„Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ središnja je izložba programskog pravca Slatko i slano realizirana u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Zasnovana na recentnim istraživanjima DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci, izložba prati posljednjih stotinu i pedeset godina urbane povijesti Rijeke tijekom koje grad doživljava radikalan rast i postaje globalno prometno i industrijsko središte.
Fiume Fantastika: Fenomeni grada je izložba, novo urbano čvorište i iskustveno-spoznajni prostor koji priča i tumači povijest modernog urbanog razvoja Rijeke i njezine regije prateći utjecaje ekonomskih, političkih i društvenih procesa na arhitekturu grada. Izložba i prateća publikacija rezultat su istraživanja turbulentne povijesti u kojoj je Rijeka prolazila kroz različite društveno-političke sustave i teritorijalne ustroje, a pritom se fokus urbanog razvoja u bitnoj mjeri temeljio na novim tehnologijama i na ekonomskim učincima. U takvim okolnostima nastale su specifične arhitekture i urbani fenomeni koje nadilaze pitanja stila, jezika ili estetike i koje generiraju vlastitu, lokalno-specifičnu i autonomnu urbanu kulturu.
Slobodno kombinirajući problemske teme i izlagačke žanrove, izložba raspoznaje i obrazlaže urbane fenomene na preklapanjima društvenih i arhitektonskih projekata. Radikalne transformacije topografije, neočekivane prenamjene zgrada, brutalni sudari prirode i industrije tek su neki od elemenata složenog mozaika do sada neispričane priče o urbanim poukama Rijeke.
Izložba je postavljena u deset paviljona, od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen: Granice, Luka i željeznica, Mreže, Kino: “Stižu ljudi!”, Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spomenici i Fantastične zone.
GRANICE
Rijeka je grad na granici i ta pozicija na granici, ili margini, hranila je Rijeku stvaranjem uvjeta za kompeticiju i kooperaciju, konflikt i sklad. Granice su razarale Rijeku, ali je i izgradile, a njihova povijesna fluidnost kontinuirano se upisuje u povijest prostora i ljudi.
LUKA I ŽELJEZNICA
U Rijeci luka i željeznica temeljito utječu na fizionomiju grada i gradska infrastruktura temeljni je sloj gradskog tkiva. Ceste, industrijski prostori, skladišta, servisni i operativni objekti bili su nužni za uspjeh Rijeke kao važnog lučkog i industrijskog središta, no zauzvrat su okupirali najvažnije dijelove grada.
MREŽE
Rijeka je bila dio globalne mreže ekonomskih, političkih, kulturoloških, informatičkih i drugih sustava koji su mijenjali i razvijali grad te iskazivali svoju moć i utjecaj kroz transformacije prostora. Rijeka je čvorište kroz koje prolaze ljudi i robe, ostavljajući pritom svoje tragove kroz bezbrojne interakcije i razmjene.
KINO: “Stižu ljudi!”
Rijeka je u odnosu na svoje mjerilo i značaj obilježena djelovanjem niza osebujnih pojedinaca koji su nepovratno utjecale na grad. Riječ je o ljudima poput Andrije Ljudevita Adamića, Lavala Nugenta, Giovannija Biagija Luppisa, Giovannija de Ciotte, Roberta Whiteheada, Gabrielea D’Annunzija, Igora Emilija, Nede Andrić, koji su upravo u ovome gradu ostvarili svoje vizije, ali i o svima onima koji su u tome sudjelovali.
GRAD
Riječki Stari grad primjer je intenzivne i kontinuirane promjene političkih i arhitektonskih programa na temeljima povijesne matrice. Nedostatak prostora i nasilni diskontinuiteti društvenih i ekonomskih sustava rezultirali su u izrazito pragmatičnom odnosu prema centru grada, odnosno neobičnom preklapanju raznih arhitektonskih stilova i funkcija koji pokušavaju stvoriti suvremeno gradsko središte.
PALAČA
U centru moderne Rijeke grade se razni tipovi palača vrlo različitih namjena: od industrije, preko rezidencija javnih i privatnih institucija, pa sve do robnih kuća. U Rijeci palače mutiraju, proživljavaju transgresije ovisne o političkim i ekonomskim promjenama, što rezultira vrlo neobičnim i ponekad kontradiktornim programatskim situacijama.
ZAJEDNIČKO TLO
Uslijed specifične topografije, Rijeka ima malo velikih javnih prostora. Nova mjesta kolektivnosti nastajala su u prostorima radikalnih intervencija u okoliš. Destrukcija starog i stvaranje novog tla stvorilo je uvjete za izgradnju grada i nove prostore kolektivnosti. Zahvaljujući svojim promjenjivim funkcijama, ovi prostori se kontinuirano promišljaju i reprogramiraju.
DOKOLICA
Rijeka kao netipični grad na moru čiji je urbani prostor u prvom redu bio orijentiran na rad, rezultirao je intenzivnom turističkom izgradnjom u okolici grada. Razumijevanje dokolice u Rijeci tako nužno uvjetuje i promatranje teritorija od Opatije do Haludova na Krku, gdje su se kroz povijest razvijala dva potpuna različita tipa turističkog iskustva.
SPOMENICI
Odnos između Rijeke i spomenika – memorijalnih objekata postavljenih u javnom prostoru bio je oduvijek problematičan i konfliktan. Jezici, dimenzije i tipologije arhitekture na cjelovit način svjedoče povijesnoj, političkoj i etničkoj stratifikaciji koja je karakterizirala ovaj grad, barem od sredine 19. stoljeća nadalje.
FANTASTIČNE ZONE
Sudari i preklapanja fenomena grada posebno su prepoznatljivi na prostorima Hartere, Torpeda, Mlake, Bakra, ali i čitavog Kvarnera. Ova iskustva Rijeke nastaju kroz taloženje urbanih slojeva i pružaju polazište za promišljanje politika budućnosti planeta, temeljenih na nekonvencionalnim interakcijama i suživotu tehnologije, infrastrukture, prirode i grada u uvjetima totalne urbanizacije.
