Kostrenska mikropovijest utkana u svakodnevicu i kulturu življenja bit će zabilježena audio-dokumentarnim kolažom i multimedijalnom izložbom Brod Kostrena u luci Santo Domingo u režiji Ljubice Letinić (HR) i izvedbi stanovnika Kostrene. Audio-kolaži sastavljeni od bezbroj priča o kostrenskim toponimima, ljudima, pomorskoj ili, nasuprot tome, ženskoj povijesti, dijalektalnim specifičnostima, izgradnji brodova, čitaonici iz 1876., doprinosu žena Kostrene NOB-u. Kolaži priča zajedno s predmetima iz privatnih obiteljskih zbirki objedinjeni su izložbom Zapisi života.
PREDPROGRAM
Dnevni boravak susjedstva Kostrena
Od 16:00 sati do 18:00 sati
Lokacija: Narodna čitaonica u Kostreni sv. Luciji, Dnevni boravak
Dnevni boravak uz druženje:
- pričanje priča – izbor iz programa Dnevnog boravka
- predstavljanje europskih partnera – Občina Selnica ob Dravi, Slovenija
PROGRAM
Od 21:15 sati do 23:00 sata
Lokacija: Trg sv. Barbare
21:15 sati – Svečano otvorenje – Protokol i preuzimanje vremenske kapsule od susjedstva Gomirje – program otvaraju predstavnici Općine Kostrena, predstavnici PGŽ-a, Grada Rijeke i Rijeka 2020
21:30 sati – Kuća kostrenskih pomoraca, 3D video mapping projekcija – svečano predstavljanje umjetničke ideje u formi video mapiranja na pročelju zgrade stare škole Sv. Barbara
21:40 sati – Brod Kostrena u luci Santo Domingo, multimedijalna izložba, otvorenje – Ljubica Letinić u suradnji s pripovjedačima: lučkim kapetanom dr.sc. Darkom Glažarom te pomorskim kapetanima: Igorom Stipanovićem, Branimirom Šoićem, Tomislavom Tijanom i Berislavom Vranićem.
22:00 sata – druženje se nastavlja uz prigodni program
U glazbenom dijelu nastupit će mlada kostrenska pjevačica Lucija Stipanović.
POSTPROGRAM
Od 28. do 30. kolovoza 2020. godine
Od 16:00 do 20:00 sati
Lokacija: Trg sv. Barbare
Brod Kostrena u luci Santo Domingo, multimedijalna izložba, razgled – izložba autorice Ljubice Letinić nastala u suradnji s pripovjedačima lučkim kapetanom: dr.sc. Darkom Glažarom te pomorskim kapetanima: Igorom Stipanovićem, Branimirom Šoićem, Tomislavom Tijanom i Berislavom Vranićem
O SUSJEDSTVU KOSTRENA
Smještena u neposrednoj blizini grada Rijeke, Kostrena je primorsko mjesto s nešto više od 4.000 stanovnika, prvi puta spomenuto početkom 15. stoljeća. Prvu općinsku samostalnost stekla je 1874. godine, no zadržala ju je samo dvije godine. Uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom, Kostrena je podijeljena na dva dijela, povijesno, dvije župe: Svetu Luciju i Svetu Barbaru. Kostrenu čini dvadesetak naselja, mnoga od kojih svoja su imena dobila prema obiteljima.
Čitav život Kostrene i Kostrenjana isprepleten je elementom mora, pa je time i njihovo suštinsko opredjeljenje pomorstvo. Jedinstvena po svojoj pomoračkoj i kapetanskoj tradiciji, svoje zlatno doba Kostrena je doživjela u doba jedrenjaka, kada je veliki dio pomoraca iz Kostrene bio časnički kadar na tim brodovima. Budući da rijetko koja kuća nije imala pomorca, ta se specifičnost odrazila na svakodnevni život mještana.
Kostrena je danas sinonim pomorskog znanja i pomoraca svjetskog glasa. Gledajući njen geografski položaj, stječe se dojam da je kroz povijest nastajala iz otklona prema središtima, zamišljena prvenstveno kao prostor obiteljskog života zajednice boljeg ekonomskog standarda i profesija povezanih uz pomorsku struku. Na najvišim uzvisinama povrh naselja smješteni su lokaliteti pretpovijesnih gradina Solin i Sopalj, koji su predmet arheoloških istraživanja. U kulturnom i društvenom životu Kostrene prisutna je tema jezika – „kostrenske čakavštine“, poezija čakavštine, ali i jezik hrvatske pomorske tradicije u kontekstu mediteranskog nautičkog kruga i utjecaja drugih jezika na sredinu.
