U petak, 11. rujna 2020.g. u susjedstvu Jelenje, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, bit će održan središnji program susjedstva, pod nazivom Dan kad je pukla brana.
Program se odvija u kontekstu mikro-lokaliteta Grobničkih Alpi, Rječine i Općine Jelenje kao najvećeg vodo-zaštitnog područja Primorsko-Goranske županije, kojim se nastoje istaknuti prednosti, ali i ograničenja života zajednice ovog područja te kojim se poziva na promišljanje o temi gospodarenja vodom.
Aktivnosti započinju upoznavanjem jelenjskih udruga kroz program Jelenje u 5 stanica, a nastavlja se izložbom umjetnika koji su u proteklom razdoblju boravili u programu umjetničkih rezidencija Vitamin D i bili inspirirani vizurama Grobničkih alpi i kanjonom Riječine kao i temom vode općenito. Uz umjetnički program, temi vode se priključuju i znanstvenici Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji će simulacijom pucanja brane demonstrirati scenariji prirodne katastrofe poplavljivanja delte Rječine. U sklopu programa biti će predstavljen i grčki partner Global Water Partnership Mediterranean sa sjedištem u Ateni, koji svoje znanje crpe iz zajednice i tradicijskih načina prikupljanja kišnice.
„Jelenje u 5 stanica“
Program „Jelenje u 5 stanica“ uključuje upoznavanje s radom udruga i građanskih inicijativa susjedstva Jelenje i vođenje kroz Općinu, od strane Ade Maršanić, a koje će trajati do 18 sati.
Zainteresirane posjetitelje kroz pet će stanica voziti autobus, za koji su potrebne prethodne prijave na e-mail adresu info@visitjelenje.hr do petka 11. rujna u 12 sati odnosno do popunjenja mjesta.
Polazna stanica je u centru Dražica na autobusnoj stanici u 16 sati, odakle se kreće do čitaonice Dražice, gdje će posjetitelje od 16.05 do 16.25 sati ugostiti domaćice jelenjske tombolašice.
Jelenjska umjetnica Margareta Krstić predstavit će udrugu Margareta CroArt, a u sklopu Dnevnog boravka čitaonice Dražice održavat će se i likovna radionica izrade nakita i glinenih pločica u vremenu od 16 do 18 sati.
Autobus potom kreće prema 2. stanici Lukeži, kod čitaonice Lukeži, gdje je domaćin ŠRD Rječina.
Tamo će od 16.35 do 17.05 sati u fokusu biti Rječina, a program se sastoji se od izložbe fotografije podvodnog svijeta Rječine u prostorima udruge ŠRD Rječina i izlaganja pobjedničkog rada OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam 2019. godine, skulpture “Regata” autorice Sandre Ružić.
Dnevni boravak čitaone Lukeži otvoren je za posjetitelje 16 do 18 sati
Organizirani autobus od 17.20 do 17.25 sati zaustavit će se na 3. stanici – Dubina, gdje je domaćin načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja.
Dubina je lokalni toponim koji se do nedavno smatrao sivom zonom Jelenja zbog nereguliranog otpada koji je uspješno saniran. Načelnik Općine Jelenje predstavit će lokalitet i govoriti o aktivnostima koje su se tamo odvijale, uključujući eksploataciju šljunka i sanaciju lokaliteta, koji je ujedno i vodozaštini bazen.
Od 17.30 do 17.55 sati autobus se zaustavlja na 4. stanici Podkilavac, kod čitaonice Podkilavac, gdje je domaćin PD Obruč.
U programu Planinarskog društva Obruč gostuje Emil Mandarić, slijepi planinar i umjetnik koji će govoriti o svom iskustvu planinarenja koje je unatoč osobnom hendikepu pretvorio u iznimno iskustvo te će tom prilikom izložiti kip Mlikarice i druge kipove.
