Program 27 susjedstava sastavni je dio projekta Rijeka – Europska prijestolnice kulture 2020. Tijekom protekle gotovo četiri godine ovaj se pravac intenzivno razvija i njegovi sudionici pripremaju bogat program tijekom 2020. godine, koji će se održavati u Rijeci i mnogim drugim mjestima diljem Primorsko goranske županije.

Kulturni program u 2020. – Festivali susjedstava

Tijekom 2020. godine kada Rijeka, kao urbano središte Primorsko-goranske županije, nosi titulu Europske prijestolnice kulture, u 27 susjedstava održavat će se Festivali susjedstava. Radi se o različitim kulturnim i umjetničkim programima, kroz koje ove susjedske zajednice progovaraju o različitim aspektima svoje svakodnevice, ali i o problemima koji su sastavni dio urbanih i ruralnih sredina, šuma, otoka, obale, gradova i sela.

Zvončarska simfonija susjedstva Čavle

U susjedstvu Čavle, jednom od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, 9. veljače odigrat će se prvi u nizu Festivala susjedstava Zvončarska simfonija. Usto, Grobnički dondolaši i njihovi europski gosti, različite zvončarske skupine iz čitave Europe, okupljaju se i druže tijekom tri dana smotre i različitih programa. Uz Zvončarsku simfoniju, tu je Zvončarska smotra kao i maškarana tradicija na Platku.

Predprogram Zvončarske simfonije

Izložba Tradicijskih maski Europe (3. – 9. veljače 2020.)

U sklopu predprograma festivala Zvončarska simfonija susjedstva Čavle, u Domu kulture u Čavlima do 9. veljače može se pogledati Izložba tradicijskih maski Europe, čiji su autori i kreatori Nikola Kolja i Marina Vrančić. Njihova kolekcija stalno “raste” i do sada broji osamdesetak rukom rađenih unikatnih figura, koje predstavljaju šezdesetak grupa iz Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Engleske, Finske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Italije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Škotske, Španjolske, Švicarske i Ukrajine.
Figurice su obučene u autentičnu robu zvončara iz kraja iz kojeg potječu, a sva zvona zvone. Svaka je lutka, do najmanjih detalja, ručni rad u koji je uloženo jako puno vremena i truda, a najviše ljubavi. Također, važno je naglasiti kako je svaki mali dondolaš ili zvončar različit, poseban, baš kao i oni na čiju su sliku nastali.
Uz izložbu Tradicijske maske Europe, u Domu kulture Čavle razgledati se može i izložba šarenih radova Dječjeg vrtića Čavlić te izložba fotografija Grobničkih dondolaša.
Radno vrijeme izložbenog prostora je od 9 do 13 te od 17 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

Također u petak, 7. veljače, u 19 sati u Domu kulture Čavle održat će se Svečana skupština povodom 20. obljetnice Grobničkih Dondolaša. Skupština je zatvorena za javnost.

 

Izložba „Europski umjetnici u Grobniku“ (7. veljače)

Otvorenje izložbe pod nazivom „Europski umjetnici u Grobniku“ održat će se u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik 7. veljače u 17 sati. Riječ je o radovima oko 50-ak umjetnika iz Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke,  Poljske, Slovenije, Španjolske i  Švicarske te BiH, Makedonije i Hrvatske koji su boravili na Grobniku:

-Balind, Istvan, Mađarska
-Barci, Gennaro,  Italija
-Berger, Franz, Austrija
-Bialas, Anita, Njemačka
-Borta, Gianni, Italija
-Bratuš, Lucian, Slovenija
-Busdon, Raffaella, Italija
-Cassetti, Marino, Italija
-Christin, Renate, Njemačka-
-Cisco, Giorgio, Italija
-Conestabo, Piero, Italija
-De Locatelli, Alfredo, Italija
-Erzar, Metka, Slovenija
-Frotscher, Reinhard, Njemačka
-Galli, Giuseppe Pope, Italija
-Geiger, Erich, Njemačka
-Gon, Adriano, Italija
-Herbut, Melanka, Njemačka
-Hus, Zoltan, Mađarska
-Jakša, Lado, Slovenija
-Karim, Azad, Slovenija
-Kleva, Luciano, Slovenija
-Konarzewski, Ida, Poljska
-Kovač, Ljerka, IGRA, Slovenija
-Marsi, Enzo, Italija
-Matelič, Janez, Slovenija
-Messia, Manolo, Španjolska
-Mezzacapo, Renzo, Italija
-Mugnaioni, Raffaella, Italija
-Milani, Franco, Italija
-Palčič, Klavdij, Italija
-Patelli, Paolo, Italija
-Patelli, Paolo, Italija
-Pinchi, Dominique, Francuska
-Primig, Robert, Austrija
-Puddu, Salvatore, Italija
-Rapella, Luis, Španjolska
-Rey Katherine, Francuska
-Rosibiewska, Ivona,  Poljska
-Schwarzenbach, Pierre, Švicarska
-Sich, Oliver,  Njemačka
-Spanó, Franco, Italija
-Steiner, Claudia, Austrija
-Trancanelli, Marco, Italija
-Trobec, Špela,  Slovenija
-Tutta, Etko, Slovenija
-Tutta, Klavdij, Slovenija
-Van der Linden, Hetty, Nizozemska

