U petak, 7. kolovoza 2020.g. održat će se Dan susjedstva Kuti, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, pod nazvom Sretno selo Kuti. Program je inspiriran događanjima iz prve polovice 20.st.

Naime, 1936. godine u ovom malom selu s tridesetak kuća na sjeveru Gorskog kotara skupili se mladi ljudi i uz iznimnog Antona Burića, osnovali hrvatsku Čitaonicu u Gornjim Kutima. Bio je to klub čitatelja, učeno društvo koje je svim budućim generacijama zacrtalo put znanja. Čitaonice u to vrijeme dio su privilegiranih slojeva društva, no ovdje nije bilo ograničenja tko pripada tom klubu jer su njemu pristupali i momci i djevojke, i stari i mladi. Čitaonice tog vremena imale su svoja pravila i popise članova te su bile trend u Europi. Njihova važnost je golema, jer iz tih jezgri znanja nicali su novi naraštaji koji su odigrali važnu ulogu u kulturi i politici Europe. Kuti taj dašak europske povijesti dijele upravo kroz knjige, poticanje i širenje znanja. Danas u Kutima živi tek tridesetak stanovnika starije dobi i čak 9.000 knjiga.

 

Pretprogram Dana susjedstva Kuti

Dan susjedstva Kuti počinje pretprogramom, uz čaj i kolače, koji će se odvijati od 14 do 18 sati u Dnevnom boravku susjedstva Kuti, tj. u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti (Gornji Kuti 10a, 51312 Brod Moravice).

Bit će postavljena izložba „Čampi – ili kako reciklirati stari zimski kaput“, koja priča priču o izradi platnenih cipela – papuča, koje su nekoć izrađivale domaćice za potrebe vlastitog domaćinstva. Čamp je napravljen od različitog materijala dobivenog izrezivanjem upotrebljivih dijelova odjeće koja se više nije nosila. Domaćice su ih izrađivale najčešće zimi, kada ima manje vanjskih radova,a koristili su ih svi ukućani, od djece do najstarijih, i to u kući, a za suhog vremena i vani, oko kuće, ali i izvan sela. Kvalitetni čampi nosili su se i zimi, po suhom snijegu. Čampi su bili topla i zdrava obuća, a izrada je, ne računajući vlastiti rad, bila jeftina. Osim toga bili su i vizualno privlačni te su se ljudi ponosili kvalitetno napravljenim čampima.

Istovremeno, bit će postavljena i druga izložba „Najmanja, najveća, najdeblja, najtanja, najčitanija knjiga i ona zaboravljena“izložba knjiga iz zbirke Sretne kućice – čitaonice sela Gornji Kuti.

U istom periodu Udruga Hrvatska čitaonica sela Kuti primat će nove članove, pa su svi zainteresirani pozvani pridružiti se, a održat će se i predstavljanje europskih partnera susjedstva Kuti, Nidzicke Fondacije Razvoja NIDA i Lokalne grupe Dzialania Warminski Zakatek iz Poljske, kroz neprekidno prikazivanje prezentacije i izložbu, s obzirom da europski partneri zbog pandemije COVIDA -19 nisu uživo mogli biti u Kutima.
Odabrani europski partneri su značajni za Kute jer su u selima u Poljskoj pokrenuli stvaranje tematskih kulturnih lokaliteta te projekte prenamjene seoskih imanja i prostora u kulturno-edukativne centre i programe.

 

Program Dana susjedstva Kuti

Glavni dio programa susjedstva Kuti održavat će se od 17 do 21 sat, u Hrvatskoj čitaonci sela Kuti i u Donjem stedencu.

U 17 sati u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti održat će se svečano otvorenje Dana susjedstva Kuti i  preuzimanje vremenske kapsule 27 susjedstava od susjedstva Novi Vinodolski. U programu sudjeluju predstavnici Općine Brod Moravice, Hrvatske čitaonice sela Gornji Kuti, predstavnici Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i RIJEKE 2020.

U 17.30 sati u Donjem stedencu slijedi svečano predstavljanje umjetničke instalacije Buna Bunar autorice Akiko Sato i razgovor s umjetnicom, kao i predstavljanje rekonstrukcije i obnove Donjeg stedenca.

Donji stedenc (zdenac) nalazi se oko 350m od središta naselja Kuti. Radi se o izdašnom i nepresušnom izvorištu pitke vode s kaptiranim izvorom, betonskim rezervoarom volumena oko 100m3 i napravom za vađenje vode, koje je izgrađeno je još daleke 1887. godine. Unatoč starosti, izvor je još uvijek u ispravnom stanju, no malo se koristi. U sklopu programa 27 susjedstava EPK provedena je rekonstrukcija i obnova ove prirodno-kulturne baštine.
Buna bunar, umjetnički rad japanske umjetnice sa zagrebačkom adresom Akiko Sato, inspiriran je čarobnim prirodnim okruženjem sela Gornji Kuti, a nastao je iz ideje komuniciranja s prirodom i traženja načina kako to činiti. Umjetnica pokušava dati odgovore na pitanja što mi kao ljudi stvaramo i možemo stvoriti kao svjesni članovi planeta Zemlje te postoji li podsjetnik ili simbol koji možemo ostaviti za buduća vremena s posvetom upućenoj vrijednosti i zaštiti svih ostalih oblika života. Umjetničk instalacija smještena je na specifičnoj lokaciji Donjeg stedenca okruženog bukovom šumom, otkuda dolazi i sam naziv umjetničke instalacije: buna na japanskom znači bukva te je njoj dodana riječ bunar.

U 18 sati od Donjeg stedenca kreće edukativna šetnja kroz šumu od sretne kućice do sretne kućice, pod nazivom „Posadi Sretnu kućicu i narast će znanje“ U Donjem stedencu čitat će se pjesme o stedencu i priče o vodi Viktora Jurkovića, u Sretnoj kućici  priče o kućici, u Partizanskoj školi održat će se čitanje haiku poezije sa Slavicom Grgurić Panjić, a kod Sv. Andre bit će pročitane 4 legende brodmoravičkog kraja. Trajanje šetnje predviđeno je do 20 sati.

Od 20.15 sati u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti nastavlja se druženje okupljenih.

Nositelj inicijative Dana susjedstva Kuti Europske prijestolnice kulture je Udruga Hrvatska čitaonica sela Kuti (Gornji Kuti), čiji je partner Općina Brod Moravice. Europsko susjedstvo su NIDA – Nidzicka fundacija razvoja i Lokalna grupa Dzialania Warminski Zakatek iz Poljske, a program financijski podržava: EU – Japan Fest Japan Comitte (Tokyo, JP).
Za relizaciju programa Sretno selo Kuti zaslužni su i Turistička zajednica Brod Moravice, INAX Museum, Tokoname Tounomori Museum, Shirakami Sanchi (netaknuta bukova šuma, Japan), Shirakami Sanchi Visitor-Center te Jomon Archaeological Sannai-Maruyama Site.

 

Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19.

Radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te nošenje zaštitnih maski za lice.

 

U nastavku, za potrebe novinara koji će pratiti događaj, dostavljam protokolarni dio otvorenja (u 17 sati u Hrvatskoj čitaonici sela Kuti) i više informacija o programu Sretno selo Kuti susjedstva Kuti Europske prijestolnice kulture.

 

PROTOKOL

 

Prisutni:

  • Predstavnik Općine Brod Moravice, Dragutin Crnković, načelnik
  • Predstavnik TD RIJEKA 2020, Branka Cvjetičanin, glavna voditeljica programa 27 susjedstava
  • Predstavnik tima susjedstva Gornji Kuti, Gordana Crnković, predsjednica Hrvatske čitaonice sela Kuti
  • Predstavnik Primorsko-goranske županije, Dragica Marač, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade
OD TKO/ŠTO
17:00 Moderator pozdravlja prisutne
17:01 Obraćanje Dragutina Crnkovića
17:04 Obraćanje Gordane Crnković
17:07 Obraćanje Branke Cvjetičanin
17:10 Obraćanje Dragice Marač
17:13 Obraćanje Akiko Sato

 

Parkirna mjesta za posjetitelje i predstavnike medija

Parkirati je moguće na ulici od centra sela kod zvona ravno prema Izgonu, a na samom Izgonu ima mjesta i za više vozila.

 

O SUSJEDSTVU KUTI

Program susjedstva Gornji Kuti odvija se u suradnji s Općinom Brod Moravice. Istinskim trudom koji se ulaže moguće je izmijeniti trend iseljavanja i vratiti pažnju na iznimnu prirodu ovog kraja.

Čitaonica još jednom postaje središte kulturnog života brodmoravičkog kraja i predstavit će se kvalitetnim programom. U proteklom razdoblju Gornje Kute posjećuju umjetnici stvarajući nova djela posvećena ovom kraju. Ideja Sretne kućice sela Kuti je proširiti se na svih 38 sretnih sela općine Brod Moravice.

Posađene su i Sretne kućice kao male šumske biblioteke za svakog šetača koji poželi pročitati pokoju priču.

 

O NOSITELJU INICIJATIVE:

Udruga Hrvatske čitaonice sela Kuti zaslužna je za vođenje Hrvatske čitaonice sela Kuti osnovane 1936. godine. Cilj osnivanja od samih početaka bilo je prikupljati, čuvati i širiti pisanu riječ, organizirati kulturna zbivanja, unaprjeđivati život mještana i u svakom im smislu pomagati. Tijekom osamdeset i četiri godine djelovanje Čitaonice njezini su članovi uspjeli svaladati mnoge poteškoće pa je Čitaonica postala kulturno središte čitavog kraja. Danas „Hrvatska čitaonica sela Kuti“ djeluje kao udruga građana. Poznata je po svom uzornom knjižničarskom poslovanju, kao i kulturnim, zabavnim i izložbenim aktivnostima.

 

O EUROPSKOM SUSJEDSTVU

Tim susjedstva Gornji Kuti posjetio je europske partnere NIDA – Nidzicka fundacija razvoja u poljskoj županiji Warmia Mizuria i Lokalnu grupu Dzialania Warminski Zakatek u razdoblju od 14. do 18. 10.2019. godine. Odabrani europski partneri su značajni za Kute jer su u selima pokrenuli stvaranje tematskih kulturnih lokaliteta te projekte prenamjene seoskih imanja i prostora u kulturno-edukativne centre i programe. Suradnja će se nastaviti i s Hrvatsko-poljskom udrugom Platforma PL.HR. Kroz program Dnevnog boravka zainteresirani će dobiti priliku posjetiti izložbu o poljskoj povijesti, sudjelovati na radionicama za djecu i njihove roditelje o poljskoj kulturi te razgovarati o poljskim običajima i legendama.

 

UMJETNIČKA INSTALACIJA “BUNA BUNAR”

Umjetnica: Akiko Sato (JP/HR)

 

„Buna na japanskom znači bukva te je njoj dodana riječ Bunar. Donji stedenc je predivan primjer zajedničkog rada mještana Gornji Kuti, konstruiran davne 1884. godine. Kada sam prvi put posjetila ovo mjesto dotaknula me misao kako je ovdje bila prisutna cijela obitelj bukove šume koja je tada svjedočila izgradnji starog zdenca, a i danas ga okružuje.

 

Iako taj dan nije bilo vjetra, jedan od listova nestvarno je poletio sa zemlje odvajajući se od postelje palog lišća i počeo lepršati zrakom njihajući se lijevo desno u zraku. Bili smo zatečeni prizorom tog začudnog leta dok nismo shvatili da je list spojen nevidljivim paukovim nitima, kojeg je povlačio pauk smješten negdje visoko u krošnji bukve.

 

Iščitavala sam poruke iz prirode kao indikatore na putu umjetničkog stvaranja. Vodile su me u kreativnom procesu poput suptilnih i smislenih sugestija te upućivale kamo krenuti dalje, kakvu odluku donijeti u umjetničkom i organskom procesu. Sve jasnije su obuzimale moju maštu i misli.

 

Povezivanjem tih točki na mentalnoj karti kao obliku međusobne interakcije, stvorena je pretpostavka da priroda sudjeluje u svakoj odluci ovog procesa.

 

Buna Bunar istraživački je rad nastao iz ideje komuniciranja s prirodom i traženja načina kako to činiti. Što mi kao ljudi stvaramo i možemo stvoriti kao svjesni članovi planeta Zemlje? Postoji li podsjetnik ili simbol koji možemo ostaviti za buduća vremena s posvetom upućenom vrijednosti i zaštiti svih ostalih oblika života? Budući da je naše tijelo dio tih recikliranih pejzaža, možda možemo pokušati preoblikovati svoje stavove i misli koji se beskrajno emitiraju u atmosfersko polje kroz umjetnički proces.

 

Napravila sam seriju skica susreta sa Majkom bukvom (matičnim stablom). Kroz jednostavno skiciranje naša tijela postala su provodnici informacija. Cjelokupni proces preokrenuo se na introspekciju osobnih osjećaja kao da su samim činom skiciranja elementi emocionalno i fizički međusobno djelovali na različitoj razini magnetskih gravitacijskih frekvencija u holografskoj prirodi Svemira.

 

Mnogobrojni su slojevi ovih učenja i možda je više riječ o procesu odvikavanja od starog načina promišljanja komunikacije s prirodom. Svi smo znali komunicirati s različitim elementima kada smo bili djeca i igrali se u prirodi. U uzajamnoj komunikaciji emocija sa silama prirode na ovom posebnom mjestu nizali su se osjećaji nostalgije i sjećanja upravo na to djetinjstvo kao i činjenicu da se ta igra i komunikacija s prirodnim elementima više ne potiču u životu koji živimo.

 

Buna Bunar ponizan je razgovor s prirodom te iz tog razloga na ovom mjestu Donjeg stedenca predstavljam senzornu priču u koju se ulazi kroz nova vrata rezervoara za vodu. U rezervoaru će biti postavljene 3 staklene posude u kojima će se nazirati predmeti. Ova drevna tehnologija primjenjivana tisućama godina način je na koji su stare kulture oplemenjivale vodu. Rezonanca pretakanja života s veličanstvenim organizmom bukove šume, vodom kao pripovjedačem koji mijenja svoje oblike, stijenama, životinjama, insektima i mnogim ljudima koji su mi pružili obilje informacija i profesionalnog znanja i umijeća. Ovo je početak moje nove avanture i nadam se da ćete uživati u posjetu lokalitetu Buna Bunar i dodati nešto od svoje misaone namjere u oblikovanju naše zajedničke budućnosti.“
Akiko Sato, Kuti, 17.07.2020

Akiko Sato (Mie, Japan, 1967.) studirala je na Kuwasawa Design School u Tokiju unutrašnju arhitekturu, a kiparstvo je diplomirala na Cornish College of the Arts u Seattleu (1999.). Više godina je boravila u New Yorku, gdje je sudjelovala u različitim izvedbenim projektima kao autorica kostimografije i scenografije za istaknute multimedijalne plesne trupe, primjerice za Gabi Christu, Troika Ranch te za multidisciplinarnu pjesnikinju Tracie Morris. U Hrvatskoj živi od 2003. godine, a među njezinim zapaženijim izlaganjima na hrvatskoj sceni izdvajaju se instalacija Sklonište za osjećaje (Gliptoteka HAZU, 2008.) i “work progress” intervencija Crvene kockice na Kineskom zidu (Zgrada Kineski zid, Planičićeva ulica, Split, 2013.)