U srijedu, 21. listopada 2020.g. u susjedstvu Malinska, jednom od 27 susjedstva Europske prijestolnice kulture, održat će se dan susjedstva pod nazivom Posoljena kultura.
Tim susjedstva Malinska jedan je od najmlađih timova programskog pravca 27 susjedstava okupljenih u udruzi Termen. Baš kao naziv udruge, koji u prijevodu s bodulskog znači ciklama, njihov rad znači pozitivnu promjenu donoseći atmosferu svježine mlade generacije odrasle na otoku.
Program su razdijelili na zvukove, mirise i boje. Zvukovi se šire kroz Jazz na jazu, mirisi kroz Posoljena pluća, pri čemu mještani i gosti sade nova stabla i uče u prirodi o prirodi, a boje se šire kroz Kreativni rast, akciju i izložbe u koju su uključene sve generacije.
Malinska i Bilbao (Španjolska), Udruga Termen i europski partner susjedstva Malinska – kolektiv Ubiqa, ovom su prilikom začeli prijateljstvo – jedni proizvode program, a drugi imaju alate kojim ga mogu učiniti međunarodno vidljivim.
Posoljena kultura počinje programom Posoljena pluća, koji će se od 10 do 12 sati odvijati na Rajskoj cesti, gdje se otvara eko-galerija na otvorenom s izložbom trajnog postava autora Kristijana Linardića. Ovaj lokalni samouki umjetnik, po struci ribar, postavlja izložbu radova od naplavljenih drva, suhih i srušenih borova, starih vrša i drugih materijala od kojih izrađuje skulpture primorskih motiva – ribe, bjeloglave supove, jarce.
Slijedi akcija sadnje stabala na Rajskoj cesti, kojoj će se pridružiti djeca vrtića i osnovne škole, a ujedno će biti predstavljene i aktivnosti Udruge Tremen. Voditelji radionice su Iva Labaš i Toni Kraljić, magistri inženjerstva šumarstva iz Malinske. Također, u navedeno vrijeme bit će održan i zajednički doručak uz more.
Od 13.00 do 13.30 sati u Galeriji sv. Nikole, na rivi (Obala 10), slijedi svečano otvorenje dana susjedstva Malinska Posoljena kultura, uz preuzimanje vremenske kapsule 27 susjedstva od tima susjedstva Opatija. Program otvaraju predstavnici Udruge Termen, Općine Malinska, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i RIJEKE 2020.
Nakon otvorenja bit će predstavljeno i europsko susjedstvo Malinske: kolektiv Ubiqua iz španjolskog Bilbaa. Ubiqua osmišljava i razvija društvene komunikacijske i participativne projekte, temeljene na dijalogu i promišljanju, a usmjerene na stvaranje sadržaja upotrebom videa, fotografija, audio i drugih resursa. Cilj je poticati sudjelovanje građana u stvaranju sadržaja, koristeći mobitele kao alate, kako bi građani sami mogli pokazati svoj pogled na stvarnost i ukazati na teme koje su im bitne.
Od 13.30 do 15.00 sati, u centru Malinske održavat će se program Kreativni rast, koji uključuje izložbe i šetnju.
U Galeriji Sv. Nikole otvorit će se izložba drvoreza umjetničke i praktične prirode autora Ivana Orlića. U Parku glavonožaca izložbu slika otvara umjetnik Ivan Car, a na Rivi radove predstavlja Kristijan Linardić.
Nakon toga, u samom centru Malinske slijedi predstavljanje murala Nikoline Šeremet i Ivana Cara.
Kustosica i voditeljica ovog dijela programa je povjesničarka umjetnosti Bruna Justinić, a ideja je predstaviti likovnu umjetnost koja daje uvid u likovno stvaralaštvo, kao dugotrajan trag kulture te prolaznicima postavlja pitanje o tragu koji ostavljaju onima koji dolaze nakon njih. Program povezuje djela lokalnih umjetnika kojih odavno nema s umjetnicima koji još uvijek stvaraju.