Umjetnička djela su iz fundusa Zbirke suvremene umjetnosti Grobnik. Izložbu je moguće pogledati do 31.ožujka, svakim danom od 9 do 15 sati.
Postav izložbe: Vlasta Juretić, voditeljica Međunarodne likovne kolonije Grobnik

 

Maškarani Platak (8. veljače 2020.)

U subotu, 8.2.2020. od 11 do 15 sati održat će se tradicionalna manifestacija Maškarani Platak.
Sudionici Maškaranog Platka ove su godine: Mesopusna kumpanija Grad Grobnik, Jušto oženjeni – Just Married, Škrljevske maškari, Gornji kraj – Crikvenica, Karnevalska grupa Pom-F-Ri, Pikići, Lahko ćemo, Prijatelji/Amici, Grobnički dondolaši te njemački partneri susjedstva Čavle, zvončarska grupa Vorstandschaft des Klausen i Bärbele Verein iz Immenstada.

Grupe se između 11.00 i 12.00 sati okupljaju ispred Malog doma na Platku, nakon čega točno u podne kreće maškarana povorka prema Velikom domu. Nakon završetka povorke, za sudionike se organiziraju animacijske igre kao što su, primjerice: tko će najbrže pojesti kobasice ili najbrže popiti pivu. Nakon animacijskih igara i podjele medalja najboljima, slijedi zabava uz Frula Band do 18.00 sati.

Nakon toga, zabava se seli u Dom kulture u Čavlima, gdje će u 21.00 sat početi Maškarani tanci (ples pod maskama), uz band Groovers i besplatan ulaz.

 

Grobnički međunarodni maškarani autorally (8.veljače 2020.)

Za sve ljubitelje oktansko maškaranog izričaja u organizaciji udruge Čavjanske Maškare i Automotodroma Grobnik, u subotu, 8.veljače 2020. održat će se Grobnički međunarodni Maškarani autorally s početkom u 12 sati na adresi Čavja 31 (Općina Čavle).

 

Zvončarska simfonija i otvaranje Festivala susjedstava (9. veljače 2020.)

Korijeni zvončara sežu u prapovijest i vezani su uz stočarske krajeve, a njihovo najjače uporište u Hrvatskoj je u Primorju, u selima u zaleđu Rijeke, Opatije i Kastva. Muškarci odjeveni u ovčje kože, sa stiliziranim životinjskim maskama na glavi i stočarskim zvonima oko pasa, prvobitno su sudjelovali u magijskim obredima tjeranja zlih duhova zime i prizivanja novog proljetnog ciklusa, što je preraslo u pokladne običaje koji se razvijaju i njeguju do današnjih dana. Iako su im osnovne značajke iste, svako je selo razvilo vlastite, specifične varijante zvončarske opreme i tradicija, a riječ je o važnim detaljima koji istovremeno i čine razliku u povezuju te se svaka zajednica ponosi njima.

Središnje događanje festivala susjedstva Čavle biti će Zvončarska simfonija, koja je ujedno i otvorenje Festivala susjedstva u 2020. godini. Zvončarska simfonija održat će se u nedjelju 9. veljače 2020.g. u Čavlima.

Predvođeni Karlovačkim bubnjarima, glasna će povorka od 500 europskih i hrvatskih zvončara u 12 sati krenuti ispred Osnovne škole Čavle (Čavja 47, Čavle) do Trga hrvatskih branitelja, a na toj će ih trasi pratiti mnogobrojni gledatelji kao i voditelji na čak tri pozornice. Nakon dolaska na cilj, pod dirigentskom palicom Zorana Majstorovića, bit će izvedena Zvončarska simfonija.
Na čelu veličanstvne povorke bit će njemački partneri susjedstva Čavle, zvončarska grupa Vorstandschaft des Klausen i Bärbele Verein iz Immenstada, a zaključit će je domaćini, Grobnički dondolaši. Njima će se kao predstavnici Riječkog karnevala pridružiti i Meštar Toni te ovogodišnja kraljica Dora Pilepić.

