Vođeni idejom decentralizacije kulturno-umjetničkih sadržaja izvan uobičajenih turističkih ruta, Mreža kina na egzotičnim lokacijama program je neformalnog okupljanja ljubitelja dokumentarnih filmova. Projekcija će se održati u susjedstvu Vrbnik na Trgu Opjica u subotu, 1. kolovoza u 21.00 h.

Liburnija Film Festival postaje sljednik Mreže kina na egzotičnim lokacijama. Kao baština projekta Rijeka 2020 nastavlja se realizirati u sklopu Liburnija Film Festivala koji nastavlja brigu o nastavku razvoja mreže i programu za svako pojedino susjedstvo. Osim distribucije, osigurava dodatne edukacije u području filma, filmske produkcije i distribucije susjedstvima koji provode program.

Nastavlja se suradnja s Restart labelom i KineDok mrežom – zajedničkim projektom sedam europskih filmskih organizacija za alternativnu distribuciju dokumentaraca čiji je cilj privući i educirati publiku o dokumentarnim filmovima kako bi se razvio dijalog o društveno važnim temama.

ZEN STORIES

Film je snimljen 2001. godine u New Yorku te se bazira na pet tradicionalnih zen priča. Prikazan na Motovun Film Festivalu i ima titlove na hrvatskom jeziku.

Redatelj, Milan Trenc je također poznati strip-crtač i autor slikovnice po kojoj je snimljen holivudski hit “Noć u muzeju”. Radio je za New York Times i Wall Street Journal, a pri povratku u Hrvatsku njegove Zen priče prvi su američki filmski (DV) pokušaj nekadašnjeg zagrebačkog ilustratora i autora stripova Milana Trenca, koji je diplomirao filmsku i televizijsku režiju na ADU (diplomski mu je rad, fantazijska televizijska drama čijeg se imena više ne sjećam, prikazan na tadašnjoj TV Zagreb). Trenc se istaknuo kao ilustrator tjednika »Danas« potkraj osamdesetih, a pamti se i nekoliko njegovih sjajno oblikovanih retro stripova, od kojih je Maroko stekao kultni status. Početkom devedesetih preselio je u New York i uz potporu Mirka Ilića dobio prve ilustratorske angažmane, da bi uskoro sigurno zaplivao ilustratorskim vodama.

Oni koji su gledali Trencov diplomski rad (i poznaju njegov stripovski opus) moći će zaključiti da njujorški Zagrepčanin nastavlja istu poetiku humorne začudnosti i nenametljive fantastike u osebujnom blagom ugođaju, samo što su Zen priče u odnosu na sad već daleku televizijsku dramu neusporedivo zrelije ostvarenje. Laka redateljska ruka, dobro vođenje glumaca, zaokružene priče zanimljivih i simpatičnih karaktera (prva priča relativno je bljedunjava, no ostale četiri kvalitetom je posve neutraliziraju) čine Trencov američki prvenac iznenađujuće respektabilnim uratkom, daleko uvjerljivijim od niza drastično niskobudžetnih ostvarenja s američke nezavisne scene kojih se svake godine naštanca velik broj.