Konferencija Diversity mixer o različitosti u kulturi • Rijeka 2020

rujna 2019. godine

INFORMACIJA ZA NOVINARE

DIVERSITY MIXER – MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O RAZLIČITOSTI U KULTURI I KREATIVNIM INDUSTRIJAMA

U Rijeci se od 12. do 14. rujna u Rijeci, u prostoru RiHub-a (I. Grohovca 1a) održava Diversity Mixer – međunarodna konferencija o različitosti u kulturi i kreativnim industrijama na kojoj će sudjelovati 30-ak domaćih i stranih predstavnika kreativnih industrija te djelatnika u kulturi, znanosti, umjetnosti, medijima, a bit će predstavljeno i pionirsko istraživanje o različitosti u ovim područjima, prvo takve vrste provedeno u Hrvatskoj. Organizatori konferencije su Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Kulturne i kreativne industrije obuhvaćaju široko polje koje osim tradicionalnih umjetničkih područja – izvedbene i vizualne umjetnosti, kulturne baštine, uključuju film i video, televiziju i radio, nove medije, video igre, glazbu, knjige i tisak, arhitekturu i dizajn, dakle sve grane koje kulturu koriste kao svoj osnovni materijal i čiji ‘proizvodi’ i procesi imaju kulturalnu dimenziju.

Tema konferencije, različitost u kulturi i kreativnim industrijama, ponudit će razumijevanje „različitosti“ kao važnog preduvjeta kvalitete rada unutar kulture i kreativnih industrija. Istovremeno, različitost će biti predstavljena i kao preduvjet kvalitetne ponude koju pred publiku postavljaju kultura i kreativne industrije. U tom smislu, različitost se odnosi na uključivanje svih onih „različitih“ koji su iz kulture i kreativnih industrija tradicionalno bili isključeni, ali i na dostupnost kulture i proizvoda kreativne industrije širokim i različitim slojevima stanovništva.

Na riječku konferenciju o različitosti u kulturi i kreativnim industrijama dolaze renomirani svjetski stručnjaci i kulturni radnici poput Leva Manovicha, vodećeg teoretičara digitalne kulture, direktora Cultural Analytics Laba i autora klasika „The Language of New Media“ koji će predstaviti prve rezultate novog istraživačkog projekta Elsewhere koje analizira milijune zapisa na društvenim medijima i bilježi promjene odnosa između periferije i centra i stvaranje novih geografija kulture; Allise Quart, kolumnistica Guardiana i izvršne urednice Economic Hardship Reportng Projecta koja će predstaviti inovativan model koji njena organizacija primjenjuje u izvještavanju o nejednakostima, Marka Taylora sa Sveučilišta u Sheffieldu koji će predstaviti istraživanje Panika! Klasa, ukus i nejednakosti u kulturnim i kreativnim industrijama. Na konferenciju, između ostalih, stižu i Srđan Laterza, pisac i kreativni direktor, koji će govoriti o društveno angažiranim video igrama; Ilija MIlošević iz Universal Music Group Srbija koji će predstaviti trendove u glazbenoj industriji globalno i regionalno te Srđan Sandić koji u Rijeci gostuje s Čitanjem kazališta u okviru kojeg će Nataša Antulov predstaviti ‘drugo lice teatra u Hrvatskoj’ na primjeru Petog ansambla i mnogi drugi.

Rijeka se kao Europska prijestolnica kulture u dijelu svojeg programa bavi upravo različitostima, pa i sloganom Luka različitosti neprekidno naglašava važnost uključivanja isključenih. Diversity mixer je pokušaj da se tema različitost propita i na polju kulturnih i kreativnih industrija te konkretizira u politikama i praksama upravljanja različitošću.

Na konferenciji će biti predstavljeno i pionirsko istraživanje koje je provedeno u okviru projekta Diversity Mixer. Radi se o istraživanju različitosti u kulturnim i kreativnim industrijama, prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja već su objavljeni i predstavljaju značajan doprinos u razumijevanju stavova o različitostima u području kulturnih i kreativnih industrija. Rezultati su dostupni na linku u publikaciji pod nazivom „Vrijeme i rizik proizvode kvalitetu; Elaborat sektorskog pristupa upravljanja različitošću u kulturnim i kreativnim industrijama Primorsko-goranske županije“.