Zvončarska simfonija u zajedničkoj izvedbi zvončara, Karlovačkih bubnjara te pod ravnanjem Zorana Majstorovića, jedinstven je spoj glazbe, ritma i dondola, odnosno zvona Grobničkih dondolaša. Neponovljivo je to i odvažno događanje, baš kao što su neponovljive i odvažne jazz improvizacije koje uvijek iznova, u najluđim mogućim kombinacijama, grade nove glazbene svjetove. To je audio-vizualni doživljaj koji glazbu odvodi u dimenziju obrednog rituala, gdje se zvono stapa s čovjekom, postajući dio tijela, ekstremitet koji u isto vrijeme i biva utegom i oslobađa.
Baš kao i oni koji ih nose oko pasa i na prsima, svako je zvono različito od onog drugoga, s različitom težinom i različitim spektrom frekvencija koje proizvodi. Tu do izražaja dolazi vještina zvončara koji zvona usklađenim pulsiranjem vlastitih tijela dovode u suodnos, proizvodeći – svi zajedno – ritmičku tutnjavu istovremeno!

Dodajmo, uoči početka povorke na glavnoj će pozornici biti svečano otvoreni i Festivali susjedstava Europske prijestolnice kulture, koji će tijekom 2020. godine, u svakom od 27 susjedstava, predstaviti raznovrstan kulturni i umjetnički program.

Raspored programa u nedjelju, 9. veljače 2020.g.

10.45 satidolazak grupa na parkiralište ispred OŠ Čavle (Čavja 47, Čavle)

11.00 satiprijem vođa grupa u Domu kulture Čavle

12.00 satiSvečano otvorenje Festivala susjedstava (glavna pozornica – Trg hrvatskih branitelja, Čavle)

12.00 satiZvončarska smotra – povorka zvončara (parkiralište OŠ Čavle – ulica Čavja – Trg hrvatskih branitelja)

16.00 satiZvončarska simfonija – završnica (Trg hrvatskih branitelja, Čavle)

 

Besplatan prijevoz iz Rijeke u Čavle i natrag

Na dan održavanja Zvončarske simfonije, 9. veljače 2020.g., RIJEKA 2020 organizira besplatan prijevoz iz Rijeke do Čavli, jednim autobusom u dvije ture. Autobus kreće s Jelačićevog trga u Rijeci u 10.20 i 11.20 sati, a povratak iz centra Čavli do Rijeke je u 17.15 i 18.15 sati.

Broj mjesta je ograničen, a svoje mjesto zainteresirani mogu rezervirati do petka, 9. veljače 2020.g. u 16 sati na e-mail adresi: dunja.matic-bencic@rijeka2020.eu

 

Obavijest o preregulaciji prometa i parkiralištima

Zvončarska Simfonija u nedjelju 9. veljače 2020.g. održava se na dijelu cesta D3 i Ž5055, pa će se sukladno tome u periodu od 11.00 do 16.00 sati zatvoriti dijelovi ovih prometnica, a promet će se preusmjeriti na alternativne pravce.
Predviđeno je zatvaranje dijela ceste od Benzinske crpke INA Čavle do Dječjeg vrtića Čavlić.
Korisnici  državne ceste  D3 koji dolaze i odlaze iz udaljenijih gradova i naselja u tom se periodu usmjeruju na  alternative pravce (prije svega AC Rijeka – Zagreb).
Parking za posjetitelje nalazi se kod groblja Cernik i ispod mosta Cernik.

 (U prilogu: mapa privremenog prometnog rješenja)

 

Sudionici Zvončarske simfonije

KLAUSEN und Bärbele Verein (Immenstadt im Allgäu, NJEMAČKA) –25 sudionika – europsko susjedstvo susjedstva Čavle