Kulturni i društveni život u Kostreni aktivan je tijekom cijele godine. Uz ljetna događanja, tradicionalne su manifestacije Proljeće u Kostreni, Jesen u Kostreni, Dani Općine, te kostrenske maškare koje se održavaju u dvorani Narodne čitaonice. Na raznovrsnost sadržaja i aktivnu zajednicu upućuje veliki broj sportskih i kulturnih udruga građana, aktivnih stvaratelja kulturnih i društvenih događanja.
O NOSITELJU INICIJATIVE
Općina Kostrena jedinica je lokalne samouprave ustrojena 1993. godine kada je kao samostalna općina riječkog prstena započela svoj razvoj. Danas je Kostrena jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj što potvrđuje da je osamostaljenje bilo i te kako opravdano. Misija Općine je u zakonskim okvirima osigurati održivost na svom prostoru što se postiže kontinuiranim poboljšanjem svih uvjeta koji izravno ili neizravno utječu na kvalitetu života mještana. Obavljanjem poslova od lokalnog značaja iz područja prostornog i urbanističkog planiranja, komunalnih djelatnosti, socijalne skrbi, brige o djeci, obrazovanja, kulture, sporta, civilne zaštite, zaštite okoliša, poticanjem gospodarskog razvoja, svojom organizacijom rada i stalnim poboljšanjem kvalitete, poštujući poslovna, profesionalna i etička pravila Općina omogućuje ostvarivanje njihovih potreba.
Centar kulture Kostrena javna je ustanova u kulturi čiji je osnivač Općina Kostrena.
Centar je osnovan s ciljem prezentacije kostrenske pomoračke i kulturne baštine, upravljanja budućim interpretacijskim centrom Kuća pomoraca Kostrena i organizacije kulturnim aktivnostima na području Općine. Centar se bavi organizacijom događanja na različitim područjima kulture, njegovanjem, razvijanjem i unapređivanjem svih oblika kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te organiziranjem i održavanjem kulturno–umjetničkih radionica, predstava, koncerata, predavanja, izložbi i sličnih manifestacija.
Centar svoje programe realizira na području glazbene, scenske i likovne umjetnosti te promovira i prezentira tradicijsku baštinu.
O PROGRAMU „U POTRAZI ZA SRCEM KOSTRENE“
Dnevni boravak
Što to znači biti pomorac?
Što znači biti majka, žena, dijete pomorca, onih čije vrijeme se mjeri čekanjem na povratak onih koji su na morima?
Duga tradicija pomoraca i kapetana s područja Kostrene stvorila je potrebu za propitkivanjem, istraživanjem, razumijevanjem specifičnog načina života i profesije koja podrazumijeva duga razdoblja odsustva. Dnevni boravak kao prostor druženja, okupljanja, malih intimnih razgovora, prenošenja sjećanja i povijesti Kostrene, njegovanja tradicije i očuvanja baštine postao je platformom za razmjenu tih iskustava i znanja. Uz pomoć kostrenskih udruga i ustanova stvorili smo Zapise života, usmenu kostrensku povijest pomorstva, bogatu pričama s dalekih putovanja, brigama s kraja, tužnim odlascima i radosnim sastajanjima, životu pomoraca i njihovih obitelji nekad i sad. Pričamo priču o kruhu sa sedam kora, a koliko ona tuge ili radosti može donijeti moglo se poslušati u našem Dnevnom boravku.
Program Dnevnog boravka održava se tijekom 2020. godine, utorkom od 18.30 do 20 sati u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji.