Radni jezik konferencije je engleski, a sudjelovanje je besplatno uz obaveznu prijavu putem linka do 10. rujna 2019. http://bit.ly/2jVuaIK.

Konferencija je sastavni dio projekta Diversity mixer koji je financiran europskim sredstvima kroz Program o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014-2020), a zajednički ga provode RIJEKA 2020 d.o.o. i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj, kao pridruženim partnerom.

Program konferencije i detaljnije informacije

Četvrtak, 12.9.2019.

09:30 – 10:00	Registracija i upoznavanje
10:00 – 10:30	Pozdravna riječ i otvaranje konferencije Lela Vujanić, Glavna voditeljica programa Kuhinja različitosti
10:30 – 11:15	Uvodno predavanje – Redistribucija i prepoznavanje: dvije osi kulturne politike? Milan Živković, bivši savjetnik Ministrice kulture Republike Hrvatske za medije
11:15-11:30	Pauza
11:30-13:30	SESIJA – Strukturne nejednakosti u kulturnim i kreativnim industrijama Panika! Klasa, ukus i nejednakosti u kreativnim industrijama Mark Taylor, University of Sheffield Tko nedostaje? O strukturnim nejednakostima u kulturnim i kreativnim industrijama Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose Vrijeme i rizik proizvode kvalitetu Sanja Bojanić, Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci / CAS SEE
13:30 – 14:30	Ručak
14:30 – 16:00	PANEL – Homecoming: Može li različitost uzdrmati glazbenu industriju? Sudjeluju: Ilija Milošević, Universal Music Serbia Antonela Marušić, spisateljica i novinarka, freelance Karlo Stojčević, 24 sata
16:00 – 16:15	Pauza
16:15 – 18:00	PANEL – Gradovi jednakosti Sudjeluju: Vojko Obersnel, Gradonačelnik Grada Rijeke Ivana Nikolić Popović, Hrvatski klaster konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija / Projekt Ilica Mirjana Matešić, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj / Povelja o raznolikosti Nela Simić, RIJEKA 2020 d.o.o.
19:00	Posjet izložbi: D’Annunzijeva mučenica / L’olocausta Di D’annunzio, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Petak, 13.9.2019.

10:00 – 10:45	Predavanje – Različitost u medijima: između #hashtaga i BBC krimi drame Danica Ilić, Ethical Journalism Network / Media Diversity Institute
10:45 – 11:30	Predavanje: Kako u medije vratiti prekarne novinare i izvještavanje o nejednakostima Alissa Quart, Economic Hardship Reporting Project
11:30– 11:45	Pauza
11:45 – 13:30	PANEL – Politike medija: Trump, Brexit i iznevjerena reprezentacija Sudjeluju: Alissa Quart, Economic Hardship Reporting Project Danica Ilić, Ethical Journalism Network Karlo Stojčević, 24sata
13:30 – 14:30	Ručak
14:30 – 16:00	PANEL – Čitanje kazališta Sudjeluju: Srđan Sandić, pisac i novinar, freelance Nataša Antulov, dramaturginja, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca / Peti ansambl Olga Dimitrijević, dramaturginja, freelance
16:00 – 16:15	Pauza za kavu
16:15 – 18:00	PANEL – Razvojno okruženje, narativi i interakcija u gaming industriji Sudjeluju: Srđan Laterza, pisac i kreativni direktor, freelance Vedran Vivoda, Udruga proizvođača igara PGŽ-a David Rajlić, Rikon konvencija

Subota, 14.9.

10:00 – 10:45	Predavanje: Prostor, vrijeme i uzorci različitosti u suvremenoj globalnoj kulturi Lev Manovich, Cultural Analytics Lab
10:45 – 11:15	Vuk Ćosić u razgovoru s Levom Manovichem
11:15-11:30	Pauza
11:30 – 13:00	PANEL – Prema drugačijoj vrsti različitosti Zajednički panel govornika konferencije i istraživača Sveučilišta u Rijeci: Sanja Bojanić, Marin Lukanović, Marko Luka Zubčić, Kristina Smoljanović i Kristina Stojanović Čehajić

Govornici

Dr. Lev Manovich jedan je od vodećih teoretičara digitalne kulture, autor najznačajnije knjige u području novih medija – The Language of New Media, utemeljitelj Cultural Analytics Laba i pionir u području primjene znanosti o podacima na analizu suvremene kulture. Predaje Na konferenciji će predstaviti svoj novi projekt Elsewhere, koji istražuje promjene u različitosti u raznim područjima kulture koristeći podatke na Internetu, odnosno milijune korisničkih zapisa od 2007-2019, s ciljem uspostave novih metoda proučavanja kulturnih i kreativnih industrija.

