Od subote 12. do ponedjeljka 14. rujna 2020.g. u susjedstvu Crikvenica, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture održat će se središnji program susjedstva, pod nazivom Kotor zove!
Program Kotor zove! pokrenuli su lokalni kulturnjaci kako bi skrenuli pozornost na očuvanje najstarijeg crikveničkog naselja, s nadom da će se cijeli prostor primjereno vrednovati i očuvati te uključiti u kulturnu ponudu Crikvenice. Naime, priču o počecima Crikvenice pripovijeda upravo brdo Kotor i staro naselje na njegovom vrhu. Svojim istaknutim i lako branjivim položajem iznad ušća rječice Dubračine, na vratima Vinodolske doline, Kotor je ljudima oduvijek bio zanimljivo mjesto. Život na brdu datira još od prapovijesti, ali položaj naselja, podalje od luke i glavnih cesta, u stoljećima nakon srednjeg vijeka postaje glavni nedostatak. Kotor je stoga postepeno gubio svoje stanovnike u korist naselja uz obalu, iz kojih se tijekom 18. i 19. stoljeća razvila današnja Crikvenica. Nakon Drugoga svjetskog rata sve više Kotorana nepovratno odlazi. Njihove kuće s okućnicama ostaju napuštene a cijeli kultivirani krajolik zarasta u bujnu vegetaciju prepuštenu tihom propadanju.
Inicijativom povratka na Kotor želi ga se kulturom, edukacijom i aktivizmom osnažiti i obraniti kao jednog od rijetkih preostalih dijelova grada, koji je izmaknuo valu apartmanizacije sačuvavši sve elemente tradicionalne primorske arhitekture.
Program Kotor zove! koji publiku očekuje kroz tri dana na Kotoru sastoji se od više elemenata.
Vikend je u znaku interpretacijskih šetnji krajolikom, pa je tako subota rezervirana za prirodnu baštinu Kotora s čijim dijelovima će zainteresirane upoznati biolog Marko Randić iz Javne ustanove „Priroda“ i Alen Čikada, zaljubljenik u lokve, prave oaze bioraznolikosti u vodom siromašnom kršu. Nedjeljno vodstvo arheologa Ranka Starca vodi pak kroz kulturnu baštinu, točnije crkveno naslijeđe malenog Kotora koji je prema predaji imao čak šest crkava.
U ponedjeljak, nakon prijepodnevnog protokolarnog dijela slijedi lagana šetnja naseljem u kojoj će okupljeni upoznati nekoliko najljepših lokacija u mjestu, a tijekom sva tri dana najavljeno je i druženje u privatnoj etno zbirci u kući Šarar koja čuva stare alate s kojima se mukotrpno radilo na Kotoru tijekom 19. i početka 20. stoljeća. U poslijepodnevnim satima ponedjeljka zainteresirani se spuštaju u podnožje Kotora, u središte Crikvenice gdje se program Dnevnog boravka susjedstva Crikvenica odvija u novouređenoj Gradskoj knjižnici, a potom i u Dvorani Zora. U knjižnici će se putem video prezentacije predstaviti i europski partneri susjedstva Crikvenica iz organizacije CELL – Centre for Ecological Learning i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja iz Luxembourga.
Pretprogram susjedstva Crikvenica u subotu i nedjelju na brdu Kotor
Tijekom subote i nedjelje na brdu Kotor održavat će se predprogram dana susjedstva Crikvenica EPK.
U subotu od 16 do 19 sati organizirana je vođena šetnja na temu prirodne baštine Kotora pod nazivom Čarobna primorska šuma, a šetnju vode Marko Randić iz Javne ustanove „Priroda“ i Alen Čikada iz Kallokve.
U nedjelju od 16 do 19 sati slijedi druga vođenja šetnja, ovoga puta na temu kulturne baštine, koja nas vodi Putovima povijesti. Vodič je Ranko Starac iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Oba dana okupljanje sudionika je u 16 sati kod Gradske sportske dvorane Crikvenica, otkud se na Kotor kreće pješice ili organiziranim prijevozom do predjela Japnenica. U 16.15 sati predviđen je polazak s Japnenice pješice u naselje. Po završetku programa osiguran je prijevoz natrag do dvorane. Posjetitelje se moli da dođu adekvatno obuveni za šetnju kroz prirodu.
Glavni dio programa Kotor zove! u ponedjeljak
Glavni dio programa Kotor zove! Susjedstva Crikvenica bit će održan u ponedjeljak 14. rujna 2020.g.
