Revitalizacija podrazumijeva oživljavanje, preporod, a svaka revitalizacija otpočinje usmjeravanjem pažnje na problem. U slučaju Cresa riječ je o pučkoj arhitekturi i suvremenom životu koji je njome uokviren.

Kantuni, dvori i kale početni su položaji odakle kreće Dijalog sa zajednicom – susreti, razgovori i radionice o konzervaciji i revitalizaciji, u kojima struka i zajednica zajedno promišljaju prostor. Izložba Otok čine ljudi, fotografije Cresana i Cresanki, začinjena je klapskom pjesmom koja će se kantat po starom. Rublje naše svagdašnje bit će putokazi posjetiteljima. U staroj gradskoj jezgri više se nećete gubiti jer će vas voditi Štorije, a europska dimenzija proširit će se predstavljanjem švedskog kolektiva DIS/ORDER.

O SUSJEDSTVU CRES

Grad Cres glavno je urbano središte istoimenog otoka u kojem živi ¾ svih otočnih žitelja. Demografska slika i trendovi su prilično loši – raste udio starijeg stanovništva, prirodni prirast je negativan, a dio mlađeg stanovništva nakon školovanja ostaje na kopnu. Ipak, broj žitelja (oko 2250) posljednjih desetljeća nije se puno mijenjao prvenstveno zahvaljujući pozitivnom migracijskom trendu doseljavanja novih stanovnika. Danas više od 40% mještana Cresa čine doseljenici od kojih je čak trećina rođena u inozemstvu.

Cres je renesansni grad s dobro očuvanom gradskom jezgrom vrlo guste strukture nastale pretežito za vrijeme mletačke vladavine, pa se u njegovoj baštini očituje snažan utjecaj Venecije. U posljednjih tridesetak godina naselje se ubrzano širi izgradnjom stanova i obiteljskih kuća, ali uvijek poštujući pravilan urbanistički raster. Grad je smješten u zaštićenom zaljevu, a u zaleđu je okružen nepreglednim maslinicima smještenim na suhozidnim terasama. Posljednjih desetljeća zatvoreni su gotovo svi proizvodni pogoni pa je turizam postao dominantna gospodarska grana. Domorodačko stanovništvo se još uvijek bavi tradicionalnim uzgojem maslina i ovaca, ali gotovo isključivo u vidu dopunske djelatnosti.  U dijelu lokalne zajednice posljednjih je godina primjetno jačanje kolektivne svijesti o gospodarskoj, ali i društvenoj vrijednosti kulturne i prirodne baštine samog naselja, ali i cijelog otoka Cresa. Naime, kako na otoku nema drugih većih naselja, žitelji grada identificiraju se s cijelim otokom i s ponosom promoviraju njegovu autentičnost i netaknutu prirodu.

Grad Cres ima dugu tradiciju kulturnog stvaralaštva koje je kroz povijest mijenjalo interesne i organizacijske oblike – od limene glazbe, preko gradskog zbora, amaterske kazališne skupine, pop-rock bendova do klapa. Danas u gradu djeluje ženska klapa Teha te muška klapa Burin. Najmasovnija organizacija je Karnevalska udruga Vežgani koja svake godine okupi i do stotinu sumještana koji organizirano nastupaju na Riječkom karnevalu. Dječjim stvaralaštvom bave se Udruga Ruta, Društvo naša djeca, a sporadično i Gradska knjižnica Frane Petrića. Dosta je Cresana u mlađim danima bilo uključeno u rad kulturnih skupina koje više ne postoje. Uz malo poticaja, mnogi bi se sigurno opet aktivirali. Ljeti se kulturna događanja organiziraju na gradskim trgovima, u ljetnom kinu i u klaustru franjevačkog samostana. Zimi se koristi prostor osnovne škole ili Zajednice Talijana. Kompleks zimskog kina, u čijem se sklopu nalaze dvije multifunkcionalne dvorane, već se nekoliko godina ne koristi zbog dotrajalosti.

O PROGRAMU „OTOK ČINE LJUDI“

Otok čine ljudi inicijativa je susjedstva Cres koja se temelji se na valorizaciji i prezentaciji stare creske jezgre kako bi istu zaštitili i održali na životu za buduće generacije. Ukazujući na ljepotu i vrijednosti starog grada cilj je podići svijest ljudi o značaju naslijeđene baštine i očuvanju od propadanja i devastacije. Novi sadržaji inicirat će čula prolaznika na suvremen i duhovit način. Šetnja gradom prikazat će kontrast modernog i starog kroz osvjetljenje, zvukove, skulpture, citate i sl. Zapušten prostor stare jezgre grada Cresa oplemenit će se novim sadržajima kako bi ponovo postao zanimljiv i dostupan stanovnicima i gostima Cresa kroz cijelu godinu.

Revitalizacija creske jezgre ideja je koja koristi snagu brojnih creskih potencijala i doprinosi rješavanju uočenih manjkavosti. Ovom inicijativom pokreće se oživljavanje zamrlih procesa kroz nekoliko različitih etapa i sadržaja:

Dijalozi sa zajednicom – zamišljena je kao platforma susreta, razgovora i radionica namjenjenih lokalnom stanovništvu, a u suradnji s gradskom upravom i konzervatorskom strukom kao važnim akterima u procesu revitalizacije starog grada. Razgovorima i susretima cilj je potaknuti i animirati građanstvo, pojačati njihovo sudjelovanje i motivirati ih u kreiranju društvenog života i sadržaja svakodnevice s fokusom na potrebama stanovnika poštujući konzervatorske smjernice i stavove gradske uprave.

