Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Učionica, Vijesti

Seminar „Uključivanje zajednice / angažirane umjetničke prakse“: Phillipp Dietachmair o pet ključnih koraka u građanskoj akciji

U sklopu trodnevnog seminara „Uključivanje zajednice / angažirane umjetničke prakse“ održanog u OKC Palach od 13. do 15. ožujka, predavanje je prvog dana seminara održao i Phillipp Dietachmair, programski menadžer pri Europskoj zakladi za kulturu u Amsterdamu.

U predavanju naslovljenom „Građanska akcija – umjetnost društvenog angažmana kao izazov“, iznio je da postoji pet ključnih koraka u građanskoj akciji koja čini model „društvene sekvence“, a mogu se očitati u aktivističkim primjerima diljem europskih zemalja, uključujući Hrvatsku.

Prvi korak je emocija. Zahvaljujući njoj, umjetnički projekti funkcioniraju kao katalizator koji potiče ljude da pokažu ono što imaju u sebi i vlastitu snagu. Istraživanja govore kako ljudi žele iskazati svoje strahove i ljutnje, samo im treba dati priliku ili je trebaju sami stvoriti. To je točka motiviranja nedavnih protestnih pokreta u Španjolskoj, a slično se može kazati za projekt međunarodne kulturne suradnje Tandem koji je, pored ostalog, objedinio akcije aktivista iz Italije i Tunisa u vezi s dramom izbjeglica na otoku Lampedusa.

Drugi korak je samopromišljanje. Njime se nastoji saznati što emocije znače, što s njima učiniti, a to je put prema stvaranju interakcije.

Treća osobina je komunikacija, a ona nastaje otvaranjem prostora diskusiji o različitim idejama, što je put u bolje međusobno poznavanje i dolaženje do boljih rezultata.

Četvrti korak je deprivatizacija, a on upućuje na ilzaženje iz vlastitih okvira, širenje aktivističkih zamisli i inicijativa u okruženje. S time u vezi je izlazak u javnost, primjerice onako kako je to u Zagrebu učinila inicijativa Pravo na grad kada su privatne građevinske investicije kulminirale javnim protestom, dakle iskazao se proaktivan stav. Sličan je primjer talijanske akcije Teatro Vialle occupato, kojoj je bio cilj stvoriti situaciju u kojoj svi ljudi izvana mogu ući u kazališni prostor.

Sljedeći korak je samoorganiziranje. Primjera koje govore o njemu mnogo je, valja tako uputiti na izgradnju kinematografa Buiucani u Moldovi koju je prošle godine potaknuo lokalni aktivist, a građani dobili kino na otvorenom. Slično je s akcijom R-Urban u francuskom mjestu Colombes, koja je dovela do stvaranja većeg broja javnih vrtova, na dobrobit tamošnjih stanovnika.

Foto: Foto Kurti