Program 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture stanovnicima Rijeke i regije, uključenim sudionicima, kao i programskoj publici u 2020., nudi izrazito zanimljiv izvedbeni program, ali i puno više od toga.

Okupljanjem 27 susjedstava diljem Primorsko-goranske županije te njihovim povezivanjem sa susjedstvima iz 27 zemalja članica Europske unije spajaju se u suradnjama i razmjenama iskustava, običaja i svakodnevice stanovnici otoka, obale, zaleđa, gorja, grada Rijeke i Europe. Povezivanja i neformalne mreže suradnji zalog su budućih aktivnosti u području kulture koje će se nastaviti i nakon 2020.

Tijekom ove godine godine u svih 27 susjedstava održavat će se Festivali susjedstava. Radi se o različitim kulturnim i umjetničkim programima, kroz koje ove susjedske zajednice progovaraju o različitim aspektima svoje svakodnevice, ali i o problemima koji su sastavni dio ovih sredina.

Zvona su spona festival je susjedstva Matulji, koji će se održati od 21. do 25 veljače 2020.g., a u kojem sudjeluju dvadeset i dva mjesna odbora Općine Matulji i udruge Općine Matulji te te 10 zvončarskih grupa s UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine svijeta. Europsko susjedstvo susjedstva Matulji je jedna od najvažnijih institucija iz područja izvedbenih umjetnosti DAMU – Akademija izvedbenih umjetnosti i Katedra alternativnog i lutkarskog teatra iz Praga (Republika Češka).

 

Škola znanja i vještina
petak, 21.2.2020.g.,
18:00 – 24:00 sata
Zvončarska muzejska zbirka u Matuljima (Rukavac 60, Matulji)

Predprogram

 

Program festivala susjedstva Matulji Zvona su spona počinje u petak, 21. veljače Školom znanja i vještina, koja će se od 18 do 24 sata održavati u Zvončarskoj muzejskoj zbirci u Matuljima (Rukavac 60, Matulji).

U Školi znanja i vještina bit će dostupan uvid u ona znanja potrebna za mobilizaciju zajednice, kako se to za vrijeme mesopusta u Matuljima događa iz godine u godinu, a i uvid u alate kojima se stvara atmosfera. Tradicijom se smatra ono znanje koje se kroz godine skupljalo na ovim područjima, a koje je potrebno osvijestiti. Zbog toga je Škola znanja i vještina osmišljena kao edukativna platforma tj. svojevrsna ‘učionica’ iz područja primijenjenih umjetnosti, scenografije, lutkarstva, ali i kulturnog menadžementa, inspirirana tradicijom i samom zajednicom koja živi na prostoru Općine Matulji.  U memoriji te zajednice utkana su sva znanja koja se baštine kroz generacije, a iz kojih su, u europskom kontekstu, izrastale škole koje su bile inspiracijom suvremenih umjetničkih praksi ili postale dijelom rituala svakodnevice.

Program Škole znanja i vještina počinje multimedijalnim performansom Rog, tanac šumskeh duhi i zvonci, a nastavlja se raznorodnim programom kroz koji će posjetitelji svih generacija, bez prethodne najave, biti vođeni i moći sudjelovati, istraživati i kreativno stvarati.
Svi unutrašnji i vanjski prostori Zvončarske muzejske zbirke biti će aktivni i prepuni različitih sadržaja a cjelokupno događanje završit će zajedničkom plesnom radionicom Tanac ki more i nemore.

 

Program Škole znanja i vještina:

 

Rog, tanac šumskeh duhi i zvonci / Rogovi, ples  šumskih duhova i zvona (Multimedijalni performans)

Črni i beli piski kod živjenje i meh / Crne i bjele tipke kao život i mjeh (Glazba)

Tanac po nekadajnu / Ples kao i nekad (Folklor)

Zvončar u fokusu (Izložba)

Jarbola – vino zvonejskeh njiv /Jarbola – vino zvonejskih njiva (eno-gastro program)

Prsti ki vrte rožice od karti / Prsti koji vrte cvjetove od papira (majstorska radionica)

Zvončarska tradicija kroz besedu zvončari / Zvončarska tradicija kroz riječ zvončara (predavanje)

Nekadajna pusna  umjetnost na pijate / Nekadašnja pusna umjetnost na tanjuru (eno-gastro program)

