U četvrtak, 24. rujna 2020.g. u susjedstvu Cres, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture održat će se dan susjedstva, pod nazivom Otok čine ljudi.
Otok čine ljudi inicijativa je susjedstva Cres koja se temelji se na vrednovanju i prezentaciji stare creske jezgre kako bi ju se zaštitilo i održalo na životu za buduće generacije. Ukazujući na ljepotu i vrijednosti starog grada cilj je podići svijest ljudi o značaju naslijeđene baštine i njenom očuvanju.
Sve počinje pretprogramom u 15 sati u Zajednici talijana – Cres (Trg Frane Petrića 14) predstavljanjem procesa nastajanja inicijative pješačkog mosta u Cresu.
Naime, u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, ostvarena je suradnja s EU Japan Festom i arhitektima Hideyuki Nakayamom i Tetsuom Kondom, koji su dali idejne prijedloge za pješački most koji bi se nalazio u creskoj luci. Riječ je o mostu koji je stanovnicima Cresa potreban, kako bi se smanjile gužve koje se sada stvaraju, pri čemu je komunikacija s gradom otežana.
Građani Cresa svojim su glasovima mogli odlučiti koja će verzija pješačkog mosta prevagnuti, a nakon predstavljanja idejnih rješenja, anketiranja javnosti i konzultacija s lokalnim institucijama i konzervatorima, odabran je most Tetsua Konda. Idejna rješenja vrhunskih japanskih arhitekata bila su izložena u atriju zgrade Zajednice Talijana u Cresu u 2019. godini i rezultirala su iskazivanjem javnog mijenja oko izgradnje mosta čiji će rezultati biti predstavljeni u ovom dijelu programa.
Nakon mosta, na istom će mjestu biti predstavljeni i europski partneri iz Švedske, kolektiv DIS/ORDER. Radi se o eksperimentalnom i istraživačkom kolektivu koji su osnovale pejzažne arhitektice Karin Andersson i Johanna Bratel. Njihov je rad usmjeren na dugoročne strateške projekte od urbanog razvoja do privremenih umjetničkih instalacija, uvijek s fokusom na ljude i javne prostore. Zbog aktualne pandemije COVIDA-19, predstavljanje će biti održano kroz video i prezentaciju.
Svečano otvorenje i preuzimanje vremenske kapsule susjedstva Cres od susjedstva Crikvenica, koja će se po završetku svih programa pohraniti na 100 godina, održat će se ispred Creskog muzeja (Ribarska ulica 7) u 16 sati. Program otvaraju predstavnici Grada Cresa, Primorsko-goranske županije i RIJEKE 2020, nakon čega kreću središnja događanja programa Otok čine ljudi.
U 16.45 sati u Starom gradu održat će se kružna šetnja i predstavljanje projekta Štorije.
Radi se o ideji postavljanja edukativnih informativnih ploča preko kojih se pričaju priče o gradu i njegovim stanovnicima, a koje će biti prikupljene kroz direktne susrete sa sugrađanima, stanovnicima stare gradske jezgre. Namjera inicijative je predstavljanje skrivene povijesti grada i vrijednosti koja počiva na memoriji njegovih stanovnika kao i vizije očuvanja kulture življenja, o ćemu će više riječi biti upravo na ovoj kružnoj šetnji.
U 17 sati također u Starom gradu slijedi Rublje naše svagdašnje, izložba udruge Ruta, kada će po uskim ulicama s prozora i iznad prolaza biti će obješeno bijelo rublje, plahte, stoljnjaci koji će posjetiteljima dočarali svakodnevicu creskog života.
Od 17.30 sati u Starom gradu posjetitelje očekuje izložba portreta Cresana i Cresanki Otok čine ljudi. Radi se o fotografijama stvarnih stanovnika grada, koje će kao svjedoci vremena i života stare gradske jezgre biti će izložene po kantunima i dvorima. Fotografije su prikupljene iz starih albuma i škrinja i postavljene po malim creskim kalama. Uz izložbu, kalama će odzvanjati tradicionalna creska pjesma u izvedbi klape Teha. Klapska pjesma podsjetit će na vrijeme kada se kantalo po starom.
Nositelj inicijative susjedstva Cres je Grad Cres, a njihovo europsko susjedstvo je kolektiv DIS/ORDER iz Švedske.
Partneri projekta su Otra d.o.o., Creski muzej, Konzervatorski odjel u Rijeci, Udruga Ruta, Županijska lučka uprava Cres, Klapa Teha, Zajednica Talijana Cres-L’Unione Italiana, dok program financijski podržava EU-Japan Fest, Japan.
Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih važećih preporuka za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te nošenje zaštitnih maski za lice, koje je obavezno u zatvorenom prostoru.
