Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Vijesti

Žiroskop: radionica projektiranja i upravljanja javnim prostorom

Projekti Žiroskop i Kortil uživo od 6. do 12. listopada organiziraju radionicu Projektiranja i upravljanja javnim prostorom, odnosno trgom između OŠ Centar i srednje Građevinske i Graditeljske škole na Sušaku, u samoj blizini HKD-a.

Radionica je namijenjena mladima, ali i ne-tako-mladima i svim zainteresiranim građanima koji bi se voljeli pobliže upoznati s arhitektonskim i urbanističkim elementima i projektnim koracima u izradi idejnog rješenja u javnom prostoru. Predznanje i iskustvo nije od važnosti jer radionica nudi opće elemente projektiranja i izrade idejnog rješenja javnog prostora, odnosno trga.

Radionicu vode mlade riječke krajobrazne arhitektice: Darija Vozila, Tena Vičević Dunaj i Sara Stojaković. 

Sudjelovanje je moguće uz prethodnu obaveznu prijavu na adresu GalerijaKortil@hkd-rijeka.hr do 6. listopada 2020. godine do 12 sati.

U prijavi je potrebno navesti ime i prezime uz kratki opis motivacije/želje za sudjelovanjem.

Broj polaznika: 10-15

 

Vrijeme i mjesto održavanja:

uto 6.10. Obilazak terena i predavanje o arhitekturi javnih prostora / od 17 do 19h, / atrij HKD-a
čet 8.10. Razrada ideja, skica i koncepta trga / od 17 do 19h / atrij HKD-a
pet 9.10. Odabir zajedničkog koncepta i izrada idejnog plana / 17 do 19h / atrij HKD-a
pon 12.10. Rad na idejnom rješenju i zaključno predavanje / 17 do 19h / atrij HKD-a

Radionica za krajnji cilj ima poticanje kritičkog opažanja građana; poticanje kreativnosti u osmišljavanju javnog prostora i  osvješćivanje samog odnosa prema njemu, te stjecanje praktičnih vještina za daljnji razvoj, edukaciju i život, a krajnja rješenja bit će izložena na skupnoj izložbi – Žiroskop planiranoj 23. 10. u atriju HKD-a.

//

Daria Vozila je krajobrazna arhitektica iz Rijeke. Studij krajobrazne arhitekture završila je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine nakon čega radi u nekoliko ureda na izradi projektne dokumentacije arhitekture i krajobrazne arhitekture te na poslovima izvođenja i mapiranja zelenih površina. Posebno ju veseli starim i zaboravljenim stvarima i prostorima davati novu namjenu čime se, u slobodno vrijeme, bavi ‘po kući’ i sudjeluje u raznim projektima poput, sada aktualnog, Zelenog vala. Također ju veseli šivanje i ples.

 Tena Vičević Dunaj diplomirala je na Studiju krajobrazne arhitekture pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine. Od 2015. godine zaposlena je kao projektant suradnik u PZ Oleandar na projektima krajobraznog uređena privatnih i javnih površina (parkovi, trgovi, dječja igrališta, turistički kompleksi i sl.). Nekoliko projekata na kojima je sudjelovala prikazani su i na međunarodnim izložbama poput 9. Bijenala krajobrazne arhitekture u Barceloni 2016. godine, putujućoj izložbi Zelena infrastruktura u Ljubljani i Zagrebu 2016. godine te  7. Salonu Pejzažne arhitekture u Beogradu 2017. godine. U slobodno vrijeme izrađuje nakit od drva, voli prirodu, društvo i avanture od kojih je najznačajnija Morska Avantura Kajakom od Savudrije do Prevlake. Trenutno, u suradnji s kolegicama, sudjeluje u projektu EPK Rijeka 2020 u sklopu građanskog programa Zelenog vala s rješenjem Pop Up parka na Delti.

Sara Stojaković je krajobrazna arhitektica rođena u Rijeci gdje je pohađala Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju. Studij krajobrazne arhitekture završila je na Sveučilištu u Zagrebu s diplomskim radom na temu Prestrukturiranje lučkih područja kao novi potencijali Rijeke na primjeru područja Mlake 2013. godine. U ulozi projektantice radila je u uredima za krajobraznu arhitekturu u Beču kao suradnica i voditeljica projekata na različitim tipologijama otvorenog prostora kao što su: parkovi, dječja igrališta, otvoreni prostori škola, trgovi i ulice, parkovi u sklopu stambenih naselja, vrtne izložbe i dr. Stekla je iskustvo u svim fazama projekta, od koncepta do izvedbe te je sudjelovala na brojnim natječajima. Kako smatra da otvoreni prostori utječu na kvalitetu života u gradu i njihovo oblikovanje može služiti kao katalizator pozitivnih društvenih promjena, posebno se zanima za teme koje se tiču kvaliteta urbanog prostora, prenamjene bivših industrijskih područja, kao i prilagodbe urbanih sredina na posljedice klimatskih promjena.