Okupljanje sudionika je u 9.30 sati kod Gradske sportske dvorane Crikvenica, nakon čega se na Kotor može pješice ili organiziranim prijevozom do predjela Japnenica. U 9:45 predviđen je polazak s Japnenice pješice u naselje Kotor.
U 10 sati u naselju Kotor program otvaraju predstavnici Muzeja Grada Crikvenice, Centra za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“, Grada Crikvenice, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i RIJEKE 2020.
Nakon otvorenja, u 10.30 sati kreće edukativna šetnja starim naseljem pod nazivom Bilo jednom na Kotoru. Šetnja će trajati do 12 sati, nakon čega se druženje nastavlja uz domjenak s prigodnim programom. Posjetitelje se moli da dođu adekvatno obuveni za šetnju kroz prirodu, a po završetku programa osiguran je prijevoz natrag do dvorane u Crikvenici.
Popodnevni dio programa održat će se u Dnevnom boravku susjedstva Crikvenica i to u prostorima Gradske knjižnice Crikvenica i Dvorane Zora (Vinodolska 1).
Od 16.30 do 17.30 sati u Gradskoj knjižnici predstavit će se europsko susjedstvo susjedstva Crikvenica – Centre for Ecological Learning Luxembourg, National Museum of Natural History iz Luxembourga, a na istom se mjestu od 17 sati može razgledati izložba Libuše Kirac Kotor u malom.
U Dvorani Zora u 17.30 sati slijedi predstavljanje knjige Tee Matejčić Jerić Ljubav ka dura, a od 19 sati svi zainteresirani pozvani su na predavanje Kotor: kako obnoviti našu baštinu? Andree Manzoni iz Konzervatorskog odjela u Rijeci
Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih važećih preporuka za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te nošenje zaštitnih maski za lice, koje je obavezno u zatvorenom prostoru.
Nositelji inicijative susjedstva Crikvenica su Centar za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić, Gradska knjižnica Crikvenica, Muzej Grada Crikvenice, partner je Grad Crikvenica, a europski partner je CELL – Centre for Ecological Learning, National Museum of Natural History Luxembourg.
Posebne zahvale za realizaciju programa idu Ratimiru Šararu, Đurđici Ivančić Dusper, Slavku Matejčiću, Jasni Doričić, Katedri čakavskog sabora „Kotor“, Udruzi 4 GRADA DRAGODID, Planinarskom društvu Strilež, DVD-u Crikvenica, Kallokvi, JU Priroda, Murvici d.o.o., Osnovnoj školi Vladimira Nazora Crikvenica i Konzervatorskom odjelu u Rijeci.
U nastavku, za potrebe predstavnika medija koji će pratiti događanje, dostavljam protokolarni dio otvorenja i više informacija o programu Kotor zove! susjedstva Crikvenica Europske prijestolnice kulture.
OTVORENJE – PROTOKOL
– Predstavnik Grada Crikvenica
– Predstavnik tima susjedstva Crikvenica, Tea Rosić, članica tima
– Predstavnik TD RIJEKA 2020, Irena Kregar Šegota, direktorica
– Predstavnik Grada Rijeke, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke
– Predstavnik tima susjedstva Jelenje
| OD | TKO/ŠTO |
| 10:00 | Moderator pozdravlja prisutne |
| 10:01 | Obraćanje predstavnika Grada Crikvenice |
| 10:04 | Obraćanje Tee Rosić |
| 10:07 | Obraćanje Irena Kregar Šegota |
| 10:10 | Obraćanje Ivana Šarara |
| 10:13 | Predstavnik susjedstva Jelenje predaje vremensku kapsulu Tei Rosić, predstavnici tima susjedstva Crikvenica |
O SUSJEDSTVU CRIKVENICA
Grad Crikvenica administrativno obuhvaća mjesta Crikvenicu, Selce, Dramalj i Jadranova s oko 11000 stanovnika. Crikvenička rivijera jedna je od najpoznatijih turističkih destinacija na Kvarneru sa stogodišnjom tradicijom. Svako mjesto unutar Grada Crikvenice ima svoje specifičnosti, svoj povijesni razvoj koji predstavlja naglašenu identitetsku odrednicu njegovih stanovnika.
