Predstavljanjem projekta Urbani vrt u Dječjem vrtiću Rastočine 4. listopada započeo je trodnevni arhitektonsko-urbanistički festival “Neboderi – grad među oblacima“ usmjeren fenomenu riječkih stambenih višekatnica, u organizaciji Sekcije mladih Društva arhitekata Rijeka. Projekt Urbani vrt uključuje niz aktivnosti koje su svojim ciljevima bliske EPK programu Zeleni val, usmjerenom snaženju gradske svijesti o vrijednostima okoliša.

Upravo na tom tragu su dan prije Festivala svojih pet minuta dobili vrtićki mališani, što se pokazalo odličnim uvodom u festivalske aktivnosti. U suradnji Sekcije s Komunalnim društvom Čistoća, koje je vrtiću doniralo višegodišnje sadnice aromatičnog bilja,  s Vrtnim centrom Viškovo koje je doniralo vaze i uz pomoć Irene Woelle i članova Sekcije, djeca su se prihvatila sadnje i obrezivanja zelenila. Bio je to početak ostvarenja ideje o dijeljenju trajnica Riječanima koji će ih svojom rukom učiniti dijelom vlastitog urbanog okruženja o čemu je Bia Gec iz Komunalnog društva Čistoća kazala:

Čistoća često donira sadnice građanima, pa je to rado učinila i mališanima dječjeg vrtića na Škurinju. Njima smo darovali trajnice mirisnoga mediteranskog bilja koje se već nalazilo u gredicama na gradskim zelenim površinama. Mislim na pelin, mentu, majčinu dušicu i slične vrste. Raduje nas što možemo edukativno pomoći gradskoj djeci na svaki način, a ovaj put smo to dodatno učinili pomažući u organizaciji događaja kojim je na lijep način započeo Festival. I tu ne mislimo stati, podjela sadnica građanima bit će još.

U tome da su djeca prva primila sadnice valja prepoznati i ponešto simbolike. Ona sama su pak pripremila male posude s biljem kao dar stanarima susjednog nebodera. Njime je moguće ukrasiti zajedničke prostore u neboderu susjednom vrtiću, što uključuje i njegovu krovnu terasu koju se ne koristi. Djeca su ujedno oplemenila vrtićki interijer oslikavajući ga biljnim motivima.

Ideja uređenja krovne terase nebodera biljem poslužila je kao uvod u predavanje zagrebačke arhitektice Cvijete Biščević posvećeno iskustvima urbanih vrtova kroz povijest i njihovim današnjim iskustvima. Naglasak je stavljen na praktična rješenja s ciljem održivosti koja omogućuju postizanje višestrukih dobrobiti: jačanje svijesti o bioraznolikosti gradova, ublažavanje efekta toplinskih otoka, podizanje ekološke pismenosti stanovništva, rast socijalne povezanosti i solidarnosti zajednice, smanjivanja otuđenosti, jačanje pozitivnih zdravstvenih učinaka kretanjem itd.

Kako je kazala Biščević, urbani su vrtovi do Drugog svjetskog rata u europskim gradovima bili sveprisutni, nakon čega se povlače pred ekspanzijom prehrambene industrije.

Priča o urbanim vrtovima pokazala se kao odličan početak Festivala“, smatra Gorana Stipeč Brlić iz Sekcije mladih Društva arhitekata Rijeka. “Sudionicima su se prvo predavanje pokazalo vrlo poticajno. Mnogima je bilo interesantno čuti kako s time stoje stvari iz rakursa svjetskih iskustava, drugi su htjeli znati više praktičnih informacija o pripremi komposta itd. I projekti uređenja krovišta su dobro primljeni, svi se nadamo da neće stati samo na idejnim rješenjima. Javili su nam se stanari iz jednog od susjednih nebodera, njima se ideja uređenja učinila privlačna, pa ne žele ostati po strani. Sve to potvrđuje naše uvjerenje kako su krovišta riječkih nebodera divan, ugodan prostor i šteta je ne vrednovati ga na adekvatan način, što bi dobrim dijelom moglo promijeniti i standardno viđenje nebodera u našoj javnosti.”

Festival je prvog dana dao priliku i mladim članovim Društva arhitekata da predstave tri grupna idejna rješenja urbanog vrta na krovu škurinjskog nebodera Š-6. Tim su rješenjima predvidjeli prostore za druženje, sunčališta, postavljanje fiksnog i pomičnog bilja i slično, sve da bi se podiglo kvalitetu života stanara u neboderu. Predstavnici riječkoga Građevinskog fakulteta predstavili su proračunske interpretacije prijedloga.

Festival posvećen Rijeci kao gradu među oblacima službeno je otvoren posjetom terasi iznad zadnjega, 26. kata nebodera Š-6. Bio je to trenutak u kojemu se na najbolji način moglo uvjeriti u zanimljivost priče o riječkim stambenim vertikalama, ponajprije zbog pogleda koji uistinu oduzima dah. Rijeka je grad koji je, dobrim dijelom zbog konfiguracije terena koja ne ide na ruku horizontalnom širenju, podizao najviše građevine te vrste u Hrvatskoj i Jugoslaviji, čemu su dokazom stambeni tornjevi na adresama Franje Čandeka 23a i 23b. Činilo se to uglavnom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća da bi se udovoljilo stambenim potrebama velikog broja novih stanovnika pristiglih na rad u gradske industrijske pogone, koji su u to doba doživljavali vlastiti vrhunac.

Da bi se adekvatno vrednovalo riječke stambene vertikale i prepoznalo njihovu vrijednost kao dijela riječkog identiteta, te ukazalo na mogućnosti koje proizlaze iz neadekvatno iskorištenih zajedničkih prostora u takvim građevinama (krovovi, prostori za druženje, sušionice, portuni i slično), Festival se nastavio nizom prezentacija, edukacija, obilazaka, izložbi i okruglih stolova.

Tako su drugog dana festivala u prostorijama Društva arhitekata Rijeka održana predavanja i okrugli stol o povijesnom aspektu te o socijalnom, arhitektonskom, urbanističkom i krajobraznom fenomenu riječkih nebodera. O tomu su govorili Lidija Butković Mićin, Kristian Benić, Srđan Škunca, Leo Modrčin, Barnara Kalebić Maglica i Luka Skansi.

Predstavljena je i izložba fotografija i nacrta osam odabranih nebodera pod nazivom »Nekad vs. sad«. Izložbom su obuhvaćeni neboderi na adresama: Braće Cetina 2, Vitomira Širole Paje 10, Zdravka Kučića 27, Ante Kovačića 10, Drage Gervaisa 39, Franje Čandeka 23, Rastočine 6 i Bujska 15.

U petak, 6. listopada, organiziran je obilazak Hotela Neboder, zatim će u kavani hotela biti otvorena izložba Pičman & Albini, posvećena arhitektima koji su sudjelovali u projektiranju toga sušačkog kompleksa. Bit će predstavljeni i rezultati fotografske radionice koju je vodila Petra Mrša, a za 20 sati je najavljen koncert Stepfany Stefan.

Foto: Velid Đekić i Irena Woelle