Zatancajmo zakantajmo kako su nas vadili / Zaplešimo zapjevajmo kako su nas učili  (folklor)

Kad zasope trještinka / Kad zasvira dijatonična harmonika (glazba)

Zvončari kroz pinel / Zvončari kroz potez kista (izložba)

Češka i hrvatska bukaleta za zibrat po gušte / Češka i hrvatska bukaleta za odabrat prema želji (majstorska radionica)

Češko hrvatska zemja kroz ruke umjetnika keramike / Češko hrvatska zemlja kroz  ruke umjetnika keramike (izložba)

Manjinske zajednice – Rusini i Ukrajinci (glazba)

Još je vavek lepa naša stara pojka / Još je uvjek lijepa naša stara polka (majstorska radionica i otvaranje škole pojki po starinski)

Stoljetni glas batića, kada se delaju zvonci / Stoljetni zvuk bata  kod stvaranja  zvona (majstorska radionica)

Novi život stareh materijali / novi život starih materijala (majstorska radionica)

Kako se zlati belica, kako teče medica (eno-gastro program)

Maškare ča moru maškare / Maškare što mogu maškare  (majstorska radionica i izložba)

Ti neznaš da san naćas va maškarah bil / Ti neznaš da sam noćas u maškarama bija… / majstorska radionica

Tanac ki more i nemore / Ples za plesače i one koji će tek postati  / majstorska radionica i zabava

 

O Zvončarskoj muzejskoj zbirci…

Zvončarska muzejska zbirka nastala je kao rezultat dugogodišnje međunarodne Zvončarske smotre koja se održava na području općine Matulji, prostora bogatog tradicijom pokladnih običaja, čija izvornost je još uvijek sačuvana. To je ujedno kraj sa zasigurno najvećim brojem tradicijskih zvončarskih skupina.

Projekt Iskra zvončarskega muzeja – Zvončarska muzejska zbirka obuhvaća zvončarsku opremu svih tih skupina s područja općine Matulji, kojih je ukupno devet (Rukavački, Zvonejski, Brgujski, Munski, Žejanski, Mučićevi, Vlahov Breg-Korensko, Brežanski, Frlanski zvončari), a svaka od njih ima svoje posebnosti glede opreme i ritualne pojavnosti.

Zbirka obuhvaća građu vezanu za cijelu Primorsko-goransku županiju (godišnji pokladni običaji s područja Kastavštine zaštićeni su kao nematerijalna kulturna baština), a u planu je i prikupljanje zvončarskih maski iz ostalih dijelova Hrvatske i drugih zemalja u kojima se čuva slična tradicija.

 

 

Zvona su spona

Subota, 22.2.2020., od 12 sati

Trg Maršala Tita, Matulji

 

 

12.00 sati – Pusni retrovizor – park pokretnih maski (mobilne lutke velikih dimenzija)

12:25 sati – Prva kartulina  za sto let va  veloj vremenskoj  kapsule / mala razglednica za sto godina u velikoj vremenskoj  kapsuli/ zajednička fotografija malih i velikih zvončara dronom i kamerom

Vremenska kapsula 27 susjedstava Europske prijestolnica kulture sadrži poruku koju svako od susjedstava ostavlja za budućnost, na način da svako susjedstvo ostavlja svoju poruku u vremenskoj kapsuli i na otvaranju sljedećeg festivala susjedstva prenosi je dalje. Nakon toga kapsula će se zakopati u zemlju (lokacija još nije definirana) na 100 godina. Sadržaj vremenske kapsule je tajan a odnosi se na određene specifičnosti svakog od 27 susjedstava odnosno na budućnost susjedstva i kako ga stanovnici vide za 100 godina. Susjedstva, dakle, u kapsulu stavljaju neki detalj sadašnjosti za daleku budućnost.