Dnevni boravak čitaonice Podkilavac otvoren je za posjetitelje 16.00 do 18.00 sati
Konačno, 5. stanica organiziranog autobusa zaustavit će se u Dražicama na Trgu mlikarice u 18 sati, nakon čega slijedi početak glavnog programa dana susjedstva Jelenje – Dan kad je pukla brana.
Glavni program „Dan kad je pukla brana“
Glavni dio programa „Dan kad je pukla brana“ održat će se na Trgu mlikarice i u Domu kulture u Dražicama (Dražičkih boraca 64, Dražice), s početkom u 18 sati.
Na Trgu mlikarice nastupit će KUD Zvir Jelenje, a sve se nastavlja svečanim protokolarnim otvorenjem programa i preuzimanjem vremenske kapsule 27 susjedstava od susjedstva Praputnjak. U programu sudjeluju predstavnici Općine Jelenje, TZ-a Jelenje, predstavnici Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i RIJEKE 2020 te predstavnici susjedstava Praputnjak i Jelenje.
U 18.45 sati u Domu kulture slijedi otvorenje izložbe “Dan kada je pukla brana”, na kojoj izlažu umjetnici koji su u proteklom razdoblju boravili u programu umjetničkih rezidencija Vitamin D i bili inspirirani vizurama Grobničkih alpi i kanjonom Riječine kao i temom vode općenito.
Svojim će se radovima predstaviti: Marc Rader (DE), Jasenka Bulj (HR) te Sandra Ružić (HR), čiji je rad pobijedio na prošlogodišnjem natječaju OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam, susjedstva Opatija.
Uz umjetnički program, u razgovoru o temi vode umjetnicima se priključuju i znanstvenici Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof.dr.sc Lado Kranjčević dipl. ing koji će simulacijom pucanja brane demonstrirati scenariji prirodne katastrofe poplavljivanja delte Rječine, a u sklopu programa bit će predstavljen i grčki partner Global Water Partnership Mediterranean sa sjedištem u Ateni koji svoje znanje crpe iz zajednice i tradicijskih načina prikupljanja kišnice, a o kojem će više reći Jasminka Matrljan iz tima susjedstva Jelenje.
Od 19.30 sati također u Domu kulture u Dražicama, druženje se nastavlja uz domjenak s glazbom uživo.
Nositelji inicijative susjedstva Jelenje su Turistička zajednica općine Jelenje i Općina Jelenje, europski partner susjedstva je organizacija Global Water Partnership Mediterranean iz Atene, a partner Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci – Zavod za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo.
Posebne zahvale za realizaciju programa idu Adi Marčelja, Udruzi umirovljenika, tombolašicama, Udruzi Margareta CroArt, Športskom ribolovnom društvu Ričina, Planinarskom društvu Obruč i Kulturno umjetničkom društvu Zvir Jelenje.
Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih važećih preporuka za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te OBAVEZNO nošenje zaštitnih maski za lice.
U nastavku, za potrebe predstavnika medija koji će pratiti događanje, dostavljam protokolarni dio otvorenja i više informacija o programu Dan kad je pukla brana susjedstva Jelenje Europske prijestolnice kulture.
OTVORENJE – PROTOKOL
Prisutni:
– Predstavnik Općine Jelenje, Robert Marčelja, načelnik
– Predstavnik TD RIJEKA 2020
– Predstavnik Primorsko-goranske županije
– Predstavnik Grada Rijeke, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke
| OD | TKO/ŠTO |
| 18:00 | Nastup KUD Zvir |
| 18:15 | Moderator pozdravlja prisutne |
| 18:16 | Obraćanje Robert Marčelja |
| 18:19 | Obraćanje predstavnika RIJEKE 2020 |
| 18:21 | Moderator zahvaljuje predstavniku Rijeka 2020 i najavljuje predstavnika Primorsko-goranske županije |
| 18:22 | Obraćanje predstavnika Primorsko-goranske županije |
| 18:25 | Obraćanje Ivan Šarar |
| 18:28 | Predstavnik susjedstva Praputnjak predaje vremensku kapsulu timu susjedstva Jelenje |
| 18:45 | Dan kad je pukla brana, otvorenje izložbe u Domu kulture Dražice |
DETALJNIJE O SUSJEDSTVU JELENJE I PROGRAMU „Dan kada je pukla brana!“
“Dan kad je pukla brana” program je koji se odvija u kontekstu mikro-lokaliteta Grobničkih Alpi, Rječine i Općine Jelenje kao najvećeg vodo-zaštitnog područja Primorsko-Goranske županije, programom kojim se ističu prednosti i ograničenja života zajednice ovog područja.