Alissa Quart izvršna je urednica neprofitne organizacije i medijske platforme Economic Hardship Reporting Project(EHRP), posvećene naručivanju, uređivanju i distribuciji reportaža o zadnjoj američkoj krizi i nejednakosti. Autorica je četiri publicističke knjige, uključujući i hvaljenu Squeezed: Why Our Families Can’t Afford America, a također piše kolumnu za Guardian pod naslovom Outclassed. Na konferenciji će predstaviti inovativni model koji EHRP primjenjuje u proizvodnji i distribuciji medijskih sadržaja.

Mark Taylor je viši predavač kvantitativne metodologije na Sheffield Methods Institute, Sveučilišta u Sheffieldu i AHRC Leadership Fellow (Kreativna ekonomija). Autor je znanstvenih radova o nejednakosti u kulturnim i kreativnim industrijama te (zajedno s Orian Brook i Dave O’Brien) autor izvještaja iz 2018. Panic! It’s An Arts Emergency, objavljenog u suradnji s Barbican Centrom, Create London i Arts Emergency.

Vojko Obersnel gradonačelnik je Rijeke od 2000. godine, trenutačno u svojem šestom mandatu. Po struci je magistar prirodnih znanosti. Član je SDP-a od 1990. Obersnel je rođen u Rijeci 1957. Magistrirao je prirodne znanosti i medicinsku genetiku. Do 1997. radio je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Uvodeći nove standarde u funkcioniranje gradske uprave, uključujući i otvorenost prema građanima i način upravljanja, Obersnel je transformirao Rijeku u jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj. Svi njegovi mandati obilježeni su s jakim gradskim programima socijalne zaštite koji štite brojne građane. Njegov trenutačni mandat je također obilježen izuzetnom upotrebom EU fondova koji se koriste da bi financirali velike razvojne projekte u Rijeci. Obersnel je bio Predsjednik Udruženja gradova i općina u Hrvatskoj. Trenutačno je potpredsjednik Europskog odbora regija i član Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju.

Karlo Stojčević je Head of Strategic Planning vodećega digitalnog medija u regiji – 24sata (Styria), član Programskog vijeća Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, autor muzike i tekstova alt-pop grupe The Hendikeps i techno/synth projekta Mikropuse. Inovator je na polju miješanja umjetne inteligencije, pripovijedanja i komunikacije, a njegov je algoritam sustava Promethej (www.promethej.com) u trećoj je razvojnoj fazi. Ekspert je u transformaciji brendova, dijagnostici i strateškom planiranju te izradi komunikacijskih platformi. Edukator je realnog sektora te autor brojnih seminara, istraživanja, publikacija i knjige «Preživjeti reklame u Hrvatskoj i regiji» (2017.) čiji su dijelovi dostupni u digitalnom formatu na blogu www.prezivjetimarketing.com. Tijekom 17-godišnje karijere u prodaji, marketingu i tržišnim komunikacijama radio je kao regionalni direktor strateškog planiranja u međunarodnoj kreativnoj agenciji Publicis na brendovima Heineken, Nestle, Renault (Hrvatska, Adriatic) te Business Leader u međunarodnim kreativnim agencijama Leo Burnett i Saatchi&Saatchi. Nakon toga radio je kao direktor je i član uprave najveće regionalne grupe agencija Pixsell – Red point – Newsroom (Styria Hrvatska).