 

12:30 sati –  Otvorenje Festivala susjedstva Matulji Zvona su spona

 

Protokolarni dio otvorenja Festivala susjedstva Matulji

 

VRIJEME
12,30 Zamjenica načelnika Općine Matulji Eni Šebalj
12,32 Obraćanje Maura Viskočila, predstavnika zvončarske grupe Vlahov – Breg Korensko koji ove godine imaju ključ Općine; obraćanje u ime svih zvončara
12,35 Obraćanje Đeni Šamanić, predsjednice Tima susjedstva Matulji
12,37 Obraćanje prestavnika europskog susjedstva: Katedre alternativnog i lutkarskog teatra na DAMU – Akademiji izvedbenih umjetnosti u Pragu (CZ)
12,40 Obraćanje Emine Višnić, direktorice RIJEKE 2020
12,43 Obraćanje Vojka Obersnela, gradonačelnika Grada Rijeke
12,46 Obraćanje Maria Ćikovića, načelnika Općine Matulji

 

12,49 Obraćanje Zlatka Komadine, župana Primorsko-goranske županije
12,52 Predaja vremenske kapsule Tima susjedstva Čavle Timu susjedstva Matulji

 

12,55 Kraj

 

Vremeplov starih mitova i znanja – projekcija

Zvončarsko kodiranje i dekotiranje – suvremene tehnologije u službi tradicije – otkrivanje QR koda i barcode-a

Tradicijski odjeci – nastup zvončarskih skupina i promocija zvončarske UNESCO-m zaštićene svjetske nematerijalne kulturne baštine

 

13:00 sati – 25. Zvončarska smotra Općine Matulji

 

 

nedjelja, ponedjeljak, utorak

23.,24.,25.2.2020. od 09:00 do 18:00 sati

Tradicijski zvončarski pusni ophodi 

 

 

Lokacije: Matulji i 22 mjesna odbora Općine Matulji: Bregi, Rukavac, Jušići, Vlahov Breg, Jurdanići (Korensko…), Jurdani, Principi, Pužev komun (Mučići,Permani,Brešca…), Veli Brgud, Zvoneća, Kućeli, Mune, Žejane, Rupa, Lipa, Šapjane, Pasjak, Brdce,Šmogori-Radetići, Trtni-Osojnaki, Mihotići, Frančići.

 

Raspored tradicijskih zvončarskih pusnih ophodi

Nedjelja, 23.2.2020. (9 – 18h)– Pusna nedeja i pohod Mučićeveh zvončari na Pusnu nedeju;

Ponedjeljak, 24.2.2020. (9 – 18h)pohod Brežanskeh zvončari po Bregeh i pohod Rukavačkeh zvončari po Kućeloven komune;

Utorak, 25.2.2020., Pust (9 – 18h) –

Pohod Rukavačkeh zvončari po Rukavce,
pohod Zvonejskeh zvončari po Zalukah i Zvonejsken komune
,
pohod Munskeh zvončari po Žejanah, Maleh i Veleh Munah,
pohod Žejanskeh zvončari na Male i Vele Mune  i po Žejanah.

 

Tradicijski zvončarski pusni ophodi uz pomoć novih tehnologija

U parku ispred zgrade Općine Čavle bit će dostupan i svima vidljivi QR kod, pomoću kojeg, oni koji žele, mogu krenuti u avanturu otkrivanja Tradicijskih zvončarskih puteva. Tradicija potpomognuta multimedijalnim sadržajem omogućiti će svim pratiteljima zvončarskih pohoda autentičan kulturni događaj kroz koji će iskusiti gostoprimstvo domaćina i vidjeti zvončare u svojim autentičnim okruženjima. Gostoprimstvo domaćina moći će se iskusiti u okviru jednosatnih programa po konobama. Točnog vremenskog rasporeda zvončarskih pohoda nema, dovoljno je osluškivati zvukove zvona i krenuti za njima, po mapama i informacijama koji će se na pametne telefone moći dobiti putem QR koda, a koji će se u subotu, 22.2. u okviru  Festivala susjedstva Matulji „Zvona su spona“ trajno implementirati u prostor ispred Općine Matulji. Mape će nakon toga biti dostupne i na internetskoj stranici Općine Matulji: matulji.hr.

 

Nositelji inicijative susjedstva Matulji: dvadeset i dva mjesna odbora Općine Matulji i udruge Općine Matulji, Općina Matulji i  Rijeka 2020.

Europsko susjedstvo: DAMU – Akademija izvedbenih umjetnosti Prag – Katedra alternativnog i lutkarskog teatra, Prag, Republika Češka.