Općina Jelenje nalazi se na sjeverozapadnome dijelu hrvatskoga Primorja, na 15-ak minuta udaljenosti od grada Rijeke, a pola sata od Opatije i Zračne luke Rijeka, te tek nešto više od sat vremena od Zagreba.
Sastoji se od 17 naselja, u kojima ukupno živi oko 5300 stanovnika. Središnje, ujedno i najveće naselje, u kojem je smještena i općinska uprava su Dražice.
Jednu od specifičnosti Jelenja čini mikrolokacija – okruženo je planinama, tzv. Grobničkim Alpama, te baš u Jelenju, iz pećine ispod strme litice brda Kičelj izvire Rječina, čiji je kanjoj 1985. godine proglašen zaštićenim objektom prirode.
Općina Jelenje najveće je vodozaštitno područje u Primorsko-goranskog županiji, što po definiciji predstavlja područje oko vodocrpilišta u kojemu su zabranjeni ili ograničeni određeni oblici korištenja tla u cilju zaštite podzemnih voda. Taj status oblikuje svakodnevnicu i kulturu življenja zajednice koja s Rječinom, ili uz nju, živi od pamtivijeka.
Stanovnici Jelenja, svjesni su prednosti, no i ograničenja s kojim se u tom kontekstu susreću, ukazujući na neraskidivu vezu čovjeka i rijeke, stvaraju prostor u kojem zajednica i rijeka nastavljaju svoj suživot, stavljajući na promišljanje jednu od najzahtjevnijih tema današnjice – vodu.
Tijekom 19. stoljeća svoj procvat doživljavaju i manja sela koja se nalaze na području gornjeg toka Rječine, a poznata su po mlinovima čija gradnja započinje već u 16. i 17. stoljeću. U 19. stoljeću formiraju se cijela naselja čije se stanovništvo bavi mlinarstvom, ljuštenjem žitarica, stolarstvom, te obradom drva. Iako su stari zanati nestali, neki su objekti sačuvani i danas služe uglavnom kao turistička atrakcija. U Martinovom Selu nalazi se „Gašparov mlin“ koji je izgrađen prije 350 godina, a jedini je preostali na području cijele Primorsko-goranske županije.
Grobnišćina je u prošlome stoljeću bila poznata po mlikaricama, ženama koje su svakodnevno pješice nosile mlijeko u grad Rijeku da bi ga prodavale i pomogle prehraniti svoje mnogobrojne obitelji. Danas središnji općinski trg općine nosi ime „Trg mlikarice“ u spomen tim ženama.
Na području Jelenja, glavni akteri društveno-kulturnih događanja udruge su koje svojim djelovanjem njeguju zavičajnu tradiciju i običaje te umjetničko stvaralaštvo. Općina Jelenje udrugama je ustupila prostore bivših čitaonica za rad i sastajanje: a Dom kulture u Dražicama koristi se kao prostor za dvoranske sportove i kulturna događanja. Nogometno igralište u Držicama nadaleko je poznato po svom njegovanom travnjaku. Na području Jelenja aktivna su mnoga športska društva, KUD Zvir, organak Matice Hrvatske Jelenje, udruga Margareta CroArt, tombolašice, maškarane udruge, Konjički klub Vodičajna specijaliziran za terapijsko jahanje za djecu s posebnim potrebama. te DVD Jelenje, primjer najšireg oblika volonterizma u Hrvatskoj.
