U Ogranku Trsat Gradske knjižnice Rijeka u četvrtak, 2. srpnja u 18.00 sati, u kamišibaj formi pričanja priča na japanski način, bit će izvedene priče “Tri čarolije” i “Mišje vjenčanje” koje izvode Relja Dušek i Vera Pfaff iz udruge za promicanje kulture “Kozlići”.

Program je namijenjen za predškolce i mlađe školarce (1.-2. razred OŠ), a prijave su obvezne na prijave.programi@gkri.hr.

Priča Mišje vjenčanje
Tradicionalna japanska, tekst: Seishi Horio; ilustracije: Masao Kubo
Teme o kojima priča progovara: vjera u sebe, pohlepa, obitelj.
Riječ je o tradicionalnoj japanskoj priči u kojoj miš želi naći najboljeg muža za svoju kćer. Niti jedan stvor na ovome svijetu nije mu dovoljno dobar pa se uputi na putovanje s kojega će se vratiti s vrlo zanimljivim saznanjima. Što vi mislite, tko je najmoćnije biće na svijetu?

Priča Tri čarolije
Tradicionalna japanska, tekst: Miyoko Matsutani; ilustracije: Eigoro Futamata
Teme o kojima priča progovara: povjerenje, lakomost, odrastanje, mudrost, ljudska snaga
Riječ je o tradicionalnoj japanskoj priči Sanmai no fuda ili Tri čarolije u kojoj dječak povjeruje starici koju susretne u šumi te se uputi k njoj na večeru. Ubrzo saznajemo da je starica zapravo prerušena vještica koja dječaka želi pojesti. Uz pomoć starog mudrog svećenika, vještica je savladana.

Kamišibaj je tradicionalno japansko pričanje priča i, u doslovnom prijevodu, znači „predstava od papira“. Kami znači papir, a šibai je predstava. Malo drveno kazalište, zapravo samo prazna drvena kutija s vratima, sadržava u sebi velike ilustracije koje se u zadanom tempu izmjenjuju dok narator priča priču. Kamišibaj je mješavina likovne umjetnosti te književnosti i kazališta. Uloga pripovjedača je vrlo bitna te on nije skriven iza paravana (iako se tekst priče zapravo nalazi na pozadini ilustracija), već upravo svojom mimikom lica i glumom pokušava što vjernije dočarati fabulu.

Riječ je o obliku pričanja priča koje potječe iz japanskih budističkih hramova 12. stoljeća gdje su svećenici koristili slike da bi pričali poučne priče.

Posebnu je popularnost doživio početkom 19. stoljeća kada su posebni kamišibaj pripovjedači vozili bicikl od sela do sela te pričali priče. Na stražnjem dijelu bicikla imali su to malo drveno kazalište pa se u tren oka mogla stvoriti cijela predstava. Da bi najavio svoj dolazak i početak priče, pripovjedač bi lupkao drvenim štapićima. Priča je zapravo služila kao „marketing“ za prodaju slatkiša jer bi samo onaj tko kupi slatkiš, dobio mjesto u prvom redu. Zanimljivo je i to da su priče često bile u nastavcima, baš kao današnje epizode crtića i dramskih serija.

Taj ponovni procvat 1920-ih povezan je s velikom depresijom jer je nudio način da nezaposlen čovjek zaradi barem malen prihod. Ovaj način pričanja počeo je gubiti na popularnosti dolaskom televizije sredinom 19. stoljeća.

Kamišibaj se smatra pretečom mange i animea. On je često nudio suvremene umjetničke stilove, a likovi u pričama imaju one goleme oči prepoznatljive za japanski strip. Iz nekih su se kamišibaj priča stvorili i pravi japanski super heroji, a sve to daleko prije američkih Supermana i Batmana.

Udruga Kozlići su rezultat dugogodišnjeg rada osnivača udruge u različitim organizacijama u kulturi te suradnji na brojnim umjetničkim manifestacijama kroz koje se kontinuirano promišljalo o drugačijim i inovativnim projektima za djecu i mlade. Udruga je osnovana s namjenom približavanja sadržajnog kulturnog programa djeci i mladima. Područje djelovanja Kozlića je kultura i umjetnost te demokratska i politička kultura s posebnim naglaskom na promicanje društvene solidarnosti. Osnovni cilj udruge je poticanje kreativnog razvoja djece i mladih, poticanje socijalne jednakosti u društvu kroz različiti kulturno-obrazovni program te stvaranje dodatnog kulturnog programa za djecu i mlade.

Osnivači udruge, Relja Dušek i Vera Pfaff, na istraživačkom su putovanju u Japan otkrili jednostavan, a opet upečatljiv način pripovijedanja kroz tradicionalni japansko kamišibaj kazalište. Kozlići su već, s velikim uspjehom, nastupali po školama i vrtićima Zagreba, ali i mnogo šire zahvaljujući sudjelovanju u projektu Ruksak (pun) kulture Ministarstva kulture. Nastupali su na brojnim manifestacijama od kojih se izdvajaju „Noć Andersena“ u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar, zatim BESA festival na Visu, „Dječji tjedan“ na Čiovu te su ostvarili zapažene izvedbe na uglednom Ogulinskom festivalu bajki tri godine za redom. Kozlići su redoviti gosti festivala Vox Feminae u Zagrebu za koji se priređuju vlastite kamišibaj priče u ilustraciji akademskih likovnih umjetnika. Godine 2019., primjerice, izradili su priču „Duga“ Dinka Šimunivića koja je nakon Zagreba putovala u Meksiko na opsežan dvomjesečni međunarodni festival kamišibaj kazališta Nu nutsi kamishibai festival.

Kozlići su prva hrvatska članica uglednog međunarodnog društva IKAJA – The International Kamishibai Association of Japan sa sjedištem u Tokiju.