 

Susjedstvo Matulji

Općina Matulji ima izvanredan položaj u zaleđu Opatijske rivijere, s dva granična prijelaza sa najvećim prometom putnika i vozila. Općina Matulji smještena je u sjevernom dijelu Primorsko – goranske županije i predstavlja granicu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Prostorom općine Matulji, smjerom sjeverozapad – jugoistok prolazi prirodni prometni pravac korišten daleko u prošlost. To je spoj kontinentalnog dijela Srednje Europe s Jadranom, značajnog opsega prometa ljudi i dobara. To je jedan od najznačajnijih prometnih pravaca na razini države. Mreža prometnica općine Matulji predstavlja vrlo jako cestovno čvorište, budući kroz nju prolaze svi osnovni cestovni pravci koji je na sjeveru preko magistralne (državne) ceste Rijeka-Matulji-Rupa povezuju sa Ljubljanom i Trstom, a na istoku s centrom Rijeke, te dalje sa Zagrebom, Splitom i Dubrovnikom. Na jugu cestovna mreža povezuje općinu Matulji s Opatijom, Lovranom i dalje Labinom i Pulom, dok je magistralnim pravcem kroz tunel “Učka” povezana s centralnom i sjevernom Istrom.

 

Mjesto Matulji, javlja se u pisanim povijesnim izvorima sredinom 17. stoljeća, a prethodi mu skup obiteljskog imena Matulja koje je izvorno zabilježeno Matuglia. Množina obitelji Matulja dala je malom zaseoku podno lokaliteta Frlanije ime Matulje koje je već početkom 19. stoljeća u službene dokumente uknjiženo u današnjem obliku – Matulji. Poput Matulja u povijesnim izvorima susrećemo prezimena (Brajan, Frlan, Pobar, Slavić…) po kojima su nazvana mnoga sela, zaseoci i lokaliteti Kastavštine.

Općina Matulji kao jedinica lokalne samouprave konstituirana je 10. travnja 1993. godine, a do tada je prostor općine bio u sastavu općine Opatija. Trokutasti grb podijeljen je na tri plava polja u kojima se nalazi po jedno zlatno zvončarsko zvono, jer je općina Matulji poznata po Zvončarima te ih ima 9 grupa.

Iz popisa stanovništva 2001. godine vidljivo je da na području općine Matulji živi oko 10 tisuća stanovnika sa prosječnom naseljenosti od 59,73 st/km². Osim samog naselja Matulji, u područje općine spadaju i Mihotići, Mihelići, Brdce, Bregi, Brešca, Jurdani, Jušići, Kućeli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Mučići, Pasjak, Pemani, Rukavac, Rupa, Ružići, Šapjane, Veli Brgud, Vele Mune, Zaluki, Zvoneća i Žejane.

Matuljsko područje ima mediteranske klimatske značajke s naglašenim modifikacijskim faktorom susjednog planinskog okvira, što se očituje u obilnim kišama, a zimi snijegom, kao i povremenim oštrim prodorima hladnog zraka. Dominantan vjetar je tramontana koja puše cijelu godinu ujutro od 5 do 8 sati i navečer od 21 do 23 sata. U najvećem dijelu općine Matulji geološku osnovu čine mezozojski vapnenci i dolomiti. Uzvišenja i planinski grebeni su vapnenački, a udoline su u dolomitima. Udolinu od Velog Brguda do Rupe i Šapjana odvaja viši plato s vrhovima od 700 do 900 metara. Sjeverni dio reljefa karakteriziraju uzvišenja s kotama od oko 700 metara visine. Dominirajući položaj imaju dva planinska grebena sa smjerom pružanja sjeverozapad – jugoistok. Između njih je dolina u kojoj su smještena mala mjesta Vodice, Mune i Žejane. Prema postojećim podacima i istraživanjima na ovom području je registrirano stotinjak jama, spilja, ledenica i ponora s aktivnim vodenim tokom. Jame su na promatranom području najviše zastupljene. Na području krških zaravni nailazi se na jame dubine od 100 metara koje još uvijek nisu u potpunosti istražene.