Običaj “Klausentreiben” star je oko 1.000 godina, a seže u stare keltske običaje.
U prošlosti, ljudi su htjeli otjerati demone ovim običajem, želeći izgledati strašnije od njih. Kostimi teže i do 25 kilograma, a sudionici ih izrađuju sami, što traje dva do tri tjedna. Svaka udruga ima svoje smjernice za izradu kostima. Osnovni koncept je prekrivanje krznom od glave do pete, veliko kravlje zvono oko struka i rogovi na glavi. Samo muškarci koji su članovi udruge stari najmanje 16 godina mogu sudjelovati u “Klausentreiben”.
Žene nisu isključene iz tog zimskog običaja, već sudjeluju kao tzv. “Bärbele”. Princip “Bärbeletreiben” je vrlo sličan, a njihove nošnje uglavnom se temelje na izgledu vještice.
Svi koji se tijekom povorki ne drže podalje od ograde mogu biti šibani grančicama. Među mlađim ljudima, popularan je test hrabrosti izazvati “Klausen” i “Bärbele”. Međutim, nije uvijek tako lako prepoznati one koji žele sudjelovati od onih koji samo žele gledati, tako da svatko treba očekivati ​​da će ponkad biti udaren.

BUŠARI (BUSOJARAŠI) (Mohač, MAĐARSKA) – 50 sudionika

Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska baranja) kojom se obilježava kraj zime. Naziv je dobio po zastrašujućim zakrabuljenim muškarcima, bušarima (busós), koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače. Pokladni običaj su šokački hrvati donijeli iz hrvatskih krajeva iz kojih su doselili početkom 17. stoljeća, a crkveni izvori ga prvi put spominju 1783. godine.

Izvorne maske izrađivale su se od seljacima dostupnih materijala, vrbovine i kravlje krvi. Danas je pohod bušara zaštitni simbol grada i način obilježavanja velikih povijesnih događaja. Umjetnost i obrt koji ga prate očuvale su brojne skupine bušara raznolikog kulturnog podrijetla, a koji su tehnike rezbarenja maski i ritualnog slavlja prenijeli generacijama sljedbenika. Zbog toga je pohod bušara upisan na UNESCO-ov popis kulturne nematerijalne svjetske baštine 2009. godine.

SURVAKARI (Pernik, BUGARSKA) – 50 sudionika

Grupa maskiranih “Survakara” predstavlja običaj tjeranja zlih duhova, bolesti i zime prvog dana nove godine – 1. siječnja ili 14. siječnja po starom kalendaru. Po selima Perniske regije Bugarske, Survakari nastupaju 14. siječnja, kada se slavi Stara Nova godina. Onda se u skoro svakom selu te regije skuplja grupa maskiranih muškaraca i mladića, koji obilaze svaku kuću, tjeraju zle duhove, bolesti, zime i blagoslivljaju za zdravlje – “sve da se rodi”. Oni izvode različite magijske rituale, koje su danas već izgubili svoju simboliku, ali se ipak igraju, jer su u tradiciji običaja.
Svaki sudionik grupe izrađuje sam svoju masku i odjeću. Maska mora biti strašna, “rogata” i “zubata”, da bi uplašila sve negativne duhove i bolesti. Oko pojasa Survakari nose zvona (canove), koje strašno buče.
Ti obicaji žive i održavaju se svake godine sa puno radosti i veselja.

GROBNIČKI DONDOLAŠI (Grobnik) –80 sudionika – domaćini

Za razliku od ostalih zvončara koji su predstavljali folklor svoga mjesta, dondolaši su bili seljaci koji su za taj svoj »posao« bili plaćeni. Kasnije su mladići oblačeći se u ovčje kože sa zastrašujućim maskama na glavi obilazili sela po Grobnišćini. Godine su prolazile, sve je zamrlo, dondolašima se izgubio trag, a jedini znak sjećanja na njih davali su Ranko Čabrijan i pokojni Diža, koji su oživljavali uspomene na njih zvonjavom. Prema razgovoru sa starijim mještanima s područja Grobnišćine napravljena je idejna skica za masku i odjeću dondolaša, nabavljeni su koža i zvonci, maske su se izradile kada je tradicija vraćena u život.  Danas ova Udruga broji stotinjak članova, među kojima i petnaestak mališana u dobi od dvije do dvanaest godina.

GRIŠKI KRABUNOSI (Grižane, Hrvatska) –20 sudionika

Griški krabunosi dolaze iz Grižana, malog mjesta u srcu Vinodolske doline, poznatog po dobrim ljudima, dobrom vinu i najboljim feštama u kraju. Njihova skupina broji 25 članova i zove se “Zbrda zdola i ozgora”. Nastoje sačuvati i na mlađe naraštaje prenijeti način maskiranja koji su naučili od svojih predaka, a pod motom “Ča grđi to lipši” (što ružniji, to ljepši).
Kažu da nisu podlegli komercijalizaciji, pa je svaki član drugačiji. Maskiraju se u ono što nađu u konobama, kao što su se nekad maskirali ljudi ovog kraja. Odjeća koju nose sastoji se od: kotig, sarzi, dijelova stare vojničke opreme, zvonca, a na glavi imaju kacigu ili šljem s rogovima ovna ili bika i obavezno rog na koji ‘tule’, kako bi potjerali zle duhove, zimu I prizvali proljeće. Često ih prati glazba, uz obavezan pozdrav: “muzika i bubanj složno udaraj”.