Istovremeno, od 13.30 do 15.00 sati, u centru Malinske (preslica u sredini luke) održava se program Jazz na jazu, u izvedbi Zoran Majstorović trija i Krčkih sopaca. Jaz (perilo) i preslica u centru Malinske od velikog su povijesnog i kulturološkog značaja: mjesto je to na kojem se spajaju voda i more, na kojem su domaćice prale robu i jedan od centara društvenog života Malinske. Zoran Majstorović trio i Krčki sopci ovom će prilikom izvoditi tradicionalne lokalne – dubašljanske napjeve u suvremenoj jazz verziji s preslice u sredini luke, kao i tradicionalne jazz standarde u svojoj originalnoj interpretaciji.
Od 15.00 do 17.00 sati u restoranu Noštromo (Ul. Lina Bolmarčića 20), za kraj druženja, slijedi zakuska od namirnica proizvedenih u općini Malinska.
Najavljena događanja organizirana su uz poštivanje svih važećih mjera za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje mjera: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice. Osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti ne preporučuje se dolazak na događanje.
Nositelj inicijative susjedstva Malinska je Udruga Termen. Partneri su Općina Malinska – Dubašnica i Turistička zajednica općine Malinska – Dubašnica, a europski partner Ubiqua kolektiv (Bilbao, Španjolska).
U nastavku, za potrebe predstavnika medija koji će pratiti događanje, dostavljam protokolarni dio svečanog otvorenja programa susjedstva Malinka Europske prijestolnice kulture (13.00h) i više informacija o programu Posoljena kultura.
PROTOKOL
Prisutni:
– Predstavnik Općine Malinska, Robert Anton Kraljić, načelnik
– Predstavnik tima susjedstva Malinska, Toni Kraljić, predsjednik udruge Termen
– Predstavnica TD RIJEKA 2020, Emina Višnić, rukovoditeljica programa RIJEKA 2020
– Predstavnik Primorsko-goranske županije, Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu
– Predstavnik Grada Rijeke, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu
| OD | TKO/ŠTO |
| 13:00 | Moderator pozdravlja prisutne |
| 13:01 | Obraćanje Robert Anton Kraljić |
| 13:04 | Obraćanje Toni Kraljić |
| 13:07 | Obraćanje Emine Višnić |
| 13:10 | Obraćanje Sonja Šišić |
| 13:13 | Obraćanje Ivan Šarar |
| 13:16 | Predstavnik susjedstva Opatija predaje vremensku kapsulu predstavniku tima susjedstva Malinska |
O SUSJEDSTVU MALINSKA
Općina Malinska–Dubašnica smještena je na sjeverozapadu otoka Krka. Kroz Malinsku prolazi gotovo sav cestovni promet za susjedne otoke Cres, Lošinj i Rab.
Općinu Malinska – Dubašnica čini Malinska kao centar s dvadeset sela Dubašnice i oko 3000 stanovnika. Poznata je po turističkoj tradiciji koja traje više od 100 godina. Osim brojnih hotela, velik je broj privatnih smještajnih jedinica. Ima više od 8 kilometara priobalnih šetnica (rajska cesta, lungomare od porta do Malinske i daljnje priobalne šetnice). Općina je bogata šumama koje spadaju među najočuvanije šume hrasta medunca i bijelog graba na Sredozemlju. Upravo mozaik šuma i poljoprivrednih površina (njiva, pašnjaka i maslinika) na kojima se proizvodi na daleko poznati krčki sir, krčka janjetina, maslinovo ulje i ostali poljoprivredni proizvodi koje obilježava krajobraz ruralnog dijela općine.
Općina ima bogatu povijesnu baštinu: napuštene ilirske gradine, glagoljaški samostan, kuće, zdenci, gromače, gumna, ranokršćanski crkveni kompleks Cickini–arheološko nalazište i napušteno selo. Povijest mjesta Malinska započinje u 15. stoljeću, izgradnjom mlina (melin, malin) po kojem je Malinska dobila ime.
Sve do izgradnje turističkog kompleksa Haludovo, broj stanovnika Malinske bio je uobičajen za otočna naselja. Na prijelazu iz 19. u 20. st. broj stanovnika prešao je tek 200, čime je Malinska bila jedna od manjih sela na otoku Krku. Odonda, broj stanovnika, uz iznimku perioda Drugog svjetskog rata, postepeno raste sve do 1971. g. kada je popisano 392 žitelja. Tada slijedi izrazito povećanje jer se broj stanovnika u samo 10 godina gotovo udvostručio – 1981. g. popisano je 700 stanovnika. Rast se nastavio sve do 1991. g. kada je zabilježen i maksimum od 999 žitelja. Zbog katastrofalne privatizacije Haludova, glavnog gospodarskog subjekta u Malinskoj, 1990.-ih godina, došlo je gotovo do potpunog uništenja Haludova i do gubitka brojnih radnih mjesta. To se odrazilo i na populaciju koja se do popisa 2001. g. smanjila za trećinu.