Ivana Nikolić Popović pohađala je i diplomirala na Tekstilno tehnološkom fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na odjelu Slikarstva. Pokrenula je nekoliko poduzetničkih projekata, a trenutno uspješno vodi vlastitu tvrtku Brendsfera, Kao EU Ambasadorica poduzetništva žena od 2010. godine držala je mnoge radionice i motivacijska predavanja. Odlično poznaje područje kreativnosti i kreativnih i kulturnih industrija, kreativne ekonomije, brendiranja i komunikacije. Objavila je brojne članke iz područja kreativnosti i kreativnih i kulturnih industrija, vodila studiju mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj te održavala brojna predavanja kao gost predavač i sudjelovala u izradi mnogih razvojnih strategija. 2013. godine izabrana je za predsjednicu Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, a 2017. godine izabrana je za zamjenicu predsjednika Zajednice kreativnih i kulturnih industrija pri HGK. Autorica je i voditeljica mnogih društveno angažiranih i kulturno-umjetničkih projekata od kojih su neki recentniji: mreža Kreativnih gradova Hrvatske, Nagrada Kreativni gradovi Hrvatske, Projekt Ilica: Q’ART, Mjesec kreativnih i kulturnih industrija, Dani kreativnosti i inovativnosti, Nagrada za kreativnost i inovativnost.

Srđan Laterza pisac je i kreativni direktor. Kreira interaktivna iskustva i komunikacijske strategije za vodeće brandove, marketinške agencije, IT tvrtke i kulturne ustanove. Autor je izložbe indie videoigara Politika emocija (Hrvatsko dizajnersko društvo, 2018.) i festivala 1000 novih života, posvećenog utjecaju videoigara na umjetnosti i društvo (Muzej suvremene umjetnosti, 2019). Za Goethe Institut i Francuski institut kreirao je Interactive Empathy, program za edukaciju na polju interaktivnog pripovijedanja, u suradnji s konferencijom REBOOT, Animafestom i domaćim sveučilištima.

Ilija Milošević rođen je 1980. godine u Beogradu, Ilija Milošević se nakon završene Srednje Muzičke Škole „Mokranjac“ i nekoliko godina na Fakultetu Dramskih Umjetnosti, profesionalno posvećuje produkciji, promociji i menadžmentu u medijima, kulturi i industriji zabave, angažiran na različitim lokalnim i regionalnim projektima među kojima su Exit Festival, Refract i IDAHO Belgrade, kao i brojnim nezavisnim umjetničkim i društveno angažiranim inicijativama. Dolaskom Universal Music Group 2009. godine i sa početkom njenog direktnog poslovanja na teritorijama Zapadnog Balkana, vodi beogradski ured ove globalne muzičke kompanije odgovoran za sve njene aktivnosti u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Kao strastveni ljubitelj muzike i izvedbenih umjetnosti u najširem smislu, često se u javnosti pojavljuje kao novinar, govornik i izvođač.

Jaka Primorac radi kao viša znanstvena suradnica na Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine. Njeni znanstveni interesi presijecaju područja sociologije kulture, sociologije medija i komunikacija te sociologije rada. U svojem se radu bavi odnosom kulture i ekonomije s posebnim fokusom na pitanja kulturnog i kreativnog rada, te kulturnih i medijskih politika. Sudjelovala je kao voditeljica i suradnica na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim projektima (npr. Jean Monnet projekt CULPOL, projekt ‘Access to Culture. Policy Analysis’ Programa Kultura, COST akcija ‘Dynamics of Virtual Work’, FP7 projekt MEDIADEM Instituta ELIAMEP, te u ekspertizama iz područja kulturnih politika za Europski parlament, Svjetsku banku i dr.). Dobitnica je nagrade Cultural Policy Research Award 2005.godine koju dodjeljuju Europska kulturna zaklada i Riksbankens Jubilieumsfond. Suradnica na projektu Kompendija kulturnih politika i trendova u Europi Vijeća Europe i Instituta ERICarts od 2008. godine. Od 2019.godine dopredsjednica je Hrvatskog sociološkog društva (HSD).

Danica Ilić radila je kao novinarka i dopisnica za TV N1, međunarodnog partnera CNN-a, te izvještavala o Brexitu, britanskim izborima, ‘Panama papers’, ‘Wikileaks cables’, Snowdenovim dokumentima; te kao urednica i voditeljica vijesti u koprodukciji između BBC World Service i RTV B92. Danica je iskusna online i televizijska novinarka, medijska trenerica i voditeljica radionica specijalizirana za etičko novinarstvo, inkluziju i različitost, multimedijsko izvještavanje, izvještavanje o marginaliziranim grupama i odgovornu upotrebu društvenih mreža. Održala je niz treninga o inkluziji i različitosti u medijskom sadržaju i redakcijama uključujući radionicu za LGBT zajednicu u Kini, ženske organizacije u Alžiru i Maroku, osobe s invaliditetom u Makedoniji, autorica je vodiča za odnose s online medijima za aktiviste civilnog društva koji je objavio Media Diversity Institut te koautorica izvještaja o duboko ukorijenjenim stereotipima o muslimana u mnogim zapadnim medijima.

