U sklopu programa Ljeto u Kružnoj, istraživač i zagovarač slobodnog softvera Marcell Mars, održat će predavanje pod nazivom Ako ne hoda, ne pliva, ne kvače kao algoritam, onda vjerojatno nije algoritam. Izlaganje u Kružnoj ulici (ispred Omladinskog kulturnog centra Palach) održat će se u utorak, 28. srpnja s početkom u 20 sati.

Nedovoljno se prepoznaje činjenica da se informatika uspješno uspostavila kao akademska disciplina tek nakon što je odredila svoju glavnu jedinicu analize – algoritam – koji je time postao njezinim glavnim predmetom proučavanja. S druge strane, računarstvo je od pamtivijeka od programera tražilo pomoć u poboljšanju svojih poslovnih procesa i optimizaciji radne snage. Budući da je industrija težila vlastitom povećanju, algoritme nije shvaćala kao nešto na što bi programeri trebali trošiti svoje vrijeme u svrhu usavršavanja.

Otkako postoje računala, različite epistemologije koje su proizašle iz menadžmenta, birokracije i informatike, natjecale su se u oblikovanju smjera u kojem se razvijao softver i hardver. Takva situacija je dovela do nastanka brojnih proturječnih pripovijesti koje pokušavaju dati odgovor na pitanje: „tko je uopće najviše doprinio glavnom tehnološkom napretku u tom polju?“. Jesu li to entuzijastični korisnici? Inženjeri s formalnim obrazovanjem? Samouki hakeri? Možda pak vizijom nadahnuti poduzetnici i direktori tvrtki?

Polazeći od usporedbe Googlea i Amazona s obzirom na njihovu „distribuiranu infrastrukturu“, ovo će izlaganje pratiti povijesnu putanju zbivanja koja su dovela do toga da se danas uspješno služimo cloud computingom, tj. „računarstvom u oblaku“. (Čak i CIA koristi prilagođenu verziju cloud computing platforme Amazon Web Services). Pritom će se mapirati različite faze ove putanje: od nastanka modela time sharinga u 1960-ima, preko pojave osobnih računala u 1980-ima, do doprinosa Googlea i Docker Inc-a i njihovim najnovijim virtualizacijama računala, poznatim kao kontejnerizacija.

Kako bi prikazao međusobno djelovanje različitih pripovijesti i epistemologija o kojima je riječ, Marcell Mars će upotrijebiti poznatu analizu Googleovog inženjera Steveyja Yeggea (koji je prethodno radio za Amazon.com) koju je upotrijebio u internom korporativnom dopisu, slučajno objavljenom u javnosti 2012. godine. Taj dokument u kojem bjesni na Googleove platforme, prikazuje uzaludan otpor tog programera birokratskim zahtjevima direktora Amazon.com-a Jeffa Bezosa – koji su u konačnici doveli do Amazonove dominacije u polju cloud computinga, usprkos znatno elegantnijim algoritamskim doprinosima od strane Googlea i pragmatičnim rješenjima tehnološke tvrtke Docker Inc.

Nenad Romić aka Marcell Mars (1972.) istraživač je u Centru za Postdigitalne kulture Sveučilišta Coventry. Jedan je od osnivača web dizajn studija ShePOoArts Airways (1997.), nevladine organizacije Multimedijalni institut – mi2 (1999.), net.kulturnog kluba mama (2000.) te izdavačkog projekta i produkcijskog kolektiva EGOBOO.bits (2001.). Inicijator je Razmjene vještina (2004.) i serije (ne)konferencija „Ništa se neće dogoditi“ (2006.) koje su okupile hakersku zajednicu i entuzijaste tehničke kulture u regiji. S drugima pokrenuo i razvija projekte „Memory of the World“ i „Pirate Care“. U polju digitalnih medija je organizirao, producirao, konceptualizirao, kurirao brojne festivale, izložbe i konferencije, a samostalno radi i kao istraživač, programer i umjetnik. Njegov rad priznat je u stručnim pregledima relevantnih praksi medijskog dizajna, umjetnosti i društvenog angažmana u regiji, Istaknuta je javna ličnost za teme tehničke i pravne regulacije interneta, intelektualnog vlasništva i stvaralaštva.