programima ministarstva kulture i obrazovanja ali ono što nije upisano su načini, metode.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Svakako polučuje da bude više publike i odgovara toj želji da kultura zrači.

 

Jonathan Goodacre, The Audience Agency, UK

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: uključenost, demokracija, kreativnost, vibrantnost, život.

Definicija razvoja publike: To je način razmišljanja – kako umjetnost i kultura ostvaruju interakciju s publikom, i  odlučnost da je publika povezana s umjetnošću. To je proces identifikacije strategije, ne samo marketinške, već zahtijeva uključenost svih aspekata organizacije.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Dobar je primjer jedan muzej u Belgiji. Tamo su napravili nešto izvanredno: izložbu koja nije toliko jako zanimljiva ljudi mogu interpretirati na svoj način, mogu ju omirisati, čuti, opipati, posložiti ju na svoj način.

Loš primjer: imam problem s tim kako neke kulturne organizacije govore o svom radu, a to je tako da mnogi ne razumiju o čemu se radi. Kao da to namjerno žele.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u UK: Razvoj publike jest ugrađen u službene dokumente u smislu da postoji jedinstven stav kulturne politike o tome da je on važan, a što nije podložno političkim promjenama.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Može, ali ne čini to uvijek. Sviđa mi se kamo ide Rijeka, razmišlja dugoročno, dobar je primjer program 27 susjedstava. EPK je samo jedna godina, u kojoj se dogodi mnogo spektakularnih stvari ali kasnije najčešće nema naslijeđa. Čini mi se da Rijeka razmišlja dugoročno i strateški a ne da samo planira ljudima pripremiti spektakl.

 

Cristina Da Milano, ECCOM, Italija

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: otvaranje, povjerenje, predanost, sposobnost da se prihvati neuspjeh, fleksibilnost.

Definicija razvoja publike: Dugoročan proces koji znači da organizacija mora diverzificirati publiku, povećati publiku i ojačati vezu s publikom.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Dobra su iskustva ta kada je razvoj publike embedan u organizaciju, od vrha prema dolje i svo je osoblje predano tom cilju, a loš kada je razvoj publike prepušten dobroj volji jedne osobe ali nije zaista cilj organizacije.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u Italiji: Razvoj publike nalazi se u ključnim kulturnim dokumentima, doduše ne zove se uvijek tim imenom. Ali je zato povećanje posjetitelja jako prisutno u našim kulturnim politikama, u smislu dosezanja brojki a to su uglavnom turističke brojke. Što je OK ali više bi pažnje trebalo posvetiti građanim.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Pridonosi, po samoj prirodi projekta – EPK kulturu stavlja u centar razvoja grada, i to je onda očito povezano s idejom razvoja publike.

 

Niels Righolt, Danish Centre for Arts & Interculture (DCAI/CKI), Danska

Pet ključnih riječi povezanih s razvojem publike: samorefleksija, znanje temeljeno na činjenicama, uključivati različite ciljane skupine, raditi na programiranju i raditi na segmentaciji.

Definicija razvoja publike: Organizacijski razvoj. Organizacija koja odražava ambiciju da postane relevantna za publike (i za primarne ciljane skupine ali i sekundarne i tercijarne). Relevantnost je ključna riječ. U smislu da je organizacija, festival, umjetnički projekt ili što već, svjesna gdje se trenutno nalazi i kojim se ljudima želi obratiti.

Pozitivan i negativan primjer metoda razvoja publike: Klasični rad s publikom je da kuratori stvore program i da se u nekom momentu gotov program preda marketinškom i odjelu za komunikacije, da ga prodaju. To tako ne ide. Dobar proces je da programeri, ljudi iz marketinga i predstavnici različitih ciljanih skupina zajedno stave stvari na stol i zajedno razmišljaju koja vrsta publike bi željela kakav program, na kojoj razini, da li im ponuditi participativni program ili program koji će samo gledati (konzumirati). Sam predstavnik publike isto nije uvijek isti; nekad i sam želim samo gledati a nekad želim biti uključen. Dakle nije samo da se publike razlikuju nego i pojedinci iz te publike jedan dan žele jedno a drugi drugo. A ja želim biti publika na sve te načine tijekom određenog vremenskog perioda. Dakle dobar primjer su institucije koje stvarno promišljaju proces. Klasičan loš primjer je kad prodaješ nešto kao jedno a ispadne nešto sasvim drugo; prodaješ kao interaktivno a ispadne da je to samo još jedna izložba kao brojne prije nje.

Status koncepta u zakonodavstvu i dokumentima u Danskoj: Nije formalna obaveza, ali je artikuliran kao način razvoja. S druge strane, to nije formalni kriterij za odabir menadžmenta art-sektora pa se još uvijek zapošljavaju osobe koji su praktički bogovi: znaju sve o menadžmentu, komunikacijama, umjetnosti…  A takve osobe ne postoje. Ali artikulira se, i mislim da smo usred tranzicije i da postoji neko oklijevanje kako koncept razvoja publike legalizirati i uvesti u zakonodavstvo.

Pridonosi li projekt EPK povećanju važnosti koncepta razvoja publike: Mislim da je razvoj publike razvoj organizacije, mislim da organizacije moraju razvoj publike uvesti u menadžment, programiranje, komuniciranje. Ako Rijeka 2020 – EPK, na primjer, želi biti relevantan projekt za sve građane Rijeke, ako želi unijeti progresivnost i kreativnost i postaviti kamen temeljac za budućnost, vi onda zaista želite promjenu. A ako želite promjenu onda morate promijeniti i način na koji radite s drugima, na koji surađujete, kako uključujete. Dakle razvoj publike je stvar organizacijskog razvoja ali i kulturne demokracije, stvar toga kako pozivate ljude da sudjeluju, progovore i možda pridonesu. Da biste to učinili morate sagraditi organizaciju. Zapravo mislim da je oklijevanje plodonosno jer znači malo samorefleksije.