Umjetnička instalacija “Bijesni intervali Istre i Kvarnera” pokreće se prolaskom vanjskim stepenicama.
Zakoračite, isprobajte i uživajte u glazbenom ‘sudaru’ tradicionalnih i modernih zvukova.
U tom spajanju novo uzdiže staro, a staro i dalje živi u novom.

Ča je to kanat? Ča je to bugarenje? Kakovi su to zvuki Istre i Kvarnera? Kako se to more va moderne mužike remiksirati? 

Instalacija je nastala u sklopu projekta RI-miks identiteta koji istražuje dvoglasje tijesnih intervala Istre i Kvarnera. Kroz proces remiksiranja tijesni intervali se dovode u odnos s tehnologijom s ciljem da ih približi široj publici, a osobito mladima. Zvuk instalacije se aktivira prolaskom po požarnim stepenicama na zgradi Exportdrva. Sami audio radovi nastali su kao remiksevi zvučnih materijala dobivenih na radioniciama „Ventilatori oscilatori” Tina Dožića i „Dvoglasje tijesnih intervala“ Noela Šurana održanih u prosincu 2020. u Omladinskom kulturnom centru Palach u Rijeci.

Tijesni interval podrazumijeva ljestvični niz u kojem se uzastopno izmjenjuju polustepen i cijeli stepen. Ti se intervali znatno razlikuju od sistema temperiranih 12 jednakih polustepena, neki su uži (tješnji) od temperiranih. Unutar stila tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja svojim se specifičnim glazbenim značajkama izdvajaju četiri podstila: kanat, bugarenje, tarankanje i diskantno dvoglasje.

Danas, nakon velikog zasićenja raznim glazbenim stilovima neki mladi počinju tragati za starim glazbalima, starim zvukovima, arhaičnim glazbenim jezikom. To su istaknuti pojedinci koji su na neki način prezasićeni svime što danas kroz medije dolazi do uha, a istodobno su vrlo kreativni pa pokušavaju povezati staro i moderno. U tom spajanju novo uzdiže staro, a staro i dalje živi u novom. Novo na taj način predstavlja otkupljenje starog na kojem se temelj. Ovaj projekt zapravo istražuje dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja te ga kroz proces remiksiranja dovodi u odnos s tehnologijom s ciljem da ga približi široj publici, osobito mladima. Također naglašava kreativnost u kontekstu interpretacije tradicijske glazbe ovog područja.

Autori glazbenih remikseva su Ton Dožić i Morski (Marino Jurcan).

Remiksevi su specifični po tome što su tijesni intervali dobiveni u
kombinaciji čovjeka i stroja. Radi se o kombinaciji zvukova oscilatora
te glasa izvođača tradicijske glazbe Noela Šurana.

Sve pjesme postavljene su na Bandcamp profil udruge Metamedij i možete ih poslušati
na ovoj poveznici:
https://metamusicproduction.bandcamp.com/album/ri-miks-identiteta-bijesni-intervali-istre-i-kvarnera

Autori: Tin Dožić, Marino Jurcan i Noel Šuran.

Tehnička podrška postava instalacije: Branimir Štivić

Nositelj projekta je udruga Metamedij iz Pule u sklopu službenog kulturnog i umjetničkog programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture

O RADIONICAMA

Na radionici „Ventilatori oscilatori” polaznici su tijekom pet dana izrađivali „uradi-sam“ (DIY) audio pojačala i mikrofone za ozvučavanje elektromagnetskih zračenja elektroničkih uređaja te kontaktne mikrofone. Elektromagnetska zračenja snimaju se pomoću jednostavnih zavojnica, a zvuče kao razni glitchevi, šumovi, pucketanja i „zujavi“ tonovi. Snimanjem elektromagnetskih zračenja elektromotora dobiveni su ležeći tonovi koji služe kao baza preko koje su, uz mentorstvo Noela Šurana, otpjevane improvizacije u stilu tijesnog intervala. Noel Šuran je na radionici „Dvoglasje tjesnih intervala“ približio polaznicima specifičan glazbeni jezik Istre i hrvatskog Primorja, posebice dva stila kanat i bugarenje. Polaznici su se okušali u pjevanju u navedenim stilovima. Naglasak je bio na glazbenoj improvizaciji.

Polaznici radionica: Sunčana Burlović, Andrea Tea Samardžić, Damjan Šporčić. 

O AUTORIMA

Dr. sc. Noel Šuran, znanstvenik i multimedijalni umjetnik. Završio je Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Doktorirao je etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U njegovom umjetničkom radu evidentan je antropološki kontekst. Dugi niz godina bavi se nematerijalnom kulturom, posebice tradicijskom glazbom. Član je Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre. Sudjelovao je na mnogim manifestacijama, susretima, stručnim i znanstvenim skupovima, simpozijima, izložbama, smotrama, memorijalima vezanim uz prezentaciju i edukaciju nematerijalne kulture. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. 

Tin Dožić (Rijeka, 1989.) završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016) i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2016). U svojoj praksi često polazi od medija zvuka, a bavi se terenskim snimanjem, radijom, eksperimentalnom glazbom i multimedijalnim instalacijama. Svoj rad temelji na istraživanju medija. Područja interesa su mu materijalnost medija, (mračna) ekologija, DIY kultura, antropocen i geologija, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snovi. Izlagao je i nastupao na raznim platformama u Hrvatskoj i inozemstvu, samostalno i u kolaborativnim projektima. Dožićev rad „Pjesme za antropocen“ osvojio je nagradu Zlatna lubenica na festivalu Media Mediterranea 2018. godine. Finalist je nagrade Radoslav Putar 2019. i alumni WHW akademije u generaciji 2019./2020. Kao član autorskog tima: Sven Sorić (vizualni identitet), Hrvoje Spudić (vizualni identitet), Sara Salamon (video animacija) i Tin Dožić (oblikovanje zvuka) dobitnik je Nagrade 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna (2020.) za mlade autore do 35. godina za vizualni identitet za 30. MBZ: Muzički biennale Zagreb / Music Biennale Zagreb. Član je HZSU.

Marino Jurcan (Pula,1970.), završio je interdisciplinarni studij Kulture i turizma na Sveučilištu J. Dobrila u Pulu te Europsku diplomu za kulturni menadžment (M. Hicter, Unesco). Glazbeni je urednik (Radio Rojc), producent i DJ, jedan od pionira elektronske glazbe u Hrvatskoj. Djelatnik u kulturi, osnivač udruge Metamedij i festivala Media Mediterranea.