Mirjana Matešić je od 2004. ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Aktivno promovira implementaciju održivog razvoja kroz organizaciju i sudjelovanje na projektima te kao organizator radionica, seminara i projekata s ciljem podizanja svijesti o potrebi primjene koncepta održivog razvoja u Hrvatskoj. Pokrenula je kvartalno glasilo HR PSOR-a, «Gospodarstvo i održivost» koje promiče održivi razvoj u gospodarstvu. Autorica je dviju knjiga i niza radova iz područja održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Jedna je od kreatora projekta Indeks DOP-a, nagrade za društveno odgovorna poduzeća u Hrvatskoj. Članica je Državnog savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša. Doktorirala je 2010. na sociologiji održivog razvoja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je 2008. poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirala je 1995. godine ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Antonela Marušić, rođena 1974. u Dubrovniku, studirala je hrvatski jezik i književnost. Kao studentica, objavila je svoju prvu zbirku poezije “Sezona Bjegova” (1994). Autorica je romana “Posudi mi smajl” (2010), “Do isteka zaliha” (2013) i zbirke kratkih priča “O ljubavi, batinama i revoluciji”. Njena proza i poezija prevedene su na engleski, njemački, slovenski, albanski i makedonski jezik. Jedna je od osnivačica feminističkog portala Vox Feminae s kojim redovno surađuje. Antonela piše za nekoliko hrvatskih nacionalnih i regionalnih portala tekstove o nezavisnoj kulturi, književnosti, glazbi i ljudskim pravima (Novosti, Kulturpunkt, Proletter, Maz, Crol, LGBT.ba). Trenutačno radi na glazbenom dokumentarcu inspiriranom fenomenom ženskih umjetnica na hrvatskoj nezavisnoj glazbenoj sceni.

Nataša Antulov diplomirala je dramaturgiju izvedbe na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radi kao dramaturginja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci i predaje na studiju Gluma i mediji pri Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Također radi kao redateljica, dramaturginja i autorica na raznim kazališnim i filmskim projektima. Članica je i suosnivačica skupine za veliku muku – Muzak i izvedbeno inkluzivne grupe Peti ansambl.

Sanja Bojanić je istraživačica uronjena u filozofiju kulture i queer studije s fokusom na suvremene forme i odnose roda, rase i klase. Studirala je filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, magistrirala na studiju hipermedija na Sveučilištu Paris 8, te doktorirala na Centre d’Etudes féminines et d’etude de genre, proces koji je vodio interdisciplinarnom istraživanju baziranom na eksperimentalnim umjetničkim praksama, queer studijama i teoriji afekta. Predavala je na Sveučilištu Aberdeen prije nego što se pridružila Sveučilištu u Rijeci gdje sada radi kao Izvršna direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS SEE) i prodekanica za međunarodnu suradnju Akademije primijenjenih umjetnosti.

Olga Dimitrijević sebe (još uvijek) smatra jugoslavenskom spisateljicom i kazališnom autoricom. Svoju master tezu, “Tijelo narodne pjevačice: konstrukcije nacionalnih identiteta u Srbiji nakon 2000 godine”, obranila je na Central European Sveučilištu u Budimpešti. Od tada, narodne pjevačice i njihove pjesme snažno su uticale na njen rad. Neprekidno se vraća temama kao što su društveni sukobi i nepravde, žensko prijateljstvo i solidarnost, queer povijest, ograničenja političke imaginacije i mogućnosti zamišljanja i stvaranja boljeg sveta. Među njenim značajnijim dramama su: “Ja često sanjam revoluciju”, “Moja ti”, “Narodna drama”, “Radnici umiru pjevajući”, “Samo da se pozdravimo”. Autorica je predstava “Ja često sanjam revoluciju”, “Crvena ljubav” (po romanu Aleksandre Kolontaj), i “Sloboda je najskuplja kapitalistička riječ” (sa Majom Pelević, Bitef 2016). Učestvovala u izložbama Ajnhajtclub (Freiraum Q21, Beč ), Performans, performativnost i dokument (MSUV, Novi Sad), Risk Change (MMSU, Rijeka). Dobitnica Sterijine i Mihizove nagrade za dramski tekst. Živi i radi između Beograda i Rijeke.