O NOSITELJU INICIJATIVE:
Udruga Termen osnovana je s ciljem obogaćivanja života stanovnika općine Malinska-Dubašnica i samim time podizanja kvalitete njihova života. Podizanje svijesti i kulture življenja svojih sumještana članovi Udruge naumili su ponajprije kroz programe koncerata, izložbi, radnih akcija, nutricionističkih predavanja i radionica.
U sklopu programskog pravca 27 susjedstava osmišljen je koncept koji povezuje kulturu, povijest, ekologiju, umjetnost i nutricionizam. Program predstavlja značajnu povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu općine, a objedinjen je naslovom “Posoljena kultura” jer su sol i more duboko utkani u život zajednice.
O PROGRAMU POSOLJENA KULTURA I SUDIONICIMA PROGRAMA
Program susjedstva predvodi jedan od najmlađih timova programskog pravca 27 susjedstava okupljenih u udruzi Termen. Baš kao naziv udruge koji u prijevodu s bodulskog jezika znači Ciklama njihov rad predstavlja pozitivnu promjenu u društvu donoseći atmosferu svježine i snagu originalnosti mlade generacije odrasle na otoku.
“Posoljena kultura” objedinjuje koncept života uz more kojeg čine mir i očuvanje okoliša, zdrave prehrane, glazbe i umjetnosti. Kulturu života na otoku začinjava more i sol, a more i život na otoku inspirirali su članove udruge Termen da u sklopu programa u Malinskoj predstave tradicionalna događanja začinjena s novim interdisciplinarnim kulturnim praksama.
Organizacijom jazz koncerata ili koncerata etno glazbe, stvara se urbana atmosfera koja nedostaje u općini i razbija monotoniju stvorenu konstantnim forsiranjem popularne glazbe i slične buke. Kroz ekološke akcije sadnje stabala i uređenje javnih površina trajno se povezuje stanovnike i goste sa lokacijom i prostorom Malinske, pri tome budeći senzibilitet sudionika akcije prema prirodi i biljkama; ali i stvara nove vrijednosti na javnim površinama općine.
POSOLJENA PLUĆA
Senzibilnost prema okolišu i okolini jedan je od sastavnih dijelova kulture življenja koju susjedstvo Malinska pokušava pokrenuti. Do sada su članovi inicijative stvorili tradiciju pošumljavanja i uređivanja javnih zelenih površina koja traje već 5 godina, kao i ekoloških radionica sa djecom osnovne škole i vrtića. Vrhunac ekoloških radionica održat će se 21.10. ujutro, u sklopu predstavljanja susjedstva Malinska kad će djeca saditi stabla na rajskoj cesti. U isto vrijeme otvoriti će se trajni postav EKO galerije na otvorenom “Rajska cesta”
Radionice vode Iva Labaš i Toni Kraljić magistri inženjerstva šumarstva iz Malinske, s višegodišnjim iskustvom u šumskoj pedagogiji i radu s djecom .
KREATIVNI RAST
Kao dio elementa „Kreativni rast“ otvaraju se izložbe lokalnih umjetnika.
Ivan Orlić (1901. -1985.) bio je zidar, dugogodišnji građevinski poslovođa na mnogim gradilištima. U slobodno vrijeme bavio se ručnim radom odnosno „rezbarijom“. Najviše je obrađivao drvo, ali i kamen te vunu. Od drva je najviše volio rezbariti i obrađivati šmriku, primorsko aromatično drvo prekrasne strukture, crvenkaste boje, čija boja varira ovisno o mjestu na kojem raste. Sam je radio i ljepila od životinjskih kostiju, lakove od kuhajući šmrkuljiće (šmrikin plod) s prirodnim smolama. Obožavao je završni sloj u šejl laku. Izrađivao je uporabne predmete (okvire za slike i ogledala, razne kutije, vaze, papuče, kape) te dječje igračke koje se nisu mogle kupiti, a veselile su njegovu djecu. Radove je rado poklanjao. Govorio je kako gotovo svatko može kupiti poklon, ali izraditi ga samo rijetki.
