Jelenje je tamo gdje nastaje bura i tamo gdje izvire Rječina. Kako se živi u najvećem i najznačajnijem vodozaštitnom području Primorsko-goranske županije?
Dan kad je pukla brana program je koji se odvija u kontekstu mikro-lokaliteta Grobničkih Alpi, Rječine i Općine Jelenje kao najvećeg vodo-zaštitnog područja Primorsko-Goranske županije, programom kojim se ističu prednosti i ograničenja života zajednice ovog područja. Programom Dan kada je pukla brana susjedstvo Jelenje poziva na promišljanje o temi gospodarenja vodom.
Aktivnosti započinju u 16 sati upoznavanjem Jelenjskih udruga kroz program “Jelenje u 5 stanica”, a nastavlja se izložbom „Dan kada je pukla brana“ umjetnika koji su u proteklom razdoblju boravili u programu umjetničkih rezidencija Vitamin D i bili inspirirani vizurama Grobničkih alpi i kanjonom Riječine kao i temom vode općenito. U Jelenju su boravili i svojim radovima predstaviti će se: Marc Rader (DE), Jasenka Bulj (HR), te Sandra Ružić (HR) čiji je rad pobjedio na prošlogodišnjem natječaju OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam, programu susjedstva Opatija. Uz umjetnički program, temi vode se priključuju i znanstvenici Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof.dr.sc Lado Kranjčević dipl. ing koji će simulacijom pucanja brane demonstrirati scenariji prirodne katastrofe poplavljivanja delte Rječine. U sklopu programa biti će predstavljen i grčki partner Global Water Partnership Mediterranean sa sjedištem u Ateni koji svoje znanje crpe iz zajednice i tradicijskih načina prikupljanja kišnice.
PREDPROGRAM
Dnevni boravak
“Jelenje u 5 stanica” – upoznavanje s radom udruga i građanskih inicijativa susjedstva Jelenje i vođenje kroz Općinu Jelenje – vodič: Ada Maršanić
vrijeme: od 16:00 sati do 18:00 sati
Polazna stanica centar Dražice,autobusna stanica
Polazak: 16:00 sati
Broj mjesta u autobusu je ograničen – prijave slati na: info@visitjelenje.hr do petka 11.09. u 12:00 sati.
1. stanica Dražice kod čitaone Dražice – domaćice jelenjske tombolašice;
Vrijeme: 16:05 do 16:25 sati
Program: Jelenjska umjetnica Margareta Krstić predstavlja udrugu Margareta CroArt
U sklopu Dnevnog boravka čitaonice Dražice održava se likovna radionica izrade nakita i glinenih pločica Dnevni boravak otvoren je za posjetitelje 16:00 do 18:00 sati.
2. stanica Lukeži kod čitaonice Lukeži – domaćin ŠRD Rječina
Vrijeme: 16:35 do 17:05 sati
Program: u fokusu programa je Rječina, program se sastoji se od izložbe fotografije podvodnog svijeta Rječine u prostorima udruge ŠRD Rječina i izlaganja pobjedničkog rada OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam 2019. godine, skulpture “Regata” autorice Sandre Ružić.
Dnevni boravak čitaone Lukeži otvoren za posjetitelje 16:00 do 18:00 sati
3. stanica Dubina, domaćin načelnik Robert Marčelja
Vrijeme: od 17:20 do 17:25 sati
Program: Dubina je lokalni toponim koji se do nedavno smatrao sivom zonom Jelenja zbog nereguliranog otpada koji je uspješno saniran. Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja predstavit će lokalitet i govoriti o aktivnostima koje su se tamo odvijale, uključujuči eksploataciju šljunka i sanaciju lokaliteta, koji je ujedno i vodozaštini bazen.
4. stanica Podkilavac kod čitaone Podkilavac, domaćin PD Obruč
Vrijeme: od 17:30 do 17:55 sati
Program: u programu Planinarskog društva Obruč gostuje Emil Mandarić, slijepi planinar i umjetnik koji će govoriti o svom iskustvu planinarenja koje je unatoč osobnom hendikepu pretvorio u iznimno iskustvo te će tom prilikom izložiti kip Mlikarice i druge kipove.
Dnevni boravak čitaone Podkilavac otvoren za posjetitelje 16.00 do 18.00 sati
5. stanica Dražice – Trg mlikarice, 18.00
Vrijeme: 18:00 sati
Program: kraj obilaska Jelenjskih udruga kroz program “Jelenje u 5 stanica” i početak glavnog programa;
GLAVNI PROGRAM „DAN KAD JE PUKLA BRANA“
Vrijeme: Od 18:00 do 22:00 sata
Lokacija: Trg mlikarice Dražice, Dom kulture Dražice – Dražičkih boraca 64, Dražice
18:00 sati – KUD Zvir – nastup
18:15 sati – Svečano otvorenje – Protokol i preuzimanje vremenske kapsule od susjedstva Praputnjak – program otvaraju predstavnici Općine Jelenje, predstavnici TZ Jelenje, predstavnici PGŽ-a, Grada Rijeke i Rijeka 2020
18:45 sati – “Dan kada je pukla brana”– razgovor i otvaranje izložbe
U razgovoru sudjeluju:
- Jasminka Matrljan – Predstavljanje europskog susjedstva – Global Water Partnership Mediterranean, Grčka
- dr.sc Lado Kranjčević dipl. ing, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci Zavod za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo
- Mark Rader (DE)
- Jasenka Bulj (HR)
19:30 sati – druženje se nastavlja uz domjenak s prigodnim programom i ugodnom glazbom uživo
Lokacija: Dom kulture u Dražicama
O SUSJEDSTVU JELENJE I PROGRAMU „Dan kada je pukla brana!“
“Dan kad je pukla brana” program je koji se odvija u kontekstu mikro-lokaliteta Grobničkih Alpi, Rječine i Općine Jelenje kao najvećeg vodo-zaštitnog područja Primorsko-Goranske županije, programom kojim se ističu prednosti i ograničenja života zajednice ovog područja.
Općina Jelenje nalazi se na sjeverozapadnome dijelu hrvatskoga Primorja, na 15-ak minuta udaljenosti od grada Rijeke, a pola sata od Opatije i Zračne luke Rijeka, te tek nešto više od sat vremena od Zagreba.
Sastoji se od 17 naselja, u kojima ukupno živi oko 5300 stanovnika. Središnje, ujedno i najveće naselje, u kojem je smještena i općinska uprava su Dražice.
Jednu od specifičnosti Jelenja čini mikrolokacija – okruženo je planinama, tzv. Grobničkim Alpama, te baš u Jelenju, iz pećine ispod strme litice brda Kičelj izvire Rječina, čiji je kanjoj 1985. godine proglašen zaštićenim objektom prirode.
Općina Jelenje najveće je vodozaštitno područje u Primorsko-goranskog županiji, što po definiciji predstavlja područje oko vodocrpilišta u kojemu su zabranjeni ili ograničeni određeni oblici korištenja tla u cilju zaštite podzemnih voda. Taj status oblikuje svakodnevnicu i kulturu življenja zajednice koja s Rječinom, ili uz nju, živi od pamtivijeka.
Stanovnici Jelenja, svjesni su prednosti, no i ograničenja s kojim se u tom kontekstu susreću, ukazujući na neraskidivu vezu čovjeka i rijeke, stvaraju prostor u kojem zajednica i rijeka nastavljaju svoj suživot, stavljajući na promišljanje jednu od najzahtjevnijih tema današnjice – vodu.
Tijekom 19. stoljeća svoj procvat doživljavaju i manja sela koja se nalaze na području gornjeg toka Rječine, a poznata su po mlinovima čija gradnja započinje već u 16. i 17. stoljeću. U 19. stoljeću formiraju se cijela naselja čije se stanovništvo bavi mlinarstvom, ljuštenjem žitarica, stolarstvom, te obradom drva. Iako su stari zanati nestali, neki su objekti sačuvani i danas služe uglavnom kao turistička atrakcija. U Martinovom Selu nalazi se „Gašparov mlin“ koji je izgrađen prije 350 godina, a jedini je preostali na području cijele Primorsko-goranske županije.
Grobnišćina je u prošlome stoljeću bila poznata po mlikaricama, ženama koje su svakodnevno pješice nosile mlijeko u grad Rijeku da bi ga prodavale i pomogle prehraniti svoje mnogobrojne obitelji. Danas središnji općinski trg općine nosi ime „Trg mlikarice“ u spomen tim ženama.
Na području Jelenja, glavni akteri društveno-kulturnih događanja udruge su koje svojim djelovanjem njeguju zavičajnu tradiciju i običaje te umjetničko stvaralaštvo. Općina Jelenje udrugama je ustupila prostore bivših čitaonica za rad i sastajanje: a Dom kulture u Dražicama koristi se kao prostor za dvoranske sportove i kulturna događanja. Nogometno igralište u Držicama nadaleko je poznato po svom njegovanom travnjaku. Na području Jelenja aktivna su mnoga športska društva, KUD Zvir, organak Matice Hrvatske Jelenje, udruga Margareta CroArt, tombolašice, maškarane udruge, Konjički klub Vodičajna specijaliziran za terapijsko jahanje za djecu s posebnim potrebama. te DVD Jelenje, primjer najšireg oblika volonterizma u Hrvatskoj.
SUDIONICI PROGRAMA „DAN KAD JE PUKLA BRANA“
„Rječina, arterija života“ rad je autorice Jasenke Bulj (HR) koja kroz prostornu instalaciju izražava tok rijeke i odnos čovjeka i vode, njene regulacije i kontrole toka. Instalacija koja se sastoji od video radova u kombinaciji s crtežima nastalim na licu mjesta kao pratnja, te crnobijelim i kolor fotografijama koje neposrednošću trenutka svjedoče o stvarnosti i sadašnjem trenutku.
Jasenka Bulj rođena je u Splitu, gdje je i maturirala. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Nikole Reisera. Izlaže već kao studentica. Suradnica je majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Članica je HDLU-a i ZUH-a. Za svog boravka u Ljubljani tijekom osamdesetih surađuje i izlaže u tamošnjim galerijama. Devedesetih se vraća u Zagreb gdje sudjeluje na mnogim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj. Kao samostalna umjetnica živi i radi u Zagrebu.
Marc Rader (DE) rođen je 1966. u Bochumu u Njemačkoj, a trenutno živi i radi u Berlinu. Studirao je komunikacijski dizajn na Sveučilištu Folkwang u Essenu i likovnu umjetnost na California College of Arts and Crafts u Oaklandu, SAD. Od ranih 90-ih izlaže i objavljuje svoje projekte širom svijeta. Njegovi su radovi prikazani u brojnim svjetskim galerijama, a neki od njih uključeni su i u stalnu kolekciju MOMA, NY.
O svom radu i boravku u susjedstvu Jelenje napisao je:
„S potpuno spakiranim automobilom putovao sam iz Berlina do Jelenja, vruće i suhe jeseni 2018. Tematizirajući impresionizam 21. stoljeća, poput starih majstora svjetlosti i prirode u novim medijima, voditeljica programskog pravca 27 susjedstava Branka Cvjetičanin pozvala me na umjetnički rezidencijalni boravak i rad u ovom području, koje je, zbog ekstremnih vremenskih i krajobraznih uvjeta poznato pod nadimkom „vražja kuhinja“. Opremljen analognom 4×5 field-pinhole kamerom i kamerom srednjeg formata iz 70-ih, upoznavao sam za mene potpuno novo područje. Kao što ćete vjerojatno primjetiti na izložbi, svojim apstraktnim fotografskim pristupom htio sam naglasiti individualnost pogleda i gledišta. Pored prikazivanja ekstremnog krajolika Jelenja i njegove okolice, žarišno pitanje moga rada postala je zaštićena rijeka Rječina. U tom je kontekstu značajnu ulogu odrigralo pitanje zaštite okoliša nasuprot ekonomskom iskorištavanju prirodnog područja… I naravno, kao Berlinčaninu, velik je utjecaj bila i činjenica da je Riječina povijesno uvijek predstavljala neku od povijesnih granica. Uz vrlo ljubazne stanovnika (koji su me više puta pozivali u svoje domove na ukusnu hranu i piće), dojmio me se i pristup pun poštovanja prema prirodi, životinjama i povijesnoj arhitekturi.
Umjetnica Sandra Ružić (HR) u susjedstvu Jelenje predstavlja se skulpturom Regata, pobjedničkim radom natječaja OKiZA – Opatijska kultura i zeleni aktivizam 2019., programa udruge Žmergo koji je osmišljen kao impuls razvoju kreativnih sadržaja u kulturi na području Opatije te podršci umjetnicima u njihovom nastojanju da utječu na kvalitativne promjene u društvu na području očuvanja.
