U Rijeci se otvara velika, vesela i šarena izložba koja će razgaliti srca malih i velikih posjetitelja, svih koji poštuju srce i izumiteljski nerv nezaboravnog Profesora Balthazara.

U subotu, 24. listopada 2020. otvara se najveća izložba programskog pravca Dječja kuća – 51000 Balthazargrad, koja se u produkciji Rijeke 2020 i MMSU-a otvara u prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i predstavlja najveću izložbu posvećenu Profesoru Balthazaru ikada.

Njen je naziv inspiriran činjenicom da je upravo Rijeka svojim izgledom i atmosferom poslužila Zlatku Boureku kao inspiracija za crtanje Balthazargrada u kojem dobri profesor živi i smišlja svoje izume.

Profesor Balthazar, animirani genije, u Rijeci bi se stoga trebao osjećati – kao kod kuće, a svi posjetitelji izložbe moći će uroniti u svijet poznatih crtića o dragom profesoru jer je prostor izložbe podijeljen na Svemir, More, Rijeku i Grad. Dolazak s mora preko rijeke u grad naglašava sličnost Balthazargrada i Rijeke te poziva posjetitelje da na barem jedno poslijepodne postanu Balthazarovi sugrađani.  

Ova će izložba na atraktivan, zabavan i interaktivan način ispričati priču o nastanku Profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledanjem njegovih dogodovština, ali i o važnosti ovog animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo. 

Svojom će atraktivnošću, vedrim bojama i interaktivnim cjelinama izložba oduševiti male posjetitelje, a nesumnjivo će zagrijati i srca roditelja, djedova i baka kao i svih onih koji se sjećaju Profesora Balthazara iz animiranih filmova svoga djetinjstva. 

Profesor Balthazar nastao je, kako u popratnom tekstu izložbe navodi kustos Željko Luketić, na sretnom, rijetko viđenom raskrižju novih ideja, liberalnih sloboda i umjetnosti 1960-ih godina, u Zagrebačkoj školi crtanog filma.

Sama serija Profesor Balthazar, nastala je iz filma Izumitelj cipela, koji je 1967. godine režirao i animirao Zlatko Grgić, prema scenariju Borivoja Dovnikovića Borde i samog Grgića. Pozadine je radio Branko Varadin, a glazbu je napisao Aleksandar Bubanović.  Balthazar je tada još uvijek bio po svemu tipičan film Zagrebačke škole, bijelih pozadina i grada koji još uvijek nije bio Rijeka, nego kombinacija Zagreba i New Yorka. 

Nakon nagrade na festivalu u Rumunjskoj, nastaje ideja o serijalu filmova. Prvi serijal se, uz novih 12 epizoda od prosječno 10-ak minuta trajanja, pridružuje Izumitelju cipela, što čini poznati okvir od 13 epizoda, čega su se autori držali sve do trećeg serijala, da bi na kraju, u četvrtom, redizajnirali Balthazara i snimili 20 epizoda kraćeg trajanja, prosječno 5 minuta. 

U razdoblju do 1978. godine nastaje ukupno 59 epizoda. Scenarij, režiju, crtež i animaciju serije potpisivali su zajedno Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, dok crteže pozadina i transformaciju Zagreba i New Yorka u Rijeku radi Zlatko Bourek uz pomoć Branka Varadina i Srđana Matića. 

Bourek se inspirirao psihodeličnom umjetnošću 60-ih, koju je pomiješao s naivnom umjetnošću ovog prostora, pa je vizura Rijeke, sa stršećim neboderima obalnog mjesta prepunog malih primorskih kuća, postala idealna za njegove intervencije u dječje razigranu geometriju i potpuno krive omjere prostora. Sve je to zajedno bio izmaštani Balthazargrad, iako su Bourekove skice začuđujuće slične vrlo konkretnim dijelovima Rijeke. Glazbu pak od Bubanovića preuzima kompozitor Tomislav Simović.