Ivan Car rođen je u Rijeci, živi i radi u Malinskoj. Za slikarstvo se počinje zanimati krajem srednje škole kada počinje stvarati svoje prve radove. Od 2015. godine posvećen je slikarstvu te od 2017. kroz udrugu „Termen“ u Malinskoj, u galeriji sv. Nikola organizira izložbe „Pogled na likovno stvaralaštvo otoka Krka“ u kojoj predstavlja afirmirane i manje afirmirane umjetnike s otoka Krka. Kroz udrugu organizira i intervencije umjetnika na javnim površinama općine Malinska-Dubašnica. Član je HULULK-a i student treće godine slikarstva na visokoškolskoj ustanovi „Škola za crtanje i slikanje“ u Ljubljani
Kristijan Linardić – lokalni samouki umjetnik, po struci ribar; ljubav prema prirodi moru i umjetnosti spaja tako što od naplavljenih drva, suhih i srušenih borova, starih vrša i drugih materijala izrađuje skulpture primorskih motiva – ribe, bjeloglave supove , jarce…
JAZZ NA JAZU
Svrha održavanja jazz programa je stvaranje kreativne atmosfere i približavanje ljepota same destinacije i lokacije glazbenicima, dodatni sadržaj za sve posjetitelje, kao i približavanje jazz glazbe kroz umjetnost, jednom od osnovnih žanrova glazbe općenito, a često zamišljenom kao apstrakciji. Drugim riječima, umjetnički kanal preko kojeg se pokušava utjecati na svijest lokalnog stanovništva o umjetnosti i svjetskoj glazbi, ali i stvoriti dodatnu ponudu kulturne manifestacije namijenjenu domaćem stanovništvu, ali i gostima.
Nastupati će Zoran Majstorović trio uz gostovanje Krčkih sopaca; uz popularne Jazz standarde svirat će i tradicionalne Malinskarske/dubašljanske napjeve u jazz verziji.
Zoran Majstorović je jazz glazbenik, gitarist, multiinstrumentalist, aranžer i kompozitor. Majstorovićeva trajna fascinacija je povezivanje jazza s različitim oblicima etno glazbe te je, kroz suradnju s Porto Etno festivalom, formirao fluidni Porto etno orkestar. Višestruki je dobitnik prestižnih nagrada: “Status” kao najistaknutiji hrvatski etno instrumentalist, “Damir Dičić” kao najistaknutiji hrvatski jazz gitarist, “Miroslav Sedak Benčić” kao najistaknutiji hrvatski jazz kompozitor. Dobitnik je i diskografske nagrade nagrade “Porin” i član HZSU-a.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Europsko susjedstvo – Ubiqua, Bilbao, Španjolska;
Baskija jedna od najrazvijenijih regija Španjolske, koja velika sredstva ulaže u razvoj kulture te uključenje mladih u društvene procese. Baskija je i pokrajina zdrave hrane koja njeguje principe slow fooda. Također, upotrebljavaju izvorne namirnice u kuhinji, što je jedan od poveznica s timom Malinske.
Uz navedeno poveznica susjedstava je i jezik, koji se polovicom prošlog stoljeća prestao koristiti na otoku, no još postoji mnogo riječi u našem dijalektu, koji je porijeklom predindoeropski jezik, kao i baskijski jezik. Zanimljivost je da su se na Krku nekoliko stoljeća unatrag govorila 3 jezika iz različitih jezičnih grupa; veljotski jezik – porijeklom iz latinskog, Gan vejan – retroliburnski ili prailirski jezik i hrvatski – slavenski jezik koji jedini nije izumro. U baskiji se govore tri jezika: španjolski, baskijski i francuski.
Ubiqua kolektiv (Bilbao, Španjolska) osmišljava i razvija društvene komunikacijske i participativne projekte, temeljene na dijalogu, promišljanju te usmjerenima na stvaranje sadržaja i digitalnih narativa upotrebom videa, fotografija, audio i drugih resursa, s ciljem poticanja sudjelovanja građana u stvaranju sadržaja koristeći mobitele kao alate, kako bi građani sami mogli pokazati svoj pogled na stvarnost i teme koje su im bitne.