Kulturne i kreativne industrije obuhvaćaju široko polje koje osim tradicionalnih umjetničkih područja – izvedbene i vizualne umjetnosti, kulturne baštine, uključuju film i video, televiziju i radio, nove medije, video igre, glazbu, knjige i tisak, arhitekturu i dizajn, dakle sve grane koje kulturu koriste kao svoj osnovni materijal i čiji ‘proizvodi’ i procesi imaju kulturalnu dimenziju. Od kulturnih i kreativnih industrija puno se očekuje i, u različitim europskim zemljama, puno ulaže – primarno u kontekstu njihove ekonomske vrijednosti, rastućeg udjela u bruto društvenom proizvodu i njihovog pretpostavljenoga značaja za razvoj gradova. Za druge, one su sastavljene od područja koja su od iznimnog javnog interesa – jer oblikuju način na koji vidimo svijet, proizvodimo narative o samima sebi i drugima oko nas.
Osim inherentnog sukoba u samim ‘industrijama’, onome između komodifikacije i komercijalizacije programa koji su po prirodi stvari javni, odnosno neprofitni, recentne rasprave ali i kreativno-kulturne prakse pokazuju da se težište rasprave pomiče ka „različitosti“, ponekad samo na razini prigodnog, europskom financiranju prilagođenog buzz worda, a najčešće u kontekstu jednakih šansi pri zapošljavanju i posljedično, plaća u sektoru.
Različitost u njenom užem značenju, kao vrijednost inkluzivnosti ili odsustva bilo kojeg oblika praksi diskriminacije, u kulturnim i kreativnim industrijama može značiti identitetsku diversifikaciju samih proizvođača, na način uključivanja u kulturnu i kreativnu proizvodnju svih onih koji su iz nje tradicionalno bili isključeni, dok se iz aspekta korisnika, odnosno publike, različitost se uglavnom odnosi na dostupnost dobara i usluga širokim slojevima stanovništva.
Različitost istovremeno može biti više od liberalnog imperativa, više od korporativne eksploatacije ‘različitih’ u marketinškim nišama. Različitost razumijevamo kao preduvjet kvalitete u KKI čiji puni potencijal je moguće ostvariti tek sustavnim uključivanjem pogrešnih i rizičnih proizvođača.
Na konferenciji će sudjelovati 30-ak domaćih i međunarodnih aktera iz polja kulturnih i kreativnih industrija koji će kroz key-note predavanja, panele i prikaze vlastitih radova ponuditi vlastito razumijevanje različitosti – u teoriji, filmu, starim i novim medijima, izvedbenim umjetnostima, glazbi, video igrama…
Radni jezik konferencije je engleski, sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu.
Rijeka će titulu Europske prijestolnice kulture iduće godine ponijeti pod sloganom Luka različitosti. Diversity mixer je pokušaj da se ta različitost situira u polju kulturnih i kreativnih industrija te konkretizira u politikama i praksama upravljanja različitošću.
Konferencija se realizira u sklopu projekta Diversity mixer koji je financiran kroz Program o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014.-2020.) i provodi se u periodu od dvije godine (listopad 2018. – listopad 2020.). Zajednički ga provode RIJEKA 2020 d.o.o. i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj, kao pridruženim partnerom.