DIDI S KAMEŠNICE (Gljev i Kamešnica, Hrvatska) –50 sudionika

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u svojim krajevima. Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinju dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.
Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi.
Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.
Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).

KUKULJANSKI ZVONČARI (Kukuljanovo, Hrvatska) –30 sudionika

Udruga se službeno oformila 2007. godine, iako je zvončara na ovom području neformalno bilo i ranije. Bilo ih je 4-5 i oni su zvonili po Kukuljanovu i okolnim mjestima zajedno s maškarama.  Najpoznatiji zvončar je bio Andrej Kopajtić „Tičan“ kojem je familija znala zakopat zvono prije “Pusta” (karnevala), ali bi ga on uvijek našao ili izradio novo. Obukao bi se u zvončara i takav išao u “Harteru” (Riječku tvornicu papira) na posao, pa bi zvonio po tvornici dok mu šef ne bi dao godišnji odmor, dva-tri tjedna. Znao je on prespavati i u “Via Romi” (riječkom zatvoru). Uz njega, još su zvonili Pindek, Krešo i Augustin Perić, koji je druge učio kako da naprave svoju ‘uniformu’.

CRNOLUŠKI PESNIKI (Crni Lug, Hrvatska) – 20 sudionika

Pesniki ili Zvončari su tradicija Crnog Luga, sela Gorskog Kotara stara oko 300 godina. Pesnička skupina tradicionalno se sastoji od neoženjenih muškaraca iz sela Crni Lug, a njihov karneval pada u utorak, dan prije Čiste srijede – Pepelnice i počinje u zoru kada zvončari u pratnji harmonikaša posjećuju svako domaćinstvo u svom kraju, zvoneći i pjevajući da otjeraju zlo i najave novi početak odnosno da otjeraju zimu I najave nadolazeće proljeće. Pesniki imaju dugačke drvene štapove i bacaju ih udarajući u pod.
Plesati s Pesnikima je ulazak u proljeće s novom pozitivnom i sretnom energijom. Imaju i poseban običaj koji se zove “šicanje, a sastoji se od bacanja osobe u zrak te ponovnog hvatanja, a ponekad imaju običaj baciti osobu u snijeg, kako bi ju „očistili“od prošlogodišnjih negativnosti. Nitko im ne zamjera na tim nepodopštinama, već ih mještani dočekuju s radošću nudeći im okrijepu i piće. Danas ih na pesničkom karnevalu prate i brojni turisti koji se pridruže zabavi! Ulična zabava nastavlja se do kasno u noć, uz nastupe glazbe uživo i ples.

ĆIĆSKI ZGONČARI (Ćićrija, Hrvatska) – grupa od 30 ljudi

Ogrnuti ovčjim kožama, s dva velika zvona teška ukupno osam kilograma, uz zvuke harmonike, bučnih zvona i arhaičnog volovskog roga, zgončari obilaze cijelu Ćićariju koja jedina u Istri baštini ovu vrstu pusne tradicije. U pravilu u dva navrata obilaze posebno sjeverni dio; Vodice, Jelovice, Brest, Slum, Račju Vas i druga mjesta, i posebno južni dio; Lanišće, Prapoće, Podgaće, Brgudac…

ZAMETSKI ZVONČARI (Zamet – Rijeka, Hrvatska) –50 sudionika

Zametski zvončari u današnjem obliku postoje od 1971. godine. Kako su od svih zvončarskih grupa najbliži moru, kao osnovu za izradu maske uzeli su izgled Vikinga. Obučeni su u mornarsku majicu kratkih rukava i bijele hlače s crvenom crtom. Oko vrata imaju ‘črjeni facol’, a na nogama ‘kopice i teški postoli’. Leđa su im pokrivena ovčjom kožom, a preko ramena im je vezano jedno veliko zvono. U rukama nose mačuku, a na glavi kapu, prekrivenu ovčjom kožom i s dva velika roga.
Zvončari hode zad svojun bandjerun i po direktive kapota. Va povorke hode jedan za drugen, al va križ i tuču zvonci med sobun.
Povorka finjuje zvončarsken kolon va ken zvončari obrnjeni škinami jedan od drugega jako tuču zvoni.