U nastavku, za potrebe predstavnika medija koji će pratiti događanje, dostavljam protokolarni dio otvorenja i više informacija o programu Otok čine ljudi susjedstva Cres Europske prijestolnice kulture.
OTVORENJE – PROTOKOL
– Predstavnik Grada Cresa
– Predstavnik tima susjedstva Cres, Inge Solis
– Predstavnik TD RIJEKA 2020, Emina Višnić, rukovoditeljica programa RIJEKA 2020
– Predstavnik Primorsko-goranske županije, Marina Medarić, zamjenica župana
| OD | TKO/ŠTO |
| 16:00 | Moderator pozdravlja prisutne |
| 16:01 | Obraćanje predstavnika Grada Cresa |
| 16:04 | Obraćanje Inge Solis |
| 16:07 | Obraćanje Emine Višnić |
| 16:10 | Obraćanje Marine Medarić |
| 16:13 | Predstavnik susjedstva Crikvenica, Silvija Huljina, predaje vremensku kapsulu Inge Solis, predstavnici tima susjedstva Cres |
O SUSJEDSTVU CRES
Grad Cres glavno je urbano središte istoimenog otoka u kojem živi ¾ svih otočnih žitelja. Demografska slika i trendovi su prilično loši – raste udio starijeg stanovništva, prirodni prirast je negativan, a dio mlađeg stanovništva nakon školovanja ostaje na kopnu. Ipak, broj žitelja (oko 2250) posljednjih desetljeća nije se puno mijenjao prvenstveno zahvaljujući pozitivnom migracijskom trendu doseljavanja novih stanovnika. Danas više od 40% mještana Cresa čine doseljenici od kojih je čak trećina rođena u inozemstvu.
Cres je renesansni grad s dobro očuvanom gradskom jezgrom vrlo guste strukture nastale pretežito za vrijeme mletačke vladavine, pa se u njegovoj baštini očituje snažan utjecaj Venecije. U posljednjih tridesetak godina naselje se ubrzano širi izgradnjom stanova i obiteljskih kuća, ali uvijek poštujući pravilan urbanistički raster. Grad je smješten u zaštićenom zaljevu, a u zaleđu je okružen nepreglednim maslinicima smještenim na suhozidnim terasama. Posljednjih desetljeća zatvoreni su gotovo svi proizvodni pogoni pa je turizam postao dominantna gospodarska grana. Domorodačko stanovništvo se još uvijek bavi tradicionalnim uzgojem maslina i ovaca, ali gotovo isključivo u vidu dopunske djelatnosti. U dijelu lokalne zajednice posljednjih je godina primjetno jačanje kolektivne svijesti o gospodarskoj, ali i društvenoj vrijednosti kulturne i prirodne baštine samog naselja, ali i cijelog otoka Cresa. Naime, kako na otoku nema drugih većih naselja, žitelji grada identificiraju se s cijelim otokom i s ponosom promoviraju njegovu autentičnost i netaknutu prirodu.
Grad Cres ima dugu tradiciju kulturnog stvaralaštva koje je kroz povijest mijenjalo interesne i organizacijske oblike – od limene glazbe, preko gradskog zbora, amaterske kazališne skupine, pop-rock bendova do klapa. Danas u gradu djeluje ženska klapa Teha te muška klapa Burin. Najmasovnija organizacija je Karnevalska udruga Vežgani koja svake godine okupi i do stotinu sumještana koji organizirano nastupaju na Riječkom karnevalu. Dječjim stvaralaštvom bave se Udruga Ruta, Društvo naša djeca, a sporadično i Gradska knjižnica Frane Petrića. Dosta je Cresana u mlađim danima bilo uključeno u rad kulturnih skupina koje više ne postoje. Uz malo poticaja, mnogi bi se sigurno opet aktivirali. Ljeti se kulturna događanja organiziraju na gradskim trgovima, u ljetnom kinu i u klaustru franjevačkog samostana. Zimi se koristi prostor osnovne škole ili Zajednice Talijana. Kompleks zimskog kina, u čijem se sklopu nalaze dvije multifunkcionalne dvorane, već se nekoliko godina ne koristi zbog dotrajalosti.
O PROGRAMU „OTOK ČINE LJUDI“
Otok čine ljudi inicijativa je susjedstva Cres koja se temelji se na valorizaciji i prezentaciji stare creske jezgre kako bi istu zaštitili i održali na životu za buduće generacije. Ukazujući na ljepotu i vrijednosti starog grada cilj je podići svijest ljudi o značaju naslijeđene baštine i očuvanju od propadanja i devastacije. Novi sadržaji inicirat će čula prolaznika na suvremen i duhovit način. Šetnja gradom prikazat će kontrast modernog i starog kroz osvjetljenje, zvukove, skulpture, citate i sl. Zapušten prostor stare jezgre grada Cresa oplemenit će se novim sadržajima kako bi ponovo postao zanimljiv i dostupan stanovnicima i gostima Cresa kroz cijelu godinu.
