Ivana Đula i Milica Sinkauz (prema slikovnici Karmen Delač Petković i Dijane Arbanas): Sretna kućica u režiji Morane Dolenc

 

Ovo je predstava o jednoj jako maloj kućici u Gorskom kotaru u Hrvatskoj koja stvarno postoji i njezina priča je stvarna.

Pripovjedač uvodi u priču o selu u koju su se doselili ljudi i podijelili si kućice koje su donijeli sa sobom. Bilo je ih dovoljno i taman za svih, osim jedna male kućice s kojom nisu znali što bi, pa su je postavili visoko na brdo. U međuvremenu su počeli u selu živjeti i raditi, ljudi i životinje zajedno. Kad bi se naradili i odmorili, u slobodno vrijeme, počeli su pričati priče. Priča je vrlo brzo postalo puno i ljudi su ih počeli spremati posvuda. A kućica je dotad bila sama na brdu, tužna i ljuta jer su je svi zaboravili. Kada ljudi više nisu znali gdje bi spremili priče, počeli su tražiti rješenje. I dosjetili se kućice na brdu! Došli su do nje, ali ona je bila već skoro srušena pa su je morali popraviti da bi u nju uselili sve priče i knjige. Kada je kućica dobila svoj smisao postojanja, tj. postala mala knjižnica, napokon je postala sretna. I svi oko su postali sretni.

Sretna kućica nalazi se i danas u selu Gornji Kuti u Gorskom kotaru, usrećuje sve stanovnike sa svojim knjigama i jedna je od najmanjih knjižnica i čitaonica na svijetu.