Brdo Kotor i staro selo na vrhu brda s pogledom na Vinodolski kanal i otok Krk svojom arhitekturom svjedoči o povijesti Crikvenice i Vinodola. I zato svi Na Kotor! podržati ideju širenja i kultiviranja zelene zone grada Crikvenice.
Priču o počecima Crikvenice pripovijeda brdo Kotor i staro naselje na njegovom vrhu. Svojim istaknutim i lako branjivim položajem iznad ušća rječice Dubračine, na vratima Vinodolske doline, Kotor je ljudima oduvijek bio zanimljivo mjesto. Život na brdu datira još od prapovijesti i nastavlja se različitim intenzitetom sve do 20. stoljeća. Položaj naselja, podalje od luke i glavnih cesta, u stoljećima nakon srednjeg vijeka postaje glavni nedostatak. Kotor je stoga postepeno gubio svoje stanovnike u korist naselja uz obalu, iz kojih se tijekom 18. i 19. stoljeća razvila današnja Crikvenica. Nakon Drugoga svjetskog rata sve više Kotorana nepovratno odlazi. Njihove kuće s okućnicama ostaju napuštene a cijeli kultivirani krajolik zarasta u bujnu vegataciju prepuštenu tihom propadanju.
Program Kotor zove! pokrenuli su lokalni kulturnjaci iz muzeja, centra i knjižice kako bi skrenuli pozornost na očuvanje najstarijeg crikveničkog naselja. Maleni Kotor vinuo se odjednom u europske razine i probudila se nada. Nada da će se cijeli prostor primjereno vrednovati i očuvati te uključiti u kulturnu ponudu grada. Inicijativom povratka na Kotor želi ga se kulturom, edukacijom i aktivizmom osnažiti i obraniti kao jednog od rijetkih preostalih dijelova grada, koji je izmaknuo valu apartmanizacije sačuvavši sve elemente tradicionalne primorske arhitekture.
Program koji vas očekuje kroz tri dana na Kotoru sastoji se od više elemenata. Vikend je u znaku interpretacijskih šetnji krajolikom. Subota je rezervirana za prirodnu baštinu Kotora s čijim dijelovima će vas upoznati biolog Marko Randić iz Javne ustanove „Priroda“ i Alen Čikada, zaljubljenik u lokve, prave oaze bioraznolikosti u vodom siromašnom kršu. Nedjeljno vodstvo arheologa Ranka Starca vodi nas pak kroz kulturnu baštinu, točnije crkveno naslijeđe malenog Kotora koji je prema predaji imao čak šest crkava!
U ponedjeljak će na Kotoru biti posebno svečano. Nakon protokolarnog dijela krećemo u laganu šetnju naseljem u kojoj ćete upoznati nekoliko najljepših lokacija u mjestu, sve ono najbolje što Kotor pruža. Družit ćemo se ova tri dana i u privatnoj etno zbirci u kući Šarar koja čuva stare alate s kojima se mukotrpno radilo na Kotoru tijekom 19. i početka 20. stoljeća. U poslijepodnevnim satima spuštamo se u podnožje Kotora, u središte Crikvenice gdje se program Dnevnog boravka susjedstva Crikvenica odvija u novouređenoj Gradskoj knjižnici, a potom i u Dvorani Zora. U knjižnici će nam se putem video prezentacije predstaviti i naši europski partneri iz organizacije CELL – Centre for Ecological Learning i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja iz Luxembourga.
PREDPROGRAM
Subota, 12. rujna 2020. od 16:00 do 19:00 sati
Čarobna primorska šuma – šetnja s vodstvom na temu prirodne baštine Kotora
Vodiči Marko Randić, JU „Priroda“ i Alen Čikada, Kallokva
Lokacija: brdo Kotor
Nedjelja, 13. rujna 2020. od 16:00 do 19:00 sati
Putovima povijesti – šetnja s vodstvom na temu kulturne baštine Kotora
Vodič Ranko Starac, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Lokacija: brdo Kotor
Napomena: U subotu i nedjelju je okupljanje sudionika u 16:00 sati kod Gradske sportske dvorane Crikvenica. Mogućnost odlaska na Kotor pješice ili organiziranim prijevozom do predjela Japnenica. U 16:15 polazak s Japnenice pješice u naselje. Po završetku programa osiguran prijevoz do dvorane. Molimo posjetitelje da dođu adekvatno obuveni za šetnju kroz prirodu!
PROGRAM
Ponedjeljak, 14. rujna 2020. od 9:30 do 13:00 sati, Naselje Kotor
Svečano otvorenje programa Kotor zove!
Program otvaraju predstavnici: Muzeja Grada Crikvenice, Centra za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“, Grada Crikvenice, PGŽ-a, Grada Rijeke, Rijeke 2020 EPK
Vrijeme: 10:00 sati
Bilo jednom na Kotoru – edukativna šetnja starim naseljem
Vrijeme: 10:30 do 12:00 sati
Druženje se nastavlja uz domjenak s prigodnim programom
Vrijeme: 12:00 sati
Napomena: Okupljanje sudionika u 9:30 kod Gradske sportske dvorane Crikvenica. Mogućnost odlaska na Kotor pješice ili organiziranim prijevozom do predjela Japnenica. U 9:45 polazak s Japnenice pješice u naselje. Po završetku programa osiguran prijevoz do dvorane. Molimo posjetitelje da dođu adekvatno obuveni za šetnju kroz prirodu!