SUDIONICI PROGRAMA „DAN KAD JE PUKLA BRANA“
„Rječina, arterija života“ rad je autorice Jasenke Bulj (HR) koja kroz prostornu instalaciju izražava tok rijeke i odnos čovjeka i vode, njene regulacije i kontrole toka. Instalacija koja se sastoji od video radova u kombinaciji s crtežima nastalim na licu mjesta kao pratnja, te crnobijelim i kolor fotografijama koje neposrednošću trenutka svjedoče o stvarnosti i sadašnjem trenutku.
Jasenka Bulj rođena je u Splitu, gdje je i maturirala. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Nikole Reisera. Izlaže već kao studentica. Suradnica je majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Članica je HDLU-a i ZUH-a. Za svog boravka u Ljubljani tijekom osamdesetih surađuje i izlaže u tamošnjim galerijama. Devedesetih se vraća u Zagreb gdje sudjeluje na mnogim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj. Kao samostalna umjetnica živi i radi u Zagrebu.
Marc Rader (DE) rođen je 1966. u Bochumu u Njemačkoj, a trenutno živi i radi u Berlinu. Studirao je komunikacijski dizajn na Sveučilištu Folkwang u Essenu i likovnu umjetnost na California College of Arts and Crafts u Oaklandu, SAD. Od ranih 90-ih izlaže i objavljuje svoje projekte širom svijeta. Njegovi su radovi prikazani u brojnim svjetskim galerijama, a neki od njih uključeni su i u stalnu kolekciju MOMA, NY.
O svom radu i boravku u susjedstvu Jelenje napisao je:
„S potpuno spakiranim automobilom putovao sam iz Berlina do Jelenja, vruće i suhe jeseni 2018. Tematizirajući impresionizam 21. stoljeća, poput starih majstora svjetlosti i prirode u novim medijima, voditeljica programskog pravca 27 susjedstava Branka Cvjetičanin pozvala me na umjetnički rezidencijalni boravak i rad u ovom području, koje je, zbog ekstremnih vremenskih i krajobraznih uvjeta poznato pod nadimkom „vražja kuhinja“. Opremljen analognom 4×5 field-pinhole kamerom i kamerom srednjeg formata iz 70-ih, upoznavao sam za mene potpuno novo područje. Kao što ćete vjerojatno primjetiti na izložbi, svojim apstraktnim fotografskim pristupom htio sam naglasiti individualnost pogleda i gledišta. Pored prikazivanja ekstremnog krajolika Jelenja i njegove okolice, žarišno pitanje moga rada postala je zaštićena rijeka Rječina. U tom je kontekstu značajnu ulogu odrigralo pitanje zaštite okoliša nasuprot ekonomskom iskorištavanju prirodnog područja… I naravno, kao Berlinčaninu, velik je utjecaj bila i činjenica da je Riječina povijesno uvijek predstavljala neku od povijesnih granica. Uz vrlo ljubazne stanovnika (koji su me više puta pozivali u svoje domove na ukusnu hranu i piće), dojmio me se i pristup pun poštovanja prema prirodi, životinjama i povijesnoj arhitekturi.
Umjetnica Sandra Ružić (HR) u susjedstvu Jelenje predstavlja se skulpturom Regata, pobjedničkim radom natječaja OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam 2019., programa udruge Žmergo koji je osmišljen kao impuls razvoju kreativnih sadržaja u kulturi na području Opatije te podršci umjetnicima u njihovom nastojanju da utječu na kvalitativne promjene u društvu na području očuvanja.
Skulptura je izrađena od recikliranih drvenih elemenata, oblikovanih u barke postavljene na metalnu konstrukciju, na način da zajedno čine val. Prema riječima autorice, val na simbolički način podsjeća na to kako se sve u životu vraća te navodi na promišljanje o vlastitom utjecaju na svijet.