Milan Živković je redatelj i scenarist iz Zagreba. Bavi se istraživanjem medija i medijske politike, područjima za koje je bio zadužen u Ministarstvu kulture RH od 2012. do 2015.

Vuk Ćosić jedan je od pionira net.arta devedesetih, kasnije digitalni strateg i konzultant na korporativnim i političkim projektima u Sloveniji. Živi između Ljubljane i Rijeke. Često izlaže: (Manifesta, Zurich; Whitechappel, London; Venecijanski bijenale; Habana Bienial; Manifesta, Zurich; ICA, London; Beaubourg, Paris; Reina Sofia, Madrid; Garage, Moskva; ICC, Tokio; Kunsthalle, Beč; Digital Artlab, Tel Aviv; ZKM, Karlsruhe; Ars Electronica, Linz; Castello Rivoli, Torino; Walker, Minneapolis; Postmasters, NYC; Friedricanum, Kassel; Neue Galerie, Graz; IAS, Seoul; Baltic, Newcastle; Moca, Oslo; Barbican, London, Cabaret Voltaire, Zurich) i predaje (Muzeji: Castello Rivoli, Torino; Beaubourg, Paris; Guggenheim, Venecija; CCA, Glasgow; Thing, NYC; LAMoCA, LA; Cabaret Voltaire, Zurich).

Srđan Sandić je završio Fakultet političkih znanosti, studij novinarstva, Mirovne studije i UN akademiju te Ženske studije u Zagrebu, a upravo završava i MA komparativne književnosti. Objavljivao ili još uvijek objavljuje na portalima booksa.hr, kulturpunkt.hr, queer.hr, časopis Zarez, TEMA, B 92, Moderna vremena, Hrvatskom radiju Treći program, Novostima, Vizkultura, forum.tm, Prosvjeta, Književna republika, Književni pregled, Kazalištu, Balkanwriters, GLOBUS, lupiga.com itd… Kao dramaturg i dramatičar radio za HR 3 i kazališta (teatar &TD, Mala Scena, ZPC, HNK Ivan Pl. Zajc) te pohađao niz dramaturško-redateljskih radionica i seminara. Piše književne i kazališne kritike. Član je Hrvatskog društva pisaca. Objavljeni radovi: S(i)nu bez s(i)nova (Sandorf, 2012.), Književne večeri sa Srđanom Sandićem (Velvet, 2013.),Vrati se i kaži zbogom (suautorstvo s Raphaelle Oskar, Hrvatsko društvo pisaca, 2014.).

Vedran Vivoda rodio se i odrastao je u Rijeci gdje je završio studij povijesti i studij informatike na Filozofskom fakultetu. Nakon rada u školskom sustavu kao učitelj i nastavnik, otvara Crane 51, te se bavi edukacijama mladih, EU fondovima, gospodarenjem otpadom i izradom video igara. Tokom godina bio je član i predsjednik Udruge „3. zmaj“, urednik nekoliko brojeva fanzina “Eridan”, kojeg izdaje Udruga „3.zmaj“, organizator nekoliko konvencija fantastike “Rikon”, urednik zvučne knjige za slijepe i slabovidne osobe “Djeca sunca“. 2017. godine završava tečaj za pisca u videoigrama u Machini – Akademiji za izradu video igara. 2018. pokreće vlastiti projekt igre Temporium u kojem je glavni pisac i voditelj projekta. Uz to pokreće osnivanje Udruge proizvođača igara PGŽ čiji je i trenutni predsjednik. Udruga je u svojoj prvoj godini postojanja organizirala niz događaja: Global game jam, četiri MeetUp-ova game developera, panel u sklopu izložbe Games and Politics, te dva RiSpawna kao dijela dječjeg festivala Tobogan (Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture).

