U Galeriji Filodrammatica otvorena je jučer izložba Čitaj dizajn! Dejana Dragosavca koja sadrži opus magazina i časopisa 90-ih i 2000-ih godina.
Grafički dizajner Dejan Dragosavac Ruta jedno je od najznačajnijih imena vizualnog dizajna nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj. Izložba Čitaj dizajn! Magazini i časopisi 90-ih i 2000-ih okuplja produkciju tog renomiranog dizajnera srednje generacije u području časopisa i magazina, bitnog dijela njegovog dosadašnjeg dizajnerskog opusa tijekom gotovo dva desetljeća. Izložba obuhvaća dizajn za publikacije Arkzina, Bastarda, Godina Novih, Nomada, Libre Libere, Gordogana, Frakcije i Up&Undergrounda.
“To su sve časopisi koji su na blagoj granici između fanzina i pravih magazina. Mislim da je interesantno ne samo što pokazuje jedan medij kroz 15-ak godina, nego je moguće ovdje vidjet i puno sadržaja koju su ti časopisi pokazivali. Časopisi su to koji pokrivaju dosta široku populaciju iako su iz neke niše. Nisu možda ti časopisi tada bili toliko ekonomski opravdani, ali postojale su mogućnosti za njih s pojavom računala, bilo je moguće sve raditi od kuće. A osim toga, zajedničko im je da su svi s vremenom izumrli, osim Gordogana i Libre Libere koji još izlaze, po mojoj evidenciji”, objašnjava svoju izložbu Dejan Dragosavac.
Kada je i kako nastala izložba Čitaj dizajn!
“Ovaj modul, da tako kažem, nastao je prije jedno godinu dana kad su mi u Splitu platforma 981 i Akademija likovnih umjetnosti ponudili da napravim izložbu u Domu mladih. Do tada sam imamo manje izložbe koje su pokrivale neke dijelove moga rada poput plakata. Pokazala se potreba i želja da se obuhvati i ovaj dio sa časopisima i magazinima i tako je nastao ovaj modul. Moram priznat da je i mene je iznenadila potražnja za ovom izložbom. Do sada nisam „šetao“ izložbu da tako kažem. Ali ljudi su vezani sa ovim časopisima i magazinima, zato zovu da ova izložba ide dalje. Te časopise čita ili je čitao širok krug ljudi.”
Izložba Čitaj dizajn! do sada je bila izložena u Splitu, početkom godine preseljena je u Zagreb gdje je dorađena. Potom je gostovala u Rovinju i Puli, a u Rijeci ostaje do 27. listopada u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1). Izložbu je moguće posjetiti od ponedjeljka do petka od 16 do 20 sati te u jutarnjim terminima od 10 do 13 sati uz najavu.
Prethodno otvorenju izložbe održan je okrugli stol na temu časopisa u kulturi u Hrvatskoj na kojem su gosti bili Marko Kostanić (Bilten, Frakcija), Dejan Kršić (Arkzin) i Milan Zagorac (Rival). Raspravljalo se ponajviše o povijesnