Nije ti padalo na pamet da i ti možeš imati vrt jer živiš u zgradi? Nakon ove priče promisli iznova…
Jedno od najvećih zadovoljstava jest pojesti netom ubranu slatku jagodu i to iz vlastita vrta. Ili ljeti ubrati nekoliko sočnih pomidora za ručak. Nijedan pomidor nikad nije sladak kao onaj iz vlastitog vrta. Ali velik broj ljudi danas ne živi uz vrtove; žive u zgradama, ponekad čak i visoko, visoko, recimo, skroz gore na 29. katu, ali to ne znači da se moraju odreći svog povrća.
Naime, ono što možeš imati jest mali vrt na balkonu/terasi ili barem na prozorskoj dasci. Imati mali „vrt“ dok istovremeno živimo u neboderu moguće je i sad ću vam ispričati kako. Iako smo ušli u debelu zimu i proljeće nam nije ni na kraj pameti, sad je zapravo idealno vrijeme da počnemo na vrijeme planirati naš mali vrt za iduću sezonu.
Najpotrebnija stvar upravo je mašta jer koliko ima mašte, toliko ima i mogućnosti. Sasvim je uobičajeno u toplim danima vidjeti balkone pune cvijeća. Pelargonija, kadifice, fuksija, petunija – možda su najčešće stanovnice naših balkona i terasa.
Osim cvijeća na balkonima, možemo otići korak dalje i napraviti svoj mali začinski vrt, zašto ne?
Možemo kupiti već gotove biljčice koje zovemo presadnice ili biljčice možemo sami uzgojiti iz sjemena. Za svaku biljku (cvijeće, začinsko bilje ili povrće) koju odlučimo imati na balkonu važno je znati koja se biljka više voli sunčati, a koja više gušta u hladu. Bosiljak, bez kojeg ni jedna pašta nije potpuna, peršin, origano, majčina dušica, kadulja – začini su koji vole sunce. Tu spada i ružmarin koji naraste u jedan pravi grm te lavanda koju možda više mirišimo nego što ju jedemo. Melisa i menta su dvije divne biljčice koje zahtijevaju puno mjesta – jako se brzo šire! Generalno, kao što ni mi ne volimo gužvu na cesti ili u autobusu, tako ni biljčice ne vole gužvu, pa nije dobro naguravati ih u jednu vazu. Gledajmo da u jednu prosječnu balkonsku vazu (50 ili 60 cm dužine) stavimo dvije vrste začina, tri najviše. Ja ih sijem u vaze i posude različitih veličina, ali uvijek pazim da biljka ima dovoljno mjesta.
Nije lako ni odlučiti koje začine želimo imati na balkonu. Ja se često zaletim pa ih posijem ili presadim previše odjednom što baš i nije pametno jer ih ne stignem toliko pojesti; našim je biljčicama važno da ih često trgamo jer one tako brže i zadovoljnije rastu – to im odgovara. I sad kad smo odlučili koje biljčice želimo imati na našem balkonu ili terasi važno ih je posijati/posaditi.
Znači, kad smo odlučili koje začine želimo posijati/posaditi, iduće pitanje je kako? U vazu na dno stavim nekoliko kamenčića zbog drenaže, odnosno, među kamenčiće će otići višak vode da biljka ne bi istrunula ako ju previše zalijevam. Kakvu zemlju da stavim? Mješavinu zemlje možete napraviti i sami – školski omjeri su 1/3 vrtne zemlje, 1/3 zrelog, prosijanog humusa (nastao od kuhinjskog biološkog otpada – na primjer od kore krumpira, peteljki trešnje ili „otišlog“ lista blitve i salate) i 1/3 pijeska. Ako ne želite raditi svoju mješavinu, u agrarijama možete kupiti već gotovu mješavinu ili supstrat (savjet – kupite malo kvalitetniju zbog kvalitetnijeg sadržaja i izbjegnite onu koja sadrži treset jer da bi se došlo do treseta, uništavaju se močvarna područja koja su dom mnogim biljkama i životinjama). Na vrh zemlje stavljamo sjeme, lagano pokrijemo zemljom i nježno pošpricamo vodom. Ako presađujemo biljke, onda u zemlju nježno presadimo biljčicu i stisnemo malo u zemlju tamo oko korijena.
Najvažniji zadatak u njezi naših novih balkonskih mezimaca je zalijevanje – biljke, baš kao i mi, ne mogu živjeti bez vode. Koliko često i kad zalijevati? Ja se služim „efektom prsta“ – probam zemlju s prstom: ako je mokra i ostane mi na prstu, ne zalijevam, a ako je suha – zalijem. Ja obično sve svoje zalijevam predvečer, kad sunce zađe. Možete i rano ujutro, važno je samo da ne bude kad je sunce najjače jer je našim biljčicama preveliki šok kad ih zalijevamo u podne.
Pitate se – a, kad bih mogao ja krenuti u tu avanturu i posijati svoju prvu začinsku biljčicu? Možete krajem zime kad se već polako nadzire proljeće i kad dani postaju duži i topliji; ja to radim u ožujku.
Sad kad imamo cvijeće i začinsko bilje, ajmo korak naprijed i pretvorimo naš balkon ili terasu u jedan mali, veseli povrtnjak!
Tikvice, salata, pomidori, rotkvica… sve te biljčice možemo uzgajati na balkonu/terasi. Kad smo se odlučili zaputiti u ovu avanturu, za početak trebamo odabrati posude. One mogu biti drvene kištrice, plastične ili keramične balkonske vaze ili čak čvrste PVC vreće sa zemljom – važno je da za budu duboke da biljčice mogu razviti korijenje. Ne morate svoj budući povrtnjak smjestiti u vaze – možete napraviti jedan horizontalni vrt koji ćete, na primjer, složiti od rabljenih paleta pa će se vaš vrt prostirati na jednom vašem zidu.
Kad smo odabrali vaze koje nam odgovaraju, u njih stavimo zemlju (kao i za začine – vlastitu mješavinu ili supstrat) pa ili posijemo sjeme ili presadimo biljčice. Ako na balkonu želim uzgojiti mrkvice i rotkvicu, nema problema, ali trebamo paziti da odaberemo dublju posudu kako bi se korijenje koje ćemo klopati na salatu ili u juhi može razviti.
U vazama možemo bez problema uzgojiti blitvu, radič, salatinu i salatu (blitvi režite samo vanjske listove i uvijek će tjerati nove; radič „tjera“ nekoliko puta nakon što ga odrežete, baš kao i salatina, a tako će i salata potjerati nove, male listove kad ju jednom porežete). U duboke posude možete komotno posijati ili presaditi ljetne mezimce – pomidore, krastavce, paprike i tikvice.
Lijepo je otići na izlet u prirodu, ali isto tako, nemojmo zaboraviti da je priroda svugdje oko nas – stablo ispred zgrade s malo travice isto je tako priroda o kojoj se trebamo brinuti, baš kao što se trebamo brinuti o našim šumama, rijekama i moru. Iz maloga se s malo mašte može napraviti jako punu – iznenadili biste se koliko vam povrća može dati vaš balkon. I ako biljčice ne uspiju iz prve, nema veze, jer to se svima događa; važno je biti uporan i ne odustati!
Čim proljeće krene provirivati, vidimo se na radionici vrtlarenja na balkonima.
