U formi 27 posebno dizajniranih majica, rad Označen zbog političkog govora bavi se problematikom sve prisutnijeg upošljavanja algoritama u procjeni naših osobnosti i odlučivanja jesmo li “uzorni građani”. S druge strane, rad Odluke Odluke Odluke testira suvremeni poštanski sustav koji je u velikoj mjeri automatiziran, čime strojeve za preusmjeravanje pošiljaka dovodi u situaciju da, zahvaljujući svojim odlukama – za razliku od uobičajenog praćenja protokola – sudjeluju u oblikovanju instalacije koju vidimo na izložbi.
Izložba Loše odluke, pola zabave, kojom će se u okviru programskog pravca Dopolavoro ponovno u Rijeci predstaviti umjetnička skupina !Mediengruppe Bitnik.
Izložba se otvara u četvrtak, 3. prosinca u 19 sati u prostoru Delta Laba (Delta 5, Rijeka), gdje ju je moguće posjetiti do 15. siječnja 2021., u radnom vremenu od ponedjeljka do subote od 16 do 20 sati.
Poznatiji svijetu kao !Mediengruppe Bitnik, Carmen Weisskopf i Domagoj Smoljo za sebe kažu da “rade na internetu i s internetom”, baveći se temeljnim pitanjima i problematikom naše suvremenosti. Pritom, njihovo djelovanje prodire iz sfere digitalnog i utječe na promjene u fizičkim prostorima, često uzrokujući gubitak kontrole u etabliranim strukturama i mehanizmima.
Izložba Loše odluke, pola zabave donosi njihova dva najnovija uratka.
Označen zbog političkog govora (2020)
27 posebno tiskanih majica, 27 vješalica, metalni lanci. Različite veličine
Što vide algoritmi kada gledaju u vaše profile na društvenim mrežama? Opskrbljujete li mrežu dobrim sadržajem? I što je uopće dobro? Što algoritamski pogled na vaše profile na društvenim mrežama govori o vama?
U sve se većem broju svakodnevnih “stvarnih” odnosa poseže za analizama profila na društvenim mrežama. Od granične kontrole do prijava za posao, takve se analize koriste za procjenu razina prijetnji kandidata i provjeru jesu li pogodni za ulazak u neku zemlju ili organizaciju.
Mnoge takve provjere društvenih mreža automatski vrše algoritmi. Kako i što oni uopće procjenjuju, i kako njihove procjene zapravo izgledaju?
Kako bi to saznali, !Mediengruppe Bitnik koristili su Ferretly, automatiziranu internetsku uslugu koju koriste stručnjaci za ljudske resurse prilikom evaluacije profila na društvenim mrežama raznih kandidata. Ferretly koristi algoritme osposobljene za ključne riječi i prepoznavanje slika kako bi pregledao nečiji profil u prethodnih sedam godina. Usluga ocjenjuje javno dostupne objave na društvenim mrežama Twitter, Instagram i Facebook, analizirajući izvorne objave, dijeljenja, odgovore i oznake “sviđa mi se”, kao i sve vijesti koje može pronaći.
Ferretly svojom uslugom obećava smanjiti rizik da u vašu organizaciju ili zemlju uđe osoba koja se ponaša „toksično“. Toksično ponašanje se smatra jednom od 11 kategorija rizika, uz govor mržnje, politički ekstremizam, sadržaj povezan s drogom i eksplicitne slike. Javno dostupne objave također se koriste za pregled podteksta svake objave: stav kandidata o događaju ili situaciji o kojoj pišu označava se pozitivno, negativno ili neutralno. Svakog kandidata ocjenjuje se prema tim unaprijed definiranim oznakama i bodovima raspoloženja, što se u konačnici zbraja u konačni rezultat na društvenim mrežama koji ga određuje sposobnim ili neprikladnim za ulazak.
!Mediengruppe Bitnik koristili su uslugu za procjenjivanje profila na društvenim mrežama vođa svake od 27 zemalja članica Europske unije. Potom su interpretirali rezultate analize i koristili ih kao osnovu za osmišljavanje posebno prilagođenih majica za svaki od 27 profila.
Svaka majica prikazuje kako Bitnici tumače i vizualiziraju ocjene dobivene upošljavanjem Ferretlyja. Osim njihovih rezultata na društvenim mrežama prema različitim parametrima, svaka od majica javno prikazuje broj objavljenih postova koje je Ferretly ocijenio toksičnima, kao i razloge za takvu ocjenu. Ovisno o izvješću, majice sadrže više ili manje podataka. Ferretly je profile s većim brojem objava i podataka u pravilu lošije ocjenjivao.