ŽEJANSKI ZVONČARI (Žejane, Hrvatska) –40 sudionika

Žitelji Žejana potiču od Vlaških pastira i među njima se još uvijek može čuti arhaični Rumunjski govor. Žejasnki zvončari svoji običaju njeguju kroz stoljeća. Karakteristika im je da zvone u paru, a zvonjava mora bit skladna i uhu ugodna, jer se veruje da, ako zvonjava nije skladna, neće bit ni dobra godina. Žejanski zvončari na glavi nose klobuk «Kumarak», ručno ukrašen s krep papirom narezanim u uske trake «Bajere», koje se spuštaju s oboda klobuka sve do nogu.
Vrh klobuka ukrašen je se slikama s ljubavnim motivima, obložen papirom na koji su zašiveni obojani cvjetovi – fijokići. ‘Bele brageše (hlače), mornarska majica ‘z dva bela facola’. Ovčja koža «Šuba» je iz dva dijela, a na drugoj oko pasa su tri zvonca «Klopote». Na nogama imaju ‘črni postoli’, a u ruki «Boću».
Povorku zvončara predvodi «Kapo» u bijeloj časničkoj uniformi. U zvončarskoj pratnji su i žene i muškarci.

ČRNA SRAKA (Sračinec, Hrvatska) – 9 sudionika

Neprofitabilna udruga maškara “Črna Sraka” Sračinec osnovana je s ciljem da okuplja građane na području Varaždinske županije te da organiziranim radom sudjeluje u karnevalskim povorkama i ostalim kulturnim-zabavnim događajima, održava tradiciju i običaje Varaždinske županije.

(Tekstovi i popratne fotografije: Maske Europe –  http://www.maskeurope.eu/index.php/hr/, Glas Istre i Udruga maškara Črna Sraka – https://www.facebook.com/crnasraka/)

Zoran Majstorović

Jazz glazbenik, gitarist, multiinstrumentalist, aranžer i kompozitor. Majstorovićeva trajna fascinacija je povezivanje jazza s različitim oblicima etno glazbe te je, kroz suradnju s Porto Etno festivalom Europske prijestolnice kulture, formirao fluidni Porto etno orkestar, iz čega je, pak, izrasla ideja Zvončarske simfonije.

U Majstorovićevom stručnom usavršavanju može se istaknuti magisterij sa maksimalnom ocjenom na jazz odjelu konzervatorija “Giuseppe Tartini” u Trstu (Italija), a osim s hrvatskim jazz i etno glazbenicima imao je prilike snimati ili nastupati sa mnogim svjetski poznatim jazz i etno glazbenicima. Također  je iskusni aranžer u domeni jazz, etno i improvizirane glazbe te je pisao glazbu za mnoge hrvatske i inozemne orkestre i manje sastave te za svoje sastave “Atma Mundi Ensemble” i “ZM Loose Trio”. Višestruki je dobitnik prestižnih nagrada: “Status” kao najistaknutiji hrvatski etno instrumentalist, “Damir Dičić” kao najistaknutiji hrvatski jazz gitarist, “Miroslav Sedak Benčić” kao najistaknutiji hrvatski jazz kompozitor. Dobitnik je i diskografske nagrade nagrade “Porin” i član HZSU-a.

Udruga Karlovačkih bubnjara – Carolosboom

Karlovački bubnjari udruga su koja djeluje od 2009. godine i broji oko 25ak članova. Nastupali su na raznim manifestacijama diljem Hrvatske, od Dana piva u Karlovcu preko raznih uprizorenja bitki poput rekonstrukcije povijesne btike vranskih vitezova kod Pakoštena, do povorki i maskembala. U kolovozu 2019. godine na događanju Uigravanje i zagrijavanje za Porto Etno festival, u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, susreli su se s Grobničkim dondolašima u Čavlima u zanimljivom eksperimentu pokreta i zvuka.

