Biblioteka Rad i misao objavljuje naslove koji program Dopolavoro smještaju u teorijski i istraživački kontekst i pridonose razumijevanju rada u suvremenom društvu kroz različite perspektive.
Tako se rad nastoji shvatiti u njegovoj povijesnoj ulozi i u odnosu prema drugim temeljnim društvenim aktivnostima poput razmjene, nastoji se pridonijeti razumijevanju rada problematiziranjem odnosa rada s tehnologijom, obrazovanjem, društvenom organizacijom. Biblioteka je i uvod u Dopolavoro konferenciju: Društvene promjene, nove tehnologije i budućnost rada na kojoj će veći dio autora objavljenih u biblioteci održati svoja izlaganja.
Vivek Chibber: Postkolonijalna teorija i sablast kapitala (2019.)
Vivek Chibber (IN) u knjizi analizira kapitalizam kao sustav čije su glavne odrednice socijalizacija rada i privatno prisvajanje viška vrijednosti te se suprotstavlja esencijalizaciji kulturnih i društvenih razlika između Istoka i Zapada objašnjavajući kako se kapitalizam može efikasno spojiti s različitim društvenim i kulturnim institucijama.
Ankica Čakardić: Sablasti tranzicije – Socijalna historija kapitalizma (2019.)
Knjiga je spoj socijalne filozofije, društvene teorije i povijesti. U njoj se marksističkom analizom tranzicije iz feudalizma u kapitalizam te radovima Hobbesa i Lockea u kojima dolazi do teorijske afirmacije kapitalizma analizira pojava i izvor ranog, tzv. agrarnog kapitalizma. Ankica Čakardić (HR) na koncu nudi prijedlog marksističko-feminističke analize agrarnog kapitalizma.
Nick Srnicek i Alex Williams: Postkapitalizam i svijet bez rada (2020.)
Autori Nick Srnicek (CA) i Alex Williams (UK) bave se pitanjem kako oblikovati svoju budućnost danas kada se smjenjuju krize, a politika vene i uzmiče pred tehnološkim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Knjiga nudi dijagnozu o tome kako smo i zašto izgubili sposobnost stvaranja bolje budućnosti i nudi pogled na alternativnu politiku, onu koja želi oblikovati budućnost i stvoriti moderniji svijet od ovoga koji kapitalizam dopušta.
James Bridle: Novo mračno doba (2019.)
Knjiga autora Jamesa Bridlea (UK) donosi pregled povijesti umjetnosti, tehnologije i informacijskih sustava i iznosi tezu da se današnji pristup razumijevanju svijeta temelji na vjeri da je naše postojanje shvatljivo na računalni način i da je za njegovo razumijevanje dovoljno imati više podataka. U zbilji smo pak izgubljeni u moru informacija, sve nas jače razdvajaju fundamentalizmi, pojednostavnjene pripovijesti, teorije urota i politika koja ne haje za činjenice. Ukratko, živimo u novome mračnom dobu.
Deborah Cowen: Smrtonosni život logistike – Kartografija nasilja u globalnoj trgovini (2019.)
Knjiga govori o tome kako je naoko banalno i tehnokratsko upravljanje kretanjem stvari kroz prostor postalo pogonska sila rata i trgovine. Deborah Cowen (CA) istražuje kako je vojno umijeće premještanja stvari postupno postalo ne samo krovna znanost poslovnog menadžmenta nego možda i središnja teorijska disciplina suvremenog svijeta, te kako logistika preobražava ne samo geografije proizvodnje i distribucije te sigurnosti i rata nego i naše političke odnose prema svijetu i nama samima, a time i građanske prakse.
Bernard Stiegler: Automatizirano društvo – budućnost rada (2020.)
Bernard Stiegler (FR) analizira utjecaj automatizacije na društvenu organizaciju i predlaže razdvajanje pojmova rada i zapošljavanja, s konačnim ciljem potpunog brisanja pojma zapošljavanja iz našeg vokabulara. Nestanak pojma koji je u središtu društvene organizacije ima dalekosežne posljedice za organizaciju ekonomskog života i upravo je to tema knjige.
Kojin Karatani: Struktura svjetske povijesti (2020.)
Knjiga donosi promjenu u paradigmi promatranja svjetske povijesti jer se fokus s načina proizvodnje pomiče na načine razmjene. U knjizi se prate različiti oblici razmjene, temeljeni na reciprocitetu, redistribuciji i tržištu te načini njihova oblikovanja u različitim povijesnim razdobljima. Na koncu se razmatra mogućnost oblikovanja novog oblika razmjene koji Kojin Karatani (JP) temelji na Kantovim razmatranjima vječnog mira.
David Graeber: Besmislen posao (2020.)
Knjiga se bavi besmislenim i društveno štetnim poslovima koji postoje u našem društvu. David Graeber (US) identificira pet tipova besmislenih poslova kojima pripadaju čitave grupe zanimanja, a koji čine gotovo polovicu svih poslova u društvu. U knjizi se izlaže psihološka destruktivnost obavljanja takvih poslova zbog činjenice da radna etika dominantno određuje samopoštovanje.