Otok čine ljudi  – portreti Cresana i Cresanki – fotografije stvarnih stanovnika grada – kao svjedoci vremena i života stare gradske jezgre biti će izloženi po kantunima i dvorima, a klapska pjesma odvest će putnike namjernike u vrijeme kada se kantalo po starom.

Šetnja je to uskim ulicama grada kroz unaprijed postavljenu izložbu “Otok čine ljudi” – fotografije izvađene iz starih albuma i škrinja i postavljeni po malim creskim kalama po kojima će odzvanjati tradicionalna creska pjesma u izvedbi klape Teha.

Rublje naše svagdašnje – po uskim ulicama s prozora i iznad prolaza biti će obješeno bijelo rublje, plahte, lancuni, koverte, stoljnjaci kako bi dočarali svakodnevicu creskog života.

Štorije  – ideja je postavljanja edukativnih informativnih ploča preko kojih se pričaju priče o gradu i njegovim stanovnicima, a koje će biti prikupljene kroz direktne susrete sa sugrađanima, stanovnicima stare gradske jezgre. Namjera inicijative je predstavljanje skrivene povijesti grada i vrijednosti koja počiva na memoriji njegovih stanovnika kao i vizije očuvanja kulture življenja.

U prostorima stare gradske jezgre i praznim ulicama na diskretan način označiti će se edukativnim “natpisima” i tako realizirati ideju proširivanja gradskog Muzeja na prostor grada i među stanovnike. (npr. pokraj crkve stajat će duhovit natpis „Ne obavljaj nuždu!“ s objašnjenjem da je to odredba Creskog statuta iz 16. st. kojom se regulirala kultura stanovanja u cemogradu). Uz informativne natpise postojati će i karta s tlocrtom i osnovnim podacima. Predviđeno je postavljanje desetak takvih ploča po ulicama grada. Priče su osmišljene u suradnji s građanima Cresa koji su sami izabrali teme i priče o sebi i svom gradu.

Susjedstvo stare gradske jezgre sudjelovalo je u različitim aktivnostima poput kazališnih izvedbi na Pjaceti.

Most / Bridge – ostvarena je suradnja s EU Japan Festom. Uspostavljena je suradnja s arhitektima Hideyuki Nakayamom i Tetsuom Kondom, koji su dali idejne prijedloge za pješački most koji bi se nalazio u creskoj luci. Riječ je o potrebi stanovnika Cresa jer je komunikacija gradom otežana, te se stvaraju gužve. Građani su se svojim glasovima mogli odlučiti koja će verzija pješačkog mosta prevagnuti. Nakon predstavljanja idejnih rješenja, anketiranja javnosti i konzultacija s lokalnim institucijama i konzervatorima, odabran je most Tetsua Konda.

Idejna rješenja vrhunskih japanskih arhitekata bila su izložena u atriju zgrade Zajednice Talijana u Cresu u 2019. godini i rezultirala su iskazivanjem javnog mijenja oko izgradnje mosta čiji će rezultati biti predstavljeni u creskom dnevnom boravku.

Japanski arhitekt (1975). Diplomirao je na Tehnološkom institutu u Nagoji.

Osnivač je studija Tetsuo Kondo Architects (Tokio). Osim u svom studiju, zaposlen je i kao profesor na Sveučilištu znanosti u Tokiju, Japanskom ženskom sveučilištu te Sveučilištu Hosei. Osvojio je mnoge nagrade, među kojima: 2008. Tokijsko društvo arhitekata i građevinskih inženjera, Nagrada za stambenu arhitekturu, 2009. Natječaj za dizajn stolca “Pejzaž sa stolicom”, Grand prix te 2011. AR House nagrade, Runners Up.

Projekti Tetsuo Kondo Architects uključuju Put u šumi (2011) u kojem je studio osmislio put kroz 300 godina stare šume Kadriorga u Estoniji, sudjelovao sa svojom kreacijom Cloudscapes na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2010. te osmislio koncept zelene infrastrukture za grad Valettu na Malti te gostovao na arhitektonskim radionicama na otoku Visu.

Planira se i postavljanje  zelene infrastrukture kako bi grad od mračnog i sumornog postao vedriji i humaniji. To mogu biti minijaturne zelene oaze mediteranskog bilja ili velike lončanice manje zahtjevnih biljaka poput oleandra ili stabla masline.

Prijedlog je da dobri susjedi koji dolazi u posjet Cresu donesu cvijeće (lončanice), a Cres će se poklonima odužiti drugim susjedima (prema njihovim željama i potrebama).

Svim spomenutim sadržajima cilj je privući ljude u staru gradsku jezgru, ojačati osjećaj poistovjećivanja s identitetom grada i dati poticaj novom viđenju turizma i kulture koja istinski prožima život creskog stanovništva.

U izvedbi Filipa Flego, uz druženje i tradicionalne creske delicije, uživat ćemo u jazzu.