Meštar Toni i kraljica Riječkog karnevala

Izbor Kraljice Riječkog karnevala već je tradicionalno uvodna priredba Riječkog karnevala, kad maškare među sobom biraju najšarmantniju žensku predstavnicu koja će sudjelovati u svim javnim prezentacijama Riječkog karnevala. Ova manifestacija svake godine predstavlja izazov brojnim karnevalskim skupinama koje kandidiraju svoje predstavnice za “Zlatni plašt” i laskavu titulu Kraljice karnevala. Osim poznavanja karnevalske tradicije, djevojke se moraju iskazati šarmom i duhovitošću, plesnim i glazbenim umijećem, a ljepota u ovom slučaju nije prednost. Nakon proglašenja nove Kraljice Riječkog karnevala tisuće maškaranih ljudi željno očekuje primopredaju “gradskih ključeva”. Gradonačelnik Rijeke predaje ključeve Meštru Karnevala – Meštru Toniju i vrijeme ludila može početi. Od tog trenutka maškare će vladati gradom, a svi problemi ostaju zaboravljeni. Vladaju maske koje ne skrivaju, već otkrivaju radost života, pjesme, ljubavi.
Ovogodišnja Kraljica Riječkog karnevala je Dora Pilepić iz karnevalske grupe Siti i pijani.

 

Nositelji inicijative susjedstva Čavle su: Turistička zajednica Općine Čavle, Udruga Grobnički dondolaši, Udruga Palentar i Općina Čavle.

Naziv programa – 27 susjedstava – simbolički se referira na 27 zemalja Europske unije koje čine europsko susjedstvo Hrvatske.

Hrvatska susjedstva su: Lovran, Opatija, Matulji, Kastav, Pehlin, Drenova, Škurinje, Turnić i Mlaka, Kampus na Trsatu, Jelenje, Čavle, Praputnjak, Kostrena, Crikvenica, Novi Vinodolski, otok Rab, otok Unije, grad Cres, grad Krk, Malinska, Vrbnik, Gomirje, Mrkopalj, Fužine, Delnice, Brod na Kupi i Gornji Kuti.

Ovi se gradovi i mjesta povezuju s 27 organizacija, gradova ili mjesta iz zemalja Europske unije:
Vorstandschaft des Klausen i Bärbele Verein (Immenstad, Njemačka), Akademija izvedbenih umjetnosti (Prague, Češka), Trieste International Foundation for Scientific Progress and Freedom (Trst, Italija), Ružomberok (Zilina regija, Slovačka), Općina Selnica ob Dravi (Slovenija), Nacionalni muzej arheologije (Malta), kolektiv Urban Gorillas (Cipar), Temišvar 2021 (Rumunjska), institucija The Camp (Francuska), platforma Ubiqa (Bilbao, Španjolska) Riga Folk-Dancing Club (Latvija), Estonski prirodoslovni muzej (Estonija), Kaunas 2022 (Litvanija), Kinvara (Irska), Gornje Bele Rečke & Goatmilk festival (Bulgarska), organizacija GreenWise People (Velika Britanija), Oulu 2026 (Finska) glazbeni kolektiv Lydenskab (Danska), Fondacija za razvoj Nidzicka (regija Pomeranija, Poljska), kolektiv Disorder (Švedska), organizacija Stichting Bewegend Beeld (Rotterdam, Nizozemska), Global Water Partnership Mediterranean (Atena, Grčka), Centar za učenje o ekologiji i Nacionalni prirodoslovni muzej (Luksemburg), 4iS (Portugal) i Akademija primijenjene umjetnosti (Beč, Austrija), Pečuh 2010 (Mađarska), institute Mondeanum (Mons, Belgija), Grad Beč (Austria).

 

Vrijednosti povezivanja i suradnji europskih građana

Predstavljanjem i upoznavanjem kulturnih različitosti zemalja koje čine ukupno bogatstvo Europe, projekt Europske prijestolnice kulture u osnovi povezuje europske građane te ugrađuje kulturu u dugoročni razvoj europskih gradova.

Na tom tragu, osmišljen je ovaj program, koji građanima Rijeke i Primorsko-goranske županije, uključenim sudionicima, kao i svoj publici tijekom 2020. nudi i mnogo više od zanimljivog izvedbenog programa.

Okupljanjem 27 susjedstava diljem Primorsko-goranske županije te njihovim povezivanjem sa susjedstvima iz 27 zemalja članica Europske unije spajaju se u suradnjama i razmjenama iskustava, običaja i svakodnevice stanovnici otoka, obale, zaleđa, gorja, grada Rijeke i Europe. Povezivanja i neformalne mreže suradnji zalog su budućih aktivnosti u području kulture koje će se nastaviti i nakon 2020.

