Informacija i znanje imaju “želju” biti slobodnima, ali to nekako ne igra na svim jezicima…
Na Wikipediju smo navikli, pa je više pretjerano ni ne propitujemo. A prošla je ona i kod nas zanimljive priče: naprimjer, ta ista “slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati” odbijala je svojedobno Pavičićeve tekstove za englesku verziju o brujetu i pašticadi kao nerelevantne; jedan je ministar obrazovanja pozivao đake i studente da bojkotiraju hrvatsku inačicu iste dok su je neki pisci zbog tih “vječno uređivanih” sadržaja nazivali i naziwikipediom.
Uglavnom, nebitno iz kojeg kuta prišli Wikipediji (znanstveno-nerelevantnog, fake news-mogućeg, trivijalno-informativnog) istina je da će naša djeca ovu enciklopediju kad tad koristiti. A možda i u nju nešto i pisati.
Zasad uglavnom neće, osim ako ne pričaju engleski i rade to na Simple English Wikipedia, koja je, između ostalog, prilagođena i njima manjima.
U Francuskoj je postojao projekt Wikipédia Junior koji je je arhiviran, WikiKids je ostao samo prijedlog dok je WikiJunior kao dio Wikibooksa knjižni fond za djecu, a ne enciklopedija za njih i adolescente koju sami i uz pomoć starijih uređuju. Na WikiJunioru nema knjiga na hrvatskom, a od bliskih jezika samo je jedna knjiga na bosanskom: Sunčev sistem.
Ali tu je švicarsko-belgijski Wikimini (8 do 15 godina) lansiran 2008. kao dio aktivne pedagogije i dijeljenja znanja za djecu i mlade, koji je uz pomoć starijih administratora i uređuju. Ima 18114 članaka i preko 40000 korisnika – Wikiminauta!
Pojednostavljena za uporabu za djecu već od osam godina starosti, ona je neprofitni, apolitični projekt bez ikakvih reklama koji je iniciran od skupine učitelja u Francuskoj i Belgiji. Švedska verzija ima 2480 članaka, a razvijaju se još i engleska i španjolska Wikimini cyber-enciklopedija.
Nešto ranije na nizozemskom se pojavio projekt web enciklopedije Wikikids.nl iniciran opet s učiteljske strane za osnovnoškolske namjene. Ali također otvoren i za suradnike izvan matičnih škola. Projekt je podržan od Kennisseta-a (Nizozemske javne internet organizacije posvećene edukaciji). A on je utjecao i na lansiranje francuske Vikidije.
Samo par mjeseci kasnije nastaje dječja enciklopedija u kojoj, kako kažu, članci koje uređuju djeca (8 do 13 godina) trebaju biti laki za čitanje, sažeti i informativni. Njome se djeca mogu služiti na način konzumenta, ali i na način aktivnog sudionika koji će primjerice svoje školske zadaće određene tematike dijeliti s drugima. Zasad ima 27 236 članaka i naravno da dizajnom liči na Wikipediju, ali nije s njom povezana.
I, za kraj, možda su ovi primjeri dostatni da promislimo što bi to trebali reći djeci kad kliknu na Wikipediju, ako već u Hrvatskoj ne napravimo kakvu Brickzinpediju 🙂 Dijeljenje znanja bez potpisa ipak ne bi trebali tek tako odbaciti, ako ne zbog sebe, onda barem zbog onih koji virtualno dolaze za nama.