Poput odjeće koju nosimo, i naši su profili na društvenim mrežama postali nositelj našeg identiteta. Kako bi potvrdili da smo vrijedni pristupa, te internetske identitete sve više koriste čuvari ulaza u institucije, zemlje i organizacije.
Odluke Odluke Odluke (2020)
27 LED osvjetljenih slova poslanih na adrese dvaju izložbenih prostora u 27 odvojenih kartonskih kutija, transformatori i kabeli, kromirane cijevi, vješalice, TV ekran s internetskom stranicom za praćenje pošiljke, puni zaslon, 16:9
Rad Odluke Odluke Odluke traga za nesavršenostima u logističkom sustavu koji se danas oslanja na računala prilikom donošenja gotovo svih potrebnih odluka. Za tu je svrhu iz Berlina poslano 27 paketa putem pružatelja logističkih usluga DHL Express. Na svakom su paketu, pritom, bile označene dvije adrese za isporuku: s jedne je strane paketa za primatelja navedena Aksioma u Ljubljani, a s druge – Drugo more u Rijeci.
Konačna instalacija koja se istovremeno prikazuje u dva izložbena prostora sastavljena je od slova koja nasumično stižu na svaku lokaciju, čime se autorstvo djela u istoj mjeri prepušta umjetnicima koliko i poštanskim strojevima.
Prije nego što su stigli na krajnja odredišta, mnogi su paketi putovali naprijed-natrag između različitih poštanskih ureda i skladišta. Ovisno o tome koja je strana skenirana, pošiljke su više puta mijenjale smjer. Televizijski ekran na podu galerije prikazuje snimke kretanja svakog paketa, dokumentirajući nadrealno putovanje ovog djela.
Sada prazne kutije prikazane su u galeriji kao preostali omot djela i kosturi cijelog procesa.
U radu se eksperimentira s prisiljavanjem poštanskog sustava na proces donošenja odluka; taj isti sustav inače ne odlučuje, već samo usmjerava. Djelo reinterpretira rad The Postman’s Choice Bena Vautiera iz 1965. godine, u kojem poštar odlučuje kamo će se u konačnici poslati razglednica na kojoj su označene dvije adrese primatelja. Kao i u to doba, standardno pravilo je da svaka jedinica otpreme mora imati jednog pošiljatelja i jednog jasno navedenog primatelja.
U današnjim potpuno automatiziranim logističkim sustavima, između dvije adrese više ne bira poštar, već je to u prvom redu pitanje koja je strana paketa „gore“ u trenutku automatskog očitanja. Logistički sustav radi mehanički pomoću barkodova, skenera i programiranih direktiva – barem do trenuka kada ljudski nadzornik ne uoči i ispravi anomaliju neodlučnog primatelja.
!Mediengruppe Bitnik (čita se – the not mediengruppe bitnik) čine Carmen Weisskopf (1976., Švicarska) i Domagoj Smoljo (1979., Hrvatska). Trenutno žive i rade u Berlinu i Zurichu, a u radu surađuju s redateljem i istraživačem Adnanom Hadzijem i reporterom Danielom Ryserom. Poznati su po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, fizičkom glitchanju zgrade i slanju paketa s kamerom Julianu Assangeu u ekvadorsku ambasadu u Londonu. Godine 2014., uposlili su bota nazvanog „Random Darknet Shopper“ da tri mjeseca sumanuto kupuje po bespućima Darkneta, gdje je nasumično pokupovao predmete kao što su ključevi, cigarete, tenisice i ecstasy, koje je potom slao izravno u prostor galerije u kojoj je trajala izložba. Njihovi se radovi bave temeljnim pitanjima koja se tiču problema suvremenosti. Radove su prikazivali diljem svijeta, a nedavno su izlagali na izložbama u prostorima i na događajima kao što su CAC Shanghai, LOAF Kyoto, Annka Kultys Gallery London, House of Electronic Arts Basel, Eigen + Art Lab Berlin, Super Dakota Brussels, Centre Culturel Suisse Paris, Aksioma Ljubljana, Kunsthaus Zurich, FACT Liverpool, Onassis Cultural Center Athens, Public Access Gallery Chicago, Kunstverein Hannover, Nam June Paik Art Center South Korea, Fondazione Prada Milano, Shanghai Minsheng 21st Century Museum, The Pushkin Museum of Fine Arts Moscow, Cabaret Voltaire Zurich, Beijing Contemporary Art Biennial i Tehran Roaming Biennial. Dobitnici su brojnih nagrada, među kojima su Swiss Art Award, PAX Art Award, Prix de la Société des Arts Genève, Migros New Media Jubilee Award, Golden Cube Dokfest Kassel, Honorary Mention Prix Ars Electronica.