Proces izgradnje programa za 2020. u okviru ovog programskog pravca, za njegove sudionike i susjedstva u kojima žive i djeluju, donosi i specifičnu dimenziju rasta i osnaživanja u području kulture i društvenog angažmana oko pojedinačno bitnih tema. Lokalne zajednice u udaljenim urbanim i ruralnim područjima postaju mjesta kulturnih događanja, a zahvaljujući ostvarivanju međusobnih suradnji, i onih s europskim partnerskim organizacijama i zajednicama građana, razvijaju se vrijednosti dobrih međuljudskih odnosa, razmjene iskustava i kreira se atmosfera uživanja u različitostima i učenja na različitostima.

Europska unija jedinstvena je zajednica europskih država nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije. Danas ona broji 27 zemalja članica.

Države Unije okupljene su oko istih ciljeva promicanja mira, vrijednosti i dobrobiti svojih građana kojima se jamči sloboda, sigurnost i pravda bez unutarnjih granica.  Potiče se održivi razvoj, konkurentno tržište s punom zaopslenosti i društvenim napretkom.  Štiti se okoliš i bori protiv socijalne isključenosti i diskriminacije. Zemlje članice EU obvezale su se na promicanje znanosti i tehnologije, jačanje ekonomskog, socijalnog i teritorijalnog zajedništva, kao i na solidarnosti među državama članicama. Sve zemlje poštuju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost Europe.

To je kontekst i to su vrijednosti pod kojima se kreira program za 2020. godinu u okviru ovog programa 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture.

 

Susjedstvo Čavle

Općina Čavle nalazi se na granici primorskog i goranskog dijela Primorsko – goranske županije, i upravo taj položaj i prometna povezanost čini veliki potencijal ovog kraja. Tendencija širenja i suburbanizacija Rijeke potenciraju razvojne mogućnosti općine Čavle. Preko Grobničkog polja i većeg dijela područja općine prolazi državna cesta Zagreb – Rijeka, jedna od najvažnijih prometnica u funkciji prometnog povezivanja Hrvatske i središnje Europe.

Veliki potencijal kulturno-povijesne baštine vidljiv je u očuvanim arheološkim lokalitetima, kaštelu Grobnik, kulturnim spomenicima, sakralnim objektima, sačuvanoj etnografskoj građi i grobničkoj čakavštini. Razne tradicijske vrijednosti dobile su svoj značaj zahvaljujući manifestacijama koje se održavaju njima u čast (Festival palente i sira, Grobnički dondolaši). Velik je i sportski potencijal susjedstva koji je ostvaren kroz brojne sportske objekte i klubove. Potencijal Čavli su i dva specifična resursa; Sportsko – rekreacijski centar Platak i Automotodrom Grobnik, kao i mala zračna luka.

Područje susjedstva ističe se bogatom poviješću o čemu svjedoče ostaci iz prapovijesti pronađeni na lokalitetima Cerničkog vrha i Grada Grobnika (436.g.). Iznad Grobničkog polja smjestio se Grad Grobnik sa starom gradskom jezgrom i frankopanskim Kaštelom. Grad Grobnik, primorsko mjesto s pogledom na Riječki zaljev, gdje se Jadransko more najdublje usjeklo u europsko kopno, a na sjeverozapadu na rimski limes. Sjeverno i istočno se proteže legendarno Grobničko polje na kojem su 1242. godine Hrvati zaustavili prodor Tatara ka zapadu.  Grobnik se prvi put spominje 1288. kao jedan od 9 stvaratelja Vinodolskog zakona.

Područje općine Čavle sastoji se od deset naselja i broji oko 7000 stanovnika, a zbog blizine grada Rijeke, dobre prometne povezanosti, izgrađene infrastrukture i povoljne klime bilježi rast broja stanovnika u posljednjih nekoliko godina. Kulturna i sportska događanja odvijaju se tijekom cijele godine, a započinju u siječnju gastronomskom manifestacijom “Kobasica open”, nastavljaju se u doba mesopusta događanjima na Platku, a u drugoj polovici godine održava se šetnja do Grada Grobnika gdje se održava Filipja i Dan vina u Kaštelu Grada Grobnika. Kazališni program održava se u veljači, ožujku, travnju, listopadu i studenom u Domu kulture.

Galerija suvremene umjetnosti nalazi se u Kaštelu Grobnik te je za javnost otvorena 30. svibnja 1999. godine. U Galeriji SUG, ali  i u ostalim kaštelskim prostorima se kroz godinu održava niz znanstvenih, kulturnih, kulturno-zabavnih i drugih programa. U Galeriji suvremene umjetnosti je u proteklih 15 godina postavljeno niz skupnih i samo