Brod Kostrena u luci Santo Domingo – izložba
Umjetnica: Ljubica Letinić
Brod Kostrena u luci Santo Domingo prostorna je multimedijalna izložba s naglaskom na audio mediji kojim se usmjerava pažnja na slušanje. Specifičnim razmještajem predmeta i zvučnih zapisa konstruiran je skupni narativ o pomorskom putovanju i kostrenskoj kapetanskoj tradiciji. Izložbu čini skup artefakata i memorabilija s pomorskih putovanja uz ekstenzivne audio zapise dojmova petorice kostrenskih kapetana o cjeloživotnom iskustvu mora i upravljanju posadom broda, o obiteljskim tradicijama i zamkama koje taj poziv sa sobom nosi. Ti fragmenti kapetanskih dnevničkih iskaza i osobnih iskustava odsječak su ukupnosti kostrenske pomorske tradicije koja je i njeno glavno obilježje.
Ljubica Letinić profesionalna je novinarka angažirana na HRT-u od prosinca 1993. u Dječjem i obrazovnom, te kasnije u Informativnom programu. 2002. završila je jednogodišnji program Documentary masterschool, a dvije godine kasnije osvojila je nagradu za mlade autore za radio-feature ‘Kad se sjećanja raskomode’. 2003. audiodokumentarac ‘Kroatien, der lange Schatten des Krieges und das Warten auf den Aufbruch. Beobachtungen in Gospić‘ za Deutschlandfunk; 2006. ‘Der Fall Sisak’ za RBB/WDR i ORF. Nakon kraćeg angažmana na radiju Deutsche Welle u Bonnu, 2006. prelazi na 3. program Hrvatskog radija gdje pokreće cikluse Skrivena strana dana, Radio Mediteran i audio.doc, te objavljuje autorske i prijevodne tekstove o radiju u različitim publikacijama. Od 2013. u suradnji s Kulturpunkt.hr-om, Muzejem prekinutih veza, Galerijom Prozori knjižnice Silvije Strahimir Kranjčević u Zagrebu, kustoskim kolektivom BLOK i CMS-om (Centrom za mirovne studije) provodi novinarske radionice i radionice zvuka. Od 2014. angažirana u predstavama Hoerspiel – mala igra za slušanje (i gledanje) i Aether Ueber Berlin. Od 2014. izlaže audio instalacije, sudjeluje u ciklusu radiofonskih izvedbi ‘Plan za bijeg’ i izvodi eksperimentalna radijska emitiranja.
- Åke Blomström Memorial Prize
- nagrada Marija Jurić Zagorka za autorsku emisiju ‘Zametnuta kartografija’ iz ciklusa audio.doc
- Migration Media Award za rad ‘Jedan tjedan u Idomeniju’ iz ciklusa audio.doc
- Taktons – prva nagrada u kategoriji dokumentarne snimke
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Suradnja tima susjedstva Kostrena i europskih partnera Občine Selnica ob Dravi, Slovenija započela je 2018. međusobnim posjetama, a u svibnju 2019. potpisan je Sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju općina. Namjera je povezivanjem dviju općina stvoriti temelj za suradnju i razmjenu iskustava u gospodarstvu, turizmu, ekologiji, financiranju, razvoju infrastrukture, socijalnoj skrbi i mnogim drugim područjima. U velikom broju slučajeva upravo je bratimljenje općina bilo polazna točka za poticanje suradnje i ostvarenje razvojnih projekata u lokalnim zajednicama, a Kostrena i Selnica ob Dravi imaju puno toga zajedničkog. Obje su općine pozicionirane kao predgrađa većih gradova, imaju podjednak broj stanovnika, a ono što je Kostreni posebno zanimljivo i korisno, svakako je iskustvo Općine Selnica ob Dravi u provedbi projekata u kulturi, koje je kao jedno od mjesta mariborskog prstena stekla kroz projekt Maribor – europska prijestolnica kulture.
Suvremeni koncept bratimljenja gradova i općina podrazumijeva povezivanje dviju ili više lokalnih zajednica putem raznovrsnih aktivnosti. Cilj takvog povezivanja je stvaranje uzajamnog povjerenja i suradnje koji tijekom godina prerastaju u prijateljstvo lokalnih zajednica i njihovih mještana. Uobičajene aktivnosti bratimljenja uključuju susrete i razmjene mještana (delegacije općina, razmjene i putovanja učenika, studenata, umirovljenika, sportaša i dr.) te zajedničke kulturne i sportske aktivnosti. Česti su i zajednički razvojni projekti koji uključuju različit spektar tema, od očuvanja okoliša i edukacije, preko gospodarskih i poduzetničkih projekata pa sve do socijalnih projekata.