Područje općine Matulji izgrađeno je najvećim dijelom od vodopropusnih karbonatnih stijena, a manjim dijelom od vodonepropusnih klastičnih stijena (fliš). Izvori i vrulje povremeno su aktivni i vrlo bogati vodom u jakim kišnim razdobljima. Dominantna tla ovog područja su: – crvenice na vapnanačkim terenima – pržinasta tla na dolomitnim terenima – smeđa tla na vapnencima – crvenice tipične i ilimezirane – litosoli

Područje Općine Matulji prekriveno je najvećim dijelom šumama i šumskim zemljištem. Već taj podatak govori dovoljno o zastupljenosti i značaju prirodne sredine u strukturi površina. Prirodna zanimljivost ponikva “Breški dol” predložena je za zaštitu u kategoriji botaničkog rezervata zbog fenomena dubinske zonacije vegetacije, gdje je na razmjerno malom prostoru zastupljeno nekoliko različitih biljnih zajednica raspoređenih u ponikvi zavisno o prirodnim faktorima. Jama “Nad Zasten” kod Muna predložena je za zaštitu u kategoriji spomenika prirode kao locus typicus špiljskog kornjaša.

(tzmatulji.hr)

 

Europsko susjedstvo susjedstva Matulji: Katedra alternativnog i lutkarskog teatra na DAMU – Akademiji izvedbenih umjetnosti u Pragu (CZ)

Slijedeći ideju o razvoju i promjeni u kojoj se propituju granice i kreativnost, susjedstvo Matulji Europske prijestolnice kulture, počelo je i suradnju s jednom od najvažnijih institucija iz područja izvedbenih umjetnosti DAMU – Akademijom izvedbenih umjetnosti i Katedrom alternativnog i lutkarskog teatra iz Praga (CZ), čiji studenti i profesori borave u Matuljima u vrijeme Festivala Zvona su spona, kako bi se inspirirali i osmislili predstavu i scenografiju za nastavak programa Europske prijestolnice kulture.

Kazališni fakultet Akademije scenskih umjetnosti u Pragu (DAMU) jedan je od tri fakulteta Akademije scenskih umjetnosti u Pragu (pored filmske i TV škole te glazbenog fakulteta). Osnovana je odmah nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, kao dio novostvorenog umjetničkog sveučilišta. Nastavnici na fakultetu bile su istaknute ličnosti modernog češkog kazališta. DAMU je član Europske lige instituta umjetnosti (ELIA) i Europske mreže centara za izobrazbu kulturne administracije (ENCATC).

Na Katedri za alternativno i lutkarsko kazalište, koja je europski susjed susjedstva Matulji, studijski programi usredotočeni su na onoga što kazalište jest, kako ga se percipira, koje društvene funkcije danas može ispunjavati, koji su mogući pravci njegova razvoja te gdje su njegove granice i moguće suradnje.
Studije se temelje na spoju dugogodišnjeg pedagoškog iskustva češke lutkarske škole i tendencija ukorijenjenih u istočnoeuropskom kazalištu avangarde i pokreta tzv. „otvorenog kazališta“.

Osim zanatskih vještina, teorijskih i povijesnih znanja, umjetničko je istraživanje ovdje usredotočeno na područja primarnih uloga u kazalištu – to je testiranje podjele na tradicionalne uloge redatelja, dramaturga, glumca, scenografa, kostimografa, skladatelja ili plesača. Naglašavajući kolektivni kreativni rad, ove se uloge preklapaju i gubi se tradicionlna hijerarhija, što se posebno primjenjuje u probama, koje se smatraju jezgrom stvaranja umjetničkih sadržaja.

Gore spomenute prakse istražuju se u područjima figurativnog i lutkarskog teatra, sudionici rade na samima sebi, performansu, plesu, vizualnom izražavanju, bave se suvremenom glazbom te glazbenim, dokumentarnim, političkim ili fizičkim teatrom.  Ili, naprotiv, arhaičnim kazalištem ili kazalištu s ne-europskim korijenima. Kazališna načela primijenjuju se i na radio te glazbene skladbe ili eksperimentalni film, jer smatraju kako kazalište ne mora nužno biti iscenirano u kazališnim prostorima već ga je moguće prenijeti u različite umjetničke oblike. I obrnuto – kazalište pokušava nadahnuti i alate iz drugih umjetničkih oblika te ih transformirati u scenski rad.

Na ovoj praškoj Akademiji smatraju kako izvor nadahnuća ne mora biti samo dramska literatura, već i istraživački radovi, otkrića botanike, mineralogije, alkemije, hermeneutike, filozofije ili psihologije, kao i matematika, opskurna kinematografija, romani, poezija, eseji i rasprave, kronike, jazz, barokna glazbu ili metal glazba.