Skulptura je izrađena od recikliranih drvenih elemenata, oblikovanih u barke postavljene na metalnu konstrukciju, na način da zajedno čine val. Prema riječima autorice, val na simbolički način podsjeća na to kako se sve u životu vraća te navodi na promišljanje o vlastitom utjecaju na svijet.
Sandra Ružić rođena je u Rijeci, a živi i radi u malom mjestu Veprincu na pola puta između mora i gora. Studentica je treće godine smjera likovna pedagogija s glavnim kolegijem kiparstvo.
Nedavno se javnosti predstavila kao dio kolektiva „Invisibles“ gdje je s kolegicama pod vodstvom red.prof.art. Gorana Štimca izlagala u MMSU u Rijeci izložbeni ciklus „MM skulpture“
prof.dr.sc Lado Kranjčević dipl. Ing predstojnik je Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci. Ujedno je i pomoćnik Rektorice Sveučilišta u Rijeci za IT. Diplomirao je na Tehničkom fakultet u Rijeci, tijekom doktorskog studija usavršavao se na Universität der Bundeswehr München – Institut für Wasserwessen te doktorirao s područja numeričkog modeliranja strujanja otvorenih vodotoka. Predaje predmete s područja mehanike fluida, numeričkog modeliranja i primjene paralelnog računanja, a to mu je i područje znanstvenog interesa.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Global Water Partnership Mediterranean globalna je akcijska mreža s više od 3.000 partnerskih organizacija u 179 zemalja. Akcijska mreža GWP-a pruža znanje i gradi kapacitete za poboljšanje upravljanja vodama na svim razinama: globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj.
Globalno partnerstvo za vode – Mediteran (GWP-Med) osnovano je 2002. godine kao mediteranski ogranak međuvladine organizacije Global Water Partnership (GWP). Djeluje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. GWP-Med potiče djelovanje i olakšava dijalog o integriranom upravljanju vodnim resursima , okuplja gotovo 100 vodnih institucija i organizacija. GWP-Med proširila je svoje djelovanje u 7 mediteranskih zemalja, a Tajništvo ima sjedište u Ateni.
Nekonvencionalno upravljanje vodnim resursima (Non conventional water resources – NCWR)
Programske aktivnosti, iako specifične za Grčku i odabrane u skladu s lokalnim potrebama i raspoloživim proračunom, mogu se lako preslikati u druge vodene zajednice na Mediteranu i šire. Djelujući kao „demonstracijski“ slučaj koji dokazuje potencijal NCWR-a, program ima za cilj unapređivanje upotrebe NCWR-a, uglavnom sakupljanja kišnice i ponovne upotrebe sive vode, poboljšane inovativnim tehnikama i metodama, u oskudnim mediteranskim otočnim zajednicama, kao isplativu metodu za povećanje dostupnosti vode i rješavanje trenutnih i budućih izazova nedostatka vode na lokalnoj razini.
Što je recikliranje sive vode? Recikliranje sive vode je praksa ponovne upotrebe otpadnih voda nastalih iz umivaonika stambenih, poslovnih i industrijskih kupaonica, odvoda za kade i tuš i odvoda opreme za sekundarnu uporabu u kućanstvima i industriji. Recikliranje sive vode održiv je pristup za upravljanje vodnim resursima i dugoročno može biti isplativ.
Program sakupljanja kišnice (Rainwater harvesting – RWH) odnosi se na prikupljanje i skladištenje kišnice za ponovnu upotrebu na licu mjesta (obično). To je praksa koja se koristi od davnina i pogodna je za područja sa godišnjim prosječnim padavinama većim od 400 mm.
Zašto prikupljati kišnicu? Moderni sustavi za prikupljanje oborinskih voda – pravilno upravljani i održavani – potpuno su sigurni i daju kvalitetnu vodu. Upotrebom kišnice može se povećati dostupnost vode i smanjiti potražnja za vodom iz vodovodne mreže njenom naknadnom uporabom za ne-pitku primjenu, kao što je ispiranje WC-a, navodnjavanje, pranje automobila itd…