Serija Profesor Balthazar imala je izuzetan komercijalni i financijski uspjeh: prikazivana je u cijelom svijetu – od Irana, preko američke nacionalne mreže ABC, sve do skandinavskih država, gdje je bila nevjerojatan hit. Zanimljivost je da je u švedskoj izvođena u kaznenim ustanovama kao prva serija za djecu u kojoj je junak bio čovjek, a poruke ekološke, pacifističke, nenasilne, sklone znanosti, toleranciji i zajedničkom rješavanju problema te, shodno tome, pogodne za odgoj ne samo djece nego i odraslih.  Za njemačku televiziju realiziran je velik broj kratkih infofilmova s profesorom Balthazarom kao glavnim likom, a Zaninović je Balthazara doveo i u strip-izdanje, gdje je u različitim varijacijama djecu ne samo zabavljao nego i učio engleski jezik. 

Izložba 51000 Balthazargrad, najveća je izložba dosad posvećena isključivo Balthazaru i u svom postavu donosi velik dio priče o dobrom profesoru koji uživa rješavati tuđe probleme. Netipičan je to junak – stari, sijedi profesor s naočalama i prepoznatljivim šeširom.

Iako se izvorno obraća djeci, Balthazar je neodoljivo drag i odraslima, a riječka izložba odaje priznanje povijesnoj važnosti ovog umjetničkog koncepta koji odgovara konceptu Europske prijestolnice kulture kao luke različitosti i uvažavanja, znanosti i činjenica, mašte i igre, slobode i zajedništva, lokalnog i globalnog.  U svakoj epizodi Balthazara nalaze se upravo te vrijednosti.

Valja spomenuti još jednu zanimljivost koju o Balthazaru donosi riječka izložba. Ona se tiče rada brojnih žena, kopistica i koloristica, rada koji nikad nije do kraja kreditiran na kratkim špicama, ali i u povijesti.  Tako je, primjerice, za majstorstvo montaže zaslužna Tea Brunšmid, a malo je kome poznata činjenica da je među mnogobrojnim radnicama Zagreb filma bila i velika glazbena zvijezda Gabi Novak. Naime, i onaj dio animacije koji podrazumijeva kopiranje i bojanje stotina i tisuća folija koje zajedno čine jednu minutu ili epizodu crtića netko je morao odraditi, ručno i – anonimno. Taj rad izvodili su cijeli odjeli zaposlenih žena, nepotpisanih i neimenovanih radnica bez čijeg pažljivog ručnog poteza završenog animiranog filma ne bi bilo. Riječka izložba odaje priznanje i njima.

Nažalost, mnoge su folije, crteži i pripadajući artefakati Zagreb filma u proteku vremena i pod starim upravama bačeni u smeće pa takvih materijala danas nema mnogo, no ono što postoji – sačuvano je zahvaljujući velikoj skrbi arhivista Bajka I. Hromalića i koordinatora proizvodnje Drage Prokopeca. Sistematizacija gradiva Zagreb filma prvi je put odrađena 2019. godine. Veći dio sačuvane građe o Profesoru Balthazaru bit će dostupan na riječkoj izložbi. 

Ono što pak sigurno interesira poznavatelje Balthazara i načina na koji on rješava gotovo svaki problem jest – Balthazarov izumiteljski stroj. Posebno za riječku izložbu izrađuje ga mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević.  Bio jednostavan ili kompliciran, sastavljen od priručnih stvari, kakve su uho ili kišobran, stroj profesora Balthazara vrhunac je Balthazargrada. On nema uputstvo za rukovanje, na njemu sve radi ili ne radi, ali ipak stroj uvijek nudi rješenje za problem, bio on školski, ljubavni, znanstveni, ili pak opći društveni. Umjetnica Lina Kovačević radi u novim medijima, slikama i objektima. Diplomirala je na Studiju dizajna u Zagrebu i magistrirala na Central St. Martins School of Art and Design u Londonu.  Njen rad je često opisivan kao subverzivan, kritičan, ali i duhovit, s poetskom crtom na individualnoj i kolektivnoj razini.

Postav izložbe 51000 Balthazargrad prilagođen je djeci, ali i odraslima, i vodi kroz kronologiju epizoda Profesora Balthazara, ohrabruje igru, ali i učenje.