Pred očima Europe Rijeka odaje poštovanje svojim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji kraja koji je okružuje te ujedno podsjeća na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Europa.

Riječka luka – Luka različitosti

Središnji program otvorenja događa se u Riječkoj luci, prostoru koji, omeđen gatovima i Molo longom, predstavlja snažnu identitetsku točku Rijeke. U povijesti i sadašnjosti grada luka je simbol moderne i otvorene Rijeke. U nju su uplovljavali brodovi, a na njima ljudi, ideje, noviteti, osvajači, osloboditelji. Zbog luke je Rijeka bila poželjna svima, zahvaljujući luci Rijeka je opstajala i trajala. Lučki su radnici, ali i pomorci, uz luku i more othranili svoje obitelji.

No, ona je bila i mnogo više od toga – luka je posredno širila obzor i vidike stanovnicima Rijeke i okolne regije i učinila ih otvorenim, tolerantnim ljudima koji prihvaćaju različitosti pa u dolasku drugačijeg i novog vide priliku i mogućnosti, nasuprot zatvaranju i odbijanju. Upravo je zato prostor luke izabran za lokaciju svečanog otvorenja Europske prijestolnice kulture.

Simbolikom ovog prostora, Rijeka Europi šalje poruku o važnosti Luke različitosti, o skladu koji moguć samo ako postoji sigurna luka koja prihvaća jedra svih boja.

Rad i ponos, bunt i avangarda, nasljeđe i tradicija

U središnjem umjetničkom programu otvorenja, Rijeka tematski okuplja važne točke svojeg identiteta i to u urbanoj riječkoj Operi industriale, nastaloj prema  glazbenom predlošku riječkog umjetničkog dvojca JMZM – Josip Maršić (HR) i Zoran Medved (HR) – u orkestraciji hrvatskog kompozitora, maestra Frana Đurovića (HR). Na velikoj pozornici, smještenoj na De Francheskijevom gatu u Riječkoj luci, nastupa više od stotinu izvođača, a u program je uključena i publika.

Varioci, iskre, buka brusilica i bušilica, limovi i željezarija – simboli su radništva i radnika koji su s ponosom gradili Rijeku. Zvuk rada u svečanosti otvorenja odaje počast i poštovanje prema radničkoj klasi te nosi poruku o dostojanstvu i snazi radnika u životu modernog grada.

Na radu, novim idejama, industriji i njenom usponu rasla je povijesna i suvremena Rijeka. U gradu koji je uvijek hrabro stremio napretku stasao je i pjesnik psovke, beskompromisni umjetnik koji je snagom svoje pisane riječi najavio dolazak europske avangarde – Janko Polić Kamov.  U programu otvorenja Rijeka donosi  energiju njegovih stihova i pečati europski relevantnu poziciju i veličinu svojeg pisca. Kamov je nadišao fizičke granice Rijeke i Hrvatske, ali i umjetničke granice tadašnje Europe donoseći joj novo doba, prevrat i književnu avangardu.

Kamov je živio u Rijeci podijeljenoj između mađarske i hrvatske uprave, naviknut na mijenu kao i sve buduće generacije ovog grada koji je kroz svoju povijest nevjerojatno često mijenjao države pod kojima se razvijao. Dolasci osvajača, njihovi prolasci kroz grad, snaga i moć, utkali su u Rijeku prirodnu jasnoću u razlikovanju dobra od zla. Zato iz novije povijesti Rijeka čvrsto baštini nasljeđe europskog povijesnog antifašizma koje se danas ogleda u otvorenosti građana, toleranciji i poštovanju ljudskih prava. Ta se povijesna europska antifašistička pozicija Rijeke naglašava i u programu otvorenja, podsjećajući Europu na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena u moderno doba, završetkom posljednjeg povijesnog sveeuropskog stradanja.

Grad čiju su prošlost obilježavale granice, postao je otvoren upravo zato što ih je naučio nadilaziti, ignorirati i mijenjati. Kreativna energija i snaga umjetnika bila je odraz otpora i u vremenima koja su imala pretenzije ukalupljivati i preispitivati ispravnost i ciljeve umjetnosti. Na takvom otporu, ali i na tragu orijentacije prema zapadnom europskom kulturnom krugu, izrasla je propulzivna energija riječkog punka i rocka, snaga zvuka električnih gitara, koja je u svoje vrijeme predstavljala buntovnu i hrabru Rijeku.

I konačno, ne zaboravljajući ni u jednom trenu tradiciju i njenu sveobuhvatnu, gotovo magijsku energiju na kojoj počiva život u svojem iskonskom obliku, Rijeka svoju svečanost otvorenja završava najsnažnijim zvukom koji je okružuje još od pradavnih vremena. Zvončari  ogromnom bukom zvona – magičnim starim poganskim ritualom – tjeraju zimu i najavljuju proljeće u Europskoj prijestolnici kulture, novo doba u koje Rijeka ulazi 1. veljače 2020.

Zvuk i svjetlost

Operu industriale, koja razvija opisane tematske cjeline, uživo i uz pomoć matrica izvodi mnoštvo izvođača kombinirajući zvukove grada, industrije i buke, nastupe na klasičnim instrumentima, zborsko pjevanje, zvončarska zvona i aktivno zvučno uključivanje publike. Zvuk, glazba i buka, efekti koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame, snažni simboli Rijeke i Europe – sukus su atraktivnog programa otvorenja.

Kuća ekstremnog muzičkog kazališta Damira Bartola Indoša (HR) u izvedbi riječke Opere industriale nastupa s Rumoristima kao izvođačima na specifičnim instrumentima – šahtofonima te s muzičarima na dva preparirana klavira, gitari, basu, bubnjevima i saksofonu.  U izvedbi također sudjeluje i posebno atraktivan finski zbor muškaraca koji vrište zveckaju i viču – Mieskuoro Huutajat (FI). Na velikoj pozornici nastupa i mješoviti Pjevački zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture, predvođen Jekom Primorja pod vodstvom Igora Vlajnića (HR) te orkestar gudača i puhača na violončelima, kontrabasima, klarinetima, trubama i trombonima. U izvedbu je uključen i ansambl od dvadeset i pet riječkih gitarista, deset bubnjara, plesači te radnički orkestar brusilica, varioca i iskri. Publika smještena na Molo longu ima mogućnost zvoniti, navijati, stvarati buku i svjetlo, te tako sudjelovati u izvedbi kao živi instrument koji predstavlja ljude – najsnažniji dio identiteta grada.

Više svjetlećih posebno dizajniranih prostornih instalacija postavlja se na nekoliko lokacija u luci, a u programu sudjeluju i osvijetljene manje brodice i barke unutar akvatorija. Na ekranima razmještenima na području luke prikazuje se video koji kombinira izvedbu s velike pozornice, sliku publike s Molo longa te druge vizualne elemente.  Na Pixel Wallu, svjetlosnoj instalaciji koja se postavlja ispred zgrade Pomorskog putničkog terminala na Molo longu, ispisuju se tekstualne poruke različitog sadržaja i iscrtavaju zadani piktogrami, jednako kao i na svjetlosnoj instalaciji Migrant Waves koja se postavlja u nastavku lukobrana. Svjetlosne instalacije postavljaju se i iza pozornice na De Francheskijevom gatu. Na tri različite lokacije koje vode prema luci postavljaju se prostorne instalacije –  Kaleidoskopi,  sastavljene od modularne skele i rasvjete koja osvjetljava unutarnji prostor.  Završetak svečanosti vizualno će obilježiti vatromet i posebna svjetleća umjetnička instalacija suvremene umjetničke skupine iz Meksika – Ale de la Puente.

Publika

Uz cijeli akvatorij luke, na svim gatovima, proteže se prostor namijenjen publici.  Zona gledališta na Molo longu ujedno je i zona dijela publike koja sudjeluje u programu. Imajući u vidu da se dio programa odvija centralno, na velikoj pozornici De Francheskijevog gata, a dio programa razmješten je po akvatoriju, gledatelji i sudionici program mogu pratiti uživo na video ekranima u području luke.