Za nastanak i razvoj mjesta Crikvenice rječica Dubračina je imala presudnu ulogu. Svojim je vijugavim tokom oblikovala plodno crikveničko polje i u ušću stvorila prirodnu luku preko koje su trgovala starija i u srednjem vijeku važnija naselja smještena u Vinodolskoj dolini. Još u 1. stoljeću prije Krista na prostoru današnje Crikvenice postoji rimskodobno naselje Ad Turres. Značajniji razvoj prostora događa se ponovno na izmaku srednjeg vijeka kada Frankapani 1412. godine osnivaju pavlinski samostan na ušću Dubračine. Većina stanovnika u to vrijeme živi podalje od obale u manjim naseljima s Kotorom kao središtem srednjovjekovne općine i crkvene župe. Stanovništvo se stoljećima bavilo tradicionalnim zanimanjima – ribarstvom, zidarstvom i poljoprivredom.
S pojavom turizma krajem 19. stoljeća počinje intenzivni urbani razvoj Crikvenice i njezina preobrazba u gradsku sredinu. U 20. stoljeću Crikvenica je doživjela veliki skok u odnosu na okolna mjesta. Gospodarstvo temeljeno na turizmu udaljilo je stanovnike od tradicije a sjećanje na nekadašnji primorski način života sve više blijede. Uslijed intenzivne urbanizacije Crikvenice najugroženija je graditeljska baština koja od 1960-ih godina nepovratno nestaje. U tom je kontekstu značenje naselja Kotor veliko. Ova zaštićena kulturno-povijesna cjelina ističe se brojnim arheološkim nalazištima, ostacima sakralne arhitekture i tradicijskog graditeljstva.
O PROGRAMU „KOTOR ZOVE!“
Na spomen Crikvenice, turizam je prva, a često i jedina asocijacija većine te predstavlja najnaglašeniju odrednicu grada. Idejom povratka prirodi i svojim povijesnim počecima na brdu Kotor reanimirana je lokacija važna za zajednicu i stanovnike Crikvenice. Na Kotoru je prisutan estetski i osjetilni doživljaj krajolika s kulturnim naslijeđem skladno uklopljen u primorsku floru. Prostor protkan brojnim stazama kao stvoren je za šetnje slikovitim pejzažom s brojnim vidicima na Vinodol i Vinodolski kanal nudeći posjetiteljima na svakom kutku tragove prisutnosti čovjeka od prapovijesti do početka 20. stoljeća. Kotor danas predstavlja već pomalo zaboravljeni identitet grada koji se nastoji osnažiti i obraniti kroz kulturne i umjetničke aktivnosti koje provode nositelji inicijative.
Inicijativu susjedstva Crikvenica čine tri gradske ustanove – Centar za kulturu “Dr. Ivan Kostrenčić”, Gradska knjižnica Crikvenica i Muzej Grada Crikvenice čiji su kulturni programi usmjereni na istraživanje i prezentiranje dijela bogate kulturne baštine Crikvenice te kroz svoje aktivnosti okupljaju značajan broj pojedinaca i udruga s područja grada.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Europsko susjedstvo Crikvenice su dvije organizacije/institucije iz Luxembourga: CELL – Centre for Ecological Learning i National Museum of Natural History. Iako vrlo različitog poslanja i ciljeva – s jedne strane veliki državni muzej koji već 150 godina radi na očuvanju prirodne baštine Luxembourg, a s druge strane udruga građana čiji se rad temelji na idejii Tranzicijskog pokreta usmjerenog na prijelaz sa sadašnjeg potrošačkog društva na održivu ekonomiju – oboje imaju u fokusu rada prirodu i čovjekov odnos prema njoj u današnjem ekološki vrlo osjetljivom globalnom okruženju.
Ideja lokalizacije i ponovnog oživljavanja male poljoprivrede u bogatom Luxembourgu gdje u središtu grada postoje brojni urbani vrtovi bila je odlična prilika za upoznati principe rada koji bi jednog dana mogli zaživjeti i na Kotoru. Naime, gotovo sve padine kotorskog brijega su u 19. stoljeću bile uređene poljoprivredne terase sa suhozidnim podzidima. Na njima su se uzgajali vrtovi/povrtnjaci, voćnjaci i sadili su se trsi vinove loze. Promjenom načina života i iseljavanjem sve su ove površine degradirane. Kao jedan od oblika revitalizacije Kotora su urbani vrtovi. Upoznavanje rada takvih vrtova u razvijenom Luxembourgu bila je prilika za učenje i razmjenu ideja.