Jedinstvena izložba koja donosi rane radove jednog od najslavnijih umjetnika svih vremena – slike koje su nakon 133 godine demontirane sa svoda riječkog kazališta Ivana pl. Zajca kako bi bile restaurirane te ekskluzivno prikazane na izložbi u novoobnovljenoj palači iz 18. stoljeća u koju je Muzej grada Rijeke nedavno uselio.

Publika je na ovaj događaj čekala 136 godina. Prva i jedina prilika da se izbliza pogledaju slike što su ih izradili Gustav Klimt, Ernst Klimt i Franz Matsch za riječko kazalište postojala je 1885. godine. Slike su bile tada izložene u Muzeju za umjetnost i industriju u Beču. Bile su prenesene izravno iz autorske radionice slikarske trojke, a otuda su otpremljene put Rijeke. Gdje su postavljene na svodu netom izgrađenoga kazališnog zdanja. Danas je pred nama jedinstvena prilika kada te slike možemo pogledati iz standardne gledateljske, „normalne“ perspektive. Riječ je o ukupno devet slika: tri nose potpis Gustava Klimta, trima je autor njegov brat Ernst, a tri rada naslikao je njihov Franz Matsch.

Najatraktivniji dio izložbe odnosi se na radove Gustava Klimta. Izložba predstavlja rani, manje poznat dio njegova opusa. On će po riječkom poglavlju umjetničke biografije izrasti u jedno od najvećih imena svjetskog slikarstva. Postat će rodonačelnik umjetničkog pokreta koji pamtimo pod nazivom bečka secesija. Njegove slike u  riječkom kazališnom zdanju pokazuju kako mladi slikar već tada počinje nagovješćivati ono čime će dosegnuti zvjezdani status. Riječke slike zato su važno svjedočanstvo o Klimtovoj razvojnoj liniji.

Izložbeni postav u Palači šećera odiše kazališnim ambijentom, u kombinaciji izvornih slika i suvremenih interaktivnih projekcija. Jedna povezuje Klimtove kazališne slike s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom, a druga govori o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi.

Autorica izložbe: Deborah Pustišek Antić

Organizator: Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke

Dizajn izložbe: Klaudio Cetina

Multimedija i video: Studio 507, Ljubljana

Program podržavaju: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture RH i Austrijski kulturni forum Zagreb