Doba moći

Glasna kultura sjećanja: Doba moći istražuje svijet totalitarnih režima, struktura moći i straha, koje su transformirale riječke izgovorene i prešućene narative. Četiri lokacije u Rijeci i regiji bit će transformirane u moćne susrete s veličanstvenim izvedbama.
  • [ri:map]

    2016–2017
  • [ri:learn] i [ri:invent]

    2018–2019
  • [ri:build]

    2020–2021

Velika europska umjetnost odgovara na krizu

Riječka povijest inspirira potragu za sestrinskim gradovima, mjestima u kojima se podjele i dalje mogu vidjeti u urbanoj geografiji, okolnom području i u očima ljudi koji tamo žive. Ona je, također, zrcalo suvremene Europe, razdoblja nade i tuge koja je naš kontinent proživio. Ova programska linija sastoji se od nekoliko preklapajućih razdoblja i višestrukih iskustava.

Započinjemo pozadinskim istraživanjem i upotrebljavamo postojeće projekte (FRAMNAT, Europsko sjećanje, Spomenici budućnosti) i kolegije (Komparativna povijest kulture sjećanja) koji se održavaju na Sveučilištu u Rijeci. Identificirana su potencijalna spomen mjesta, uspostavljeni istraživački timovi, a osigurana je i suradnja s lokacijama koje su već u funkciji (primjerice muzeji). Ova faza temelji se na širokoj mreži međunarodnih akademskih i građanskih društava kao partnera za konferencije, radionice i znanstvene studije.

U drugoj se fazi deseci spomen mjesta diljem grada i susjednih zajednica animiraju umjetničkim intervencijama (performansi, izložbe, koncerti, čitanja poezije, novi spomenici, spomen-ploče i obilježja, obnovljeni javni prostor). Četiri razdoblja umjetnosti, četiri podijeljena grada na pozornici i četiri monumentalna rada nekih od najboljih kazališnih umjetnika u Europi činit će vrhunac programa Doba moći tijekom 2020. godine.

Mnoge aktivnosti vezane uz Doba moći održavaju se u i oko lokalnih memorijalnih obilježja – građevina (Guvernerova / D’Anunnzijeva palača ), spomen područja (Goli otok, kamp Kampor na Rabu), muzeji (Lipa), spomenika (Spomenik podhumskim žrtvama), vojnih kompleksa (Sv. Katarina, bivša vojarna dobrovoljaca iz Španjolskog građanskog rata), slavnih ostataka povijesti (Titov motorni brod Galeb) i izgubljenih mjesta koja je službena povijest zaboravila.

Impuls: Rijeka je preživjela okupaciju, oslobođenja, monarhije, carstva koja se urušavaju, promašene socijalističke pokuse. Grad koji je desetljećima bio podijeljen, s granicom koja je oblikovana uz rijeku Rječinu, primjer je ciničnog političkog crtanja granica.

S obzirom da se bodljikave žice podižu diljem Europe, središnjim i relevantnim postaje pitanje granica. Tenzije se ne mogu ignorirati.

Iskustvo podijeljenosti oblikovalo je identitet mnogih europskih gradova. Grad Rijeka živio je povijest podijeljenu između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije, što je u jednom kratkom razdoblju rezultiralo prvom fašističkom državom,  D’Annunzijevim Talijanskim namjesništvom Kvarnera (La Reggenza Italiana del Carnaro) proglašenim 8. rujna 1920. koje je potrajalo nekoliko mjeseci, i kasnije Slobodnom državom Rijeka. Do 2020. godine od toga će proći točno 100 godina. Nakon toga slijedila je kontroverzna i krvava repopulacija Rijeke. Ta je podjela još uvijek vidljiva u tkivu grada, njegovoj arhitekturi i sukobljenim kolektivnim sjećanjima.