Sandra Ružić rođena je u Rijeci, a živi i radi u malom mjestu Veprincu na pola puta između mora i gora. Studentica je treće godine smjera likovna pedagogija s glavnim kolegijem kiparstvo.
Nedavno se javnosti predstavila kao dio kolektiva „Invisibles“ gdje je s kolegicama pod vodstvom red.prof.art. Gorana Štimca izlagala u MMSU u Rijeci izložbeni ciklus „MM skulpture“
prof.dr.sc Lado Kranjčević dipl. Ing predstojnik je Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci. Ujedno je i pomoćnik Rektorice Sveučilišta u Rijeci za IT. Diplomirao je na Tehničkom fakultet u Rijeci, tijekom doktorskog studija usavršavao se na Universität der Bundeswehr München – Institut für Wasserwessen te doktorirao s područja numeričkog modeliranja strujanja otvorenih vodotoka. Predaje predmete s područja mehanike fluida, numeričkog modeliranja i primjene paralelnog računanja, a to mu je i područje znanstvenog interesa.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Global Water Partnership Mediterranean globalna je akcijska mreža s više od 3.000 partnerskih organizacija u 179 zemalja. Akcijska mreža GWP-a pruža znanje i gradi kapacitete za poboljšanje upravljanja vodama na svim razinama: globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj.
Globalno partnerstvo za vode – Mediteran (GWP-Med) osnovano je 2002. godine kao mediteranski ogranak međuvladine organizacije Global Water Partnership (GWP). Djeluje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. GWP-Med potiče djelovanje i olakšava dijalog o integriranom upravljanju vodnim resursima , okuplja gotovo 100 vodnih institucija i organizacija. GWP-Med proširila je svoje djelovanje u 7 mediteranskih zemalja, a Tajništvo ima sjedište u Ateni.
Nekonvencionalno upravljanje vodnim resursima (Non conventional water resources – NCWR)
Programske aktivnosti, iako specifične za Grčku i odabrane u skladu s lokalnim potrebama i raspoloživim proračunom, mogu se lako preslikati u druge vodene zajednice na Mediteranu i šire. Djelujući kao „demonstracijski“ slučaj koji dokazuje potencijal NCWR-a, program ima za cilj unapređivanje upotrebe NCWR-a, uglavnom sakupljanja kišnice i ponovne upotrebe sive vode, poboljšane inovativnim tehnikama i metodama, u oskudnim mediteranskim otočnim zajednicama, kao isplativu metodu za povećanje dostupnosti vode i rješavanje trenutnih i budućih izazova nedostatka vode na lokalnoj razini.
Što je recikliranje sive vode? Recikliranje sive vode je praksa ponovne upotrebe otpadnih voda nastalih iz umivaonika stambenih, poslovnih i industrijskih kupaonica, odvoda za kade i tuš i odvoda opreme za sekundarnu uporabu u kućanstvima i industriji. Recikliranje sive vode održiv je pristup za upravljanje vodnim resursima i dugoročno može biti isplativ.
Program sakupljanja kišnice (Rainwater harvesting – RWH) odnosi se na prikupljanje i skladištenje kišnice za ponovnu upotrebu na licu mjesta (obično). To je praksa koja se koristi od davnina i pogodna je za područja sa godišnjim prosječnim padavinama većim od 400 mm.
Zašto prikupljati kišnicu? Moderni sustavi za prikupljanje oborinskih voda – pravilno upravljani i održavani – potpuno su sigurni i daju kvalitetnu vodu. Upotrebom kišnice može se povećati dostupnost vode i smanjiti potražnja za vodom iz vodovodne mreže njenom naknadnom uporabom za ne-pitku primjenu, kao što je ispiranje WC-a, navodnjavanje, pranje automobila itd…