Smijemo li izgubiti iz vida tinjajuće destruktivne nagone i njihove simbole?
U subotu 10. listopada od 15.00 sati u Ulici Pavla Rittera Vitezovića bit će postavljena umjetnička instalacija AutomaTic talijanskog umjetnika Giovannija Morbina koja ondje ostaje do 31. prosinca 2020.
„Otvorenje“ instalacije zamišljeno je kao neformalno događanje, bez posebnog protokola, a u navedeno vrijeme će na samoj lokaciji, u Ulici Pavla Rittera Vitezovića, novinarima na raspolaganju za izjave biti umjetnik Giovanni Morbin, ravnatelj MMSU-a Slaven Tolj i Kora Girin iz Odjela za odnose s javnošću MMSU-a.
Umjetnička instalacija AutomaTic sastoji se od deset pokretnih rampi koje se pri prolasku pješaka aktiviraju i zaustavljaju pod kutom od sedamdeset stupnjeva.
Prolaznici lišeni konteksta umjetnikova opusa ulicom mogu prošetati ne pridajući zaustavljenim rampama posebnu pažnju. No ova instalacija poziva na opažanje „upisane opasnosti“, naime kut pod kojim se podignute rampe zaustavljaju isti je kao kut koji s tlom stvara ruka u fašističkom pozdravu.
Giovanni Morbin ovim se radom nastavlja na seriju radova „Kut pozdrava“ te ostaje vjeran umjetničkoj strategiji kojom, riječima kustosa Daniele Capre, namjerno izbjegava jasnoću i didaktičnost i ne odaje svoj politički stav.
Ono što pak instalacija komunicira jest da i nakon gašenja političkih režima i odricanja od određenih ideologija, neki obrasci mišljenja i destruktivni nagoni ipak nastavljaju tinjati u pozadini.
Nakon više od sto godina od početka D’Annunzijeve okupacije Rijeke, u tijeku koje se uvelo korištenje „rimskog pozdrava“, Giovanni Morbin stavlja nas u stanje pripravnosti pri susretu s instalacijom. Prolazeći kroz postav možemo izbjeći interakciju s rampama, no jesmo li im zaista uspjeli pobjeći, smijemo li AutomaTic ispustiti iz vida?
Ova se umjetnička instalacija postavlja u sklopu programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture i programskog pravca Doba moći, a dio serije umjetničkih intervencija u javnom prostoru Izvrnuti džep u organizaciji riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Postavljanje instalacije dio je bogatog programa koji se tijekom cijele subote, 10. listopada održava u prostoru MMSU-a i okolnim lokacijama (caffe bar Jadran kod MMSU-a, dvorište i zgrada PIK-a, Piko dućan kod MMSU-a itd.)
Giovanni Morbin rođen je u Valdagnu, Vicenza, 9. kolovoza 1956. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, nakon završenog tečaja slikanja kod Emilija Vedove. Živi i radi u Cornedo Vicentinu. Morbin potpuno napušta slikarski rad nakon serije „Bitumen“, koja je nastajala između 1978. i 1980. godine. Od 1978. umjetnik se posvećuje istraživanju ponašanja, a performans postaje njegovo idealno sredstvo za izražavanje ideja.
Paralelno s radom vezanim za ponašanje, Morbina zanima i stvaranje predmeta za svakodnevnu upotrebu, kojima pridaje vrijednost „alata“ (Strumento a perdifiato, Scultura sociale, DNA, L’angolo del saluto, Prêt-a-porter, Fioriera, EU itd.).
Godine 1993. predstavlja svoj rad „Oblici ponašanja“.
Morbin je i koautor i supotpisnik poetske deklaracije ETICA ESPRESSIVA UNIVERSALE (EEU), objavljene 8. svibnja 1994. u dnevnim novinama „Corriere della Sera“. Iste godine osmišlja „Strumento a Perdifiato“, alat za komunikaciju sa samim sobom.
U studenom 1995 osnovao je UNIVERSAL SURFACE, platformu za sve svoje akcije. Otada se njegovi performansi nazivaju „Hybridizactions“.