Revitalizacija creske jezgre ideja je koja koristi snagu brojnih creskih potencijala i doprinosi rješavanju uočenih manjkavosti. Ovom inicijativom pokreće se oživljavanje zamrlih procesa kroz nekoliko različitih etapa i sadržaja:
Dijalozi sa zajednicom – zamišljena je kao platforma susreta, razgovora i radionica namjenjenih lokalnom stanovništvu, a u suradnji s gradskom upravom i konzervatorskom strukom kao važnim akterima u procesu revitalizacije starog grada. Razgovorima i susretima cilj je potaknuti i animirati građanstvo, pojačati njihovo sudjelovanje i motivirati ih u kreiranju društvenog života i sadržaja svakodnevice s fokusom na potrebama stanovnika poštujući konzervatorske smjernice i stavove gradske uprave.
U prostorima stare gradske jezgre i praznim ulicama na diskretan način označiti će se edukativnim “natpisima” i tako realizirati ideju proširivanja gradskog Muzeja na prostor grada i među stanovnike. (npr. pokraj crkve stajat će duhovit natpis „Ne obavljaj nuždu!“ s objašnjenjem da je to odredba Creskog statuta iz 16. st. kojom se regulirala kultura stanovanja u gradu). Uz informativne natpise postojati će i karta s tlocrtom i osnovnim podacima. Predviđeno je postavljanje desetak takvih ploča po ulicama grada. Priče su osmišljene u suradnji s građanima Cresa koji su sami izabrali teme i priče o sebi i svom gradu.
Susjedstvo stare gradske jezgre sudjelovalo je u različitim aktivnostima poput kazališnih izvedbi na Pjaceti.
Most / Bridge – ostvarena je suradnja s EU Japan Festom. Uspostavljena je suradnja s arhitektima Hideyuki Nakayamom i Tetsuom Kondom, koji su dali idejne prijedloge za pješački most koji bi se nalazio u creskoj luci. Riječ je o potrebi stanovnika Cresa jer je komunikacija gradom otežana, te se stvaraju gužve. Građani su svojim glasovima mogli odlučiti koja će verzija pješačkog mosta prevagnuti. Nakon predstavljanja idejnih rješenja, anketiranja javnosti i konzultacija s lokalnim institucijama i konzervatorima, odabran je most Tetsua Konda.
Idejna rješenja vrhunskih japanskih arhitekata bila su izložena u atriju zgrade Zajednice Talijana u Cresu u 2019. godini i rezultirala su iskazivanjem javnog mijenja oko izgradnje mosta čiji će rezultati biti predstavljeni u creskom dnevnom boravku.
Japanski arhitekt (1975). Diplomirao je na Tehnološkom institutu u Nagoji.
Osnivač je studija Tetsuo Kondo Architects (Tokio). Osim u svom studiju, zaposlen je i kao profesor na Sveučilištu znanosti u Tokiju, Japanskom ženskom sveučilištu te Sveučilištu Hosei. Osvojio je mnoge nagrade, među kojima: 2008. Tokijsko društvo arhitekata i građevinskih inženjera, Nagrada za stambenu arhitekturu, 2009. Natječaj za dizajn stolca “Pejzaž sa stolicom”, Grand prix te 2011. AR House nagrade, Runners Up.
Projekti Tetsuo Kondo Architects uključuju Put u šumi (2011) u kojem je studio osmislio put kroz 300 godina stare šume Kadriorga u Estoniji, sudjelovao sa svojom kreacijom Cloudscapes na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2010. te osmislio koncept zelene infrastrukture za grad Valettu na Malti te gostovao na arhitektonskim radionicama na otoku Visu.
Planira se i postavljanje zelene infrastrukture kako bi grad od mračnog i sumornog postao vedriji i humaniji. To mogu biti minijaturne zelene oaze mediteranskog bilja ili velike lončanice manje zahtjevnih biljaka poput oleandra ili stabla masline.
Prijedlog je da dobri susjedi koji dolazi u posjet Cresu donesu cvijeće (lončanice), a Cres će se poklonima odužiti drugim susjedima (prema njihovim željama i potrebama).
Svim spomenutim sadržajima cilj je privući ljude u staru gradsku jezgru, ojačati osjećaj poistovjećivanja s identitetom grada i dati poticaj novom viđenju turizma i kulture koja istinski prožima život creskog stanovništva.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU:
Švedska, DIS/ORDER je eksperimentalni i istraživački kolektiv koji su osnovale pejzažne arhitektice Karin Andersson i Johanna Bratel. Usmjerene su na rad dugoročnih strateških projekata urbanog razvoja do privremenih umjetničkih instalacija – uvijek s fokusom na ljude i javne prostore