David Rajlić rođen je 1984. Gamer je od 1989. i nabave prve 286-ice do dana današnjeg. Diplomirao je matematiku i fiziku. Doktorski je student na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Medicinski je fizičar pri Zavodu za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja KBC Rijeka. Bavi se planiranjem terapije zračenjem → gejmanjem koje spašava živote. Od 2008. član je organizacijskog odbora konvencije fantastike Rikon zadužen za znanstveni i gaming program. Organizirao je i sudjelovao u većem broju predavanja, panela i prezentacija na temu gaminga, razvoja igara u Hrvatskoj, crowdfundinga, mikrotransakcija, dizajna igara, gejmifikacije u nastavi, pristupačnosti video igara, objektifikacije i seksizma u video igrama itd.

Lela Vujanić radi kao glavna voditeljica programa Kuhinja različitosti u Rijeci 2020 – Europskoj prijestolnici kulture. Rođena u najgorem i najljepšem kvartu ikad – Željezari Sisak – gdje su umjetnici u udruženom radu lijevali skulpture od željeza, pa gdje god dođe baca na industrijske teme i estetike. Diplomirala filozofiju i komparativnu književnost u Zagrebu. U New York sletjela 2011, taman kad je počeo Occupy. Prestižnu Fulbright stipendiju iskoristila na nimalo prestižan način – posjećujući okupacije i proučavajući radikalne politike od istoka do zapada Amerike. Radila manično, mnogo različitih stvari – od organizacije festivala, konferencija o samoorganiziranju, produkcije opskurnih TV emisija i uređivanja marginalnih časopisa, poput 04, Megazin za hakiranje stvarnosti. Ponosna je članica Mreže antifašistkinja Zagreba. Print joj je tiha patnja, a društveni pokreti inspiracija. Ne može se odlučiti između potpunog ukinuća rada i svima dostupnog zaposlenja. Od rujna 2017. živi u Rijeci, ne zna skuhat’ ništa, a radno mjesto joj se zove Kuhinja.

Bogati program panela

Prvi panel na konferenciji Homecoming: Može li različitost uzdrmati glazbenu industriju? na kojem sudjeluju Ilija Milošević iz Universal Music Group, Antonela Marušić, spisateljica i novinarka, te Karlo Stojčević iz 24 sata, bavit će se položajem žena u glazbenoj industriji i kritici, novim i neočekivanim identitetima koji zadobivaju globalnu popularnost, odnosima centra i periferije u glazbi te, promijenjenim odnosima alternative i mainstreama.

Istoga dana, u četvrtak 12. rujna, na panelu Gradovi jednakosti o temi različitosti i jednakosti u kontekstu razvoja gradova te odnosa javnog i privatnog sektora govorit će Vojko Obersnel, Gradonačelnik Grada Rijeke, Ivana Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija i Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a moderirat će ga Nela Simić, koordinatorica za odnose s javnošću TD Rijeka 2020 d.o.o.

U petak, drugog dana konferencije, održat će se tri panela. Panel Politike medija: Trump, Brexit i iznevjerena reprezentacija bavit će se medijima, njihovoj društvenoj funkciji i borbi za opstanak u digitalnom okruženju, a sudionici su Alissa Quart iz američke organizacije Economic Hardship Reporting Project, Danica Ilić iz britanske organizacije Ethical Journalism Network i Karlo Stojčević iz 24sata. Sljedeći panel ujedno je i autorski projekt Srđana Sandića, teatrološka tribina: Čitanje kazališta iz Zagrebačkog kazališta mladih koji zadnje dvije godine problematizira aktualne teatrološke i šire društvene teme. Osim Sandića, sudjeluju dramaturginja Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca te suosnivačica i članica Petog ansambla, Nataša Antulov i Olga Dimitrijević, freelance dramaturginja. Razvojno okruženje, narativi i interakcija u gaming industriji naziv je panela koji će se baviti industrijom video igara kao novog područja društvenog angažmana, a na njemu će sudjelovati kustos i teoretičar Srđan Laterza, Vedran Vivoda iz Udruge proizvođača igara PGŽ-a i istraživač David Rajlić.

Zadnji dan konferencije održat će se panel Prema drugačijoj vrsti različitosti, zamišljen kao zajednički panel govornika konferencije i istraživača Sveučilišta u Rijeci: Sanje Bojanić, Marina Lukanovića, Marka Luke Zubčića, Kristine Smoljanović i Kristine Stojanović Čehajić.