Studij se bavi postdramskim kazalištem, osmišljenim kazalištem, postspektakularnim, lutkarskim, objektnim i fizičkim kazalištem. Više nego na proučavanju utvrđenih metoda i zanatskih pravila, fokusira se na prostor za ispitivanje, pretraživanje drugačijeg ili novog. Kazalište nisu apsolutno poznati fenomeni, ono je prostor za neprekidno potrebno definiranje sebe, smatraju.

Osim proučavanja kazališnog ili performativnog jezika važan je i zajednički i otvoreni studij studenata svih disciplina, razmjena iskustava i znanja te otvoreno promišljanje jednih i drugih o radu. Naglasak je također stavljen na povijest kazališta, suvremenu teoriju i teatrološku metodologiju, kao bitan kontekst za praktične zadatke i scenske projekte.

 

27 susjedstva Europske prijestolnica kulture

 

Program 27 susjedstava Europske prijestolnice kulutre pruža mnoge mogućnosti za praksu razmjene koja se proteže diljem Europe, pri čemu se stvaraju neformalne mreže kulturnih aktivnosti koje se nastavljaju i nakon 2020. godine. Pravac 27 susjedstava stvara platformu suradnje i jačanja lokalnih zajednica u udaljenim urbanim i ruralnim područjima, a tako čini i ono najvažnije: razvija dobre međuljudske odnose i stvara atmosferu uživanja u različitosti.

Osnovna poruka koju susjedstva donose jest činjenica da smo kao stanovnici Rijeke i Primorsko goranske županije, kao stanovnici Hrvatske, zapravo neodvojivi dio Europe, da smo jedni drugima istinski europski susjedi. Trajna vrijednost ove programske cjeline leži u ljudima, motiviranim i aktivnim stanovnicima koji su svjesni da kultura može biti pokretač razvoja njihovih životnih sredina i činiti ih prepoznatljivima i velikima.

Tijekom 2020. posjetitelji upoznaju kulturu i život susjedstava posjećujući njihove Dnevne boravke ili neko od 27 događanja u susjedstvima.

Hrvatska susjedstva su: Lovran, Opatija, Matulji, Kastav, Pehlin, Drenova, Škurinje, Turnić i Mlaka, Susjedstvo Sveučilišni kampus, Jelenje, Čavle, Praputnjak, Kostrena, Crikvenica, Novi Vinodolski, otok Rab, otok Unije, grad Cres, grad Krk, Malinska, Vrbnik, Gomirje, Mrkopalj, Fužine, Delnice, Brod na Kupi i Gornji Kuti.

Ovi se gradovi i mjesta povezuju s 27 organizacija, gradova ili mjesta iz zemalja Europske unije:
Vorstandschaft des Klausen i Bärbele Verein (Immenstad, Njemačka), Akademija izvedbenih umjetnosti (Prague, Češka), Trieste International Foundation for Scientific Progress and Freedom (Trst, Italija), Ružomberok (Zilina regija, Slovačka), Općina Selnica ob Dravi (Slovenija), Nacionalni muzej arheologije (Malta), kolektiv Urban Gorillas (Cipar), Temišvar 2021 (Rumunjska), institucija The Camp (Francuska), platforma Ubiqa (Bilbao, Španjolska) Riga Folk-Dancing Club (Latvija), Estonski prirodoslovni muzej (Estonija), Kaunas 2022 (Litvanija), Kinvara (Irska), Gornje Bele Rečke & Goatmilk festival (Bulgarska), organizacija GreenWise People (Velika Britanija), Oulu 2026 (Finska) glazbeni kolektiv Lydenskab (Danska), Fondacija za razvoj Nidzicka (regija Pomeranija, Poljska), kolektiv Disorder (Švedska), organizacija Stichting Bewegend Beeld (Rotterdam, Nizozemska), Global Water Partnership Mediterranean (Atena, Grčka), Centar za učenje o ekologiji i Nacionalni prirodoslovni muzej (Luksemburg), 4iS (Portugal) i Akademija primijenjene umjetnosti (Beč, Austrija), Pečuh 2010 (Mađarska), institute Mondeanum (Mons, Belgija), Grad Beč (Austria).