Dnevni boravak
Ponedjeljak, 14. rujna 2020. od 16:30 do 20:00 sati
Gradska knjižnica Crikvenica i Dvorana Zora, Vinodolska 1
- Predstavljanje europskog susjedstva – Centre for Ecological Learning Luxembourg, National Museum of Natural History iz Luxembourga
Lokacija: Gradska knjižnica Crikvenica
Vrijeme: 16:30 do 17:30 sati
- Izložba Libuše Kirac Kotor u malom
Lokacija: Gradska knjižnica Crikvenica
Vrijeme: 17:00 do 17:30 sati
- Predstavljanje knjige Tee Matejčić Jerić Ljubav ka dura
Lokacija: Dvorana Zora
Vrijeme: 17:30 do 18:30 sati
- Predavanje – Kotor: kako obnoviti našu baštinu?, Andrea Manzoni, Konzervatorski odjel u Rijeci
Lokacija: Dvorana Zora
Vrijeme: 19:00 do 20:00 sati
O SUSJEDSTVU CRIKVENICA
Grad Crikvenica administrativno obuhvaća mjesta Crikvenicu, Selce, Dramalj i Jadranova s oko 11000 stanovnika. Crikvenička rivijera jedna je od najpoznatijih turističkih destinacija na Kvarneru sa stogodišnjom tradicijom. Svako mjesto unutar Grada Crikvenice ima svoje specifičnosti, svoj povijesni razvoj koji predstavlja naglašenu identitetsku odrednicu njegovih stanovnika.
Za nastanak i razvoj mjesta Crikvenice rječica Dubračina je imala presudnu ulogu. Svojim je vijugavim tokom oblikovala plodno crikveničko polje i u ušću stvorila prirodnu luku preko koje su trgovala starija i u srednjem vijeku važnija naselja smještena u Vinodolskoj dolini. Još u 1. stoljeću prije Krista na prostoru današnje Crikvenice postoji rimskodobno naselje Ad Turres. Značajniji razvoj prostora događa se ponovno na izmaku srednjeg vijeka kada Frankapani 1412. godine osnivaju pavlinski samostan na ušću Dubračine. Većina stanovnika u to vrijeme živi podalje od obale u manjim naseljima s Kotorom kao središtem srednjovjekovne općine i crkvene župe. Stanovništvo se stoljećima bavilo tradicionalnim zanimanjima – ribarstvom, zidarstvom i poljoprivredom.
S pojavom turizma krajem 19. stoljeća počinje intenzivni urbani razvoj Crikvenice i njezina preobrazba u gradsku sredinu. U 20. stoljeću Crikvenica je doživjela veliki skok u odnosu na okolna mjesta. Gospodarstvo temeljeno na turizmu udaljilo je stanovnike od tradicije a sjećanje na nekadašnji primorski način života sve više blijede. Uslijed intenzivne urbanizacije Crikvenice najugroženija je graditeljska baština koja od 1960-ih godina nepovratno nestaje. U tom je kontekstu značenje naselja Kotor veliko. Ova zaštićena kulturno-povijesna cjelina ističe se brojnim arheološkim nalazištima, ostacima sakralne arhitekture i tradicijskog graditeljstva.
O PROGRAMU „KOTOR ZOVE!“
Na spomen Crikvenice, turizam je prva, a često i jedina asocijacija većine te predstavlja najnaglašeniju odrednicu grada. Idejom povratka prirodi i svojim povijesnim počecima na brdu Kotor reanimirana je lokacija važna za zajednicu i stanovnike Crikvenice. Na Kotoru je prisutan estetski i osjetilni doživljaj krajolika s kulturnim naslijeđem skladno uklopljen u primorsku floru. Prostor protkan brojnim stazama kao stvoren je za šetnje slikovitim pejzažom s brojnim vidicima na Vinodol i Vinodolski kanal nudeći posjetiteljima na svakom kutku tragove prisutnosti čovjeka od prapovijesti do početka 20. stoljeća. Kotor danas predstavlja već pomalo zaboravljeni identitet grada koji se nastoji osnažiti i obraniti kroz kulturne i umjetničke aktivnosti koje provode nositelji inicijative.
Inicijativu susjedstva Crikvenica čine tri gradske ustanove – Centar za kulturu “Dr. Ivan Kostrenčić”, Gradska knjižnica Crikvenica i Muzej Grada Crikvenice čiji su kulturni programi usmjereni na istraživanje i prezentiranje dijela bogate kulturne baštine Crikvenice te kroz svoje aktivnosti okupljaju značajan broj pojedinaca i udruga s područja grada.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Europsko susjedstvo Crikvenice su dvije organizacije/institucije iz Luxembourga: CELL – Centre for Ecological Learning i National Museum of Natural History. Iako vrlo različitog poslanja i ciljeva – s jedne strane veliki državni muzej koji već 150 godina radi na očuvanju prirodne baštine Luxembourg, a s druge strane udruga građana čiji se rad temelji na idejii Tranzicijskog pokreta usmjerenog na prijelaz sa sadašnjeg potrošačkog društva na održivu ekonomiju – oboje imaju u fokusu rada prirodu i čovjekov odnos prema njoj u današnjem ekološki vrlo osjetljivom globalnom okruženju.
Ideja lokalizacije i ponovnog oživljavanja male poljoprivrede u bogatom Luxembourgu gdje u središtu grada postoje brojni urbani vrtovi bila je odlična prilika za upoznati principe rada koji bi jednog dana mogli zaživjeti i na Kotoru. Naime, gotovo sve padine kotorskog brijega su u 19. stoljeću bile uređene poljoprivredne terase sa suhozidnim podzidima. Na njima su se uzgajali vrtovi/povrtnjaci, voćnjaci i sadili su se trsi vinove loze. Promjenom načina života i iseljavanjem sve su ove površine degradirane. Kao jedan od oblika revitalizacije Kotora su urbani vrtovi. Upoznavanje rada takvih vrtova u razvijenom Luxembourgu bila je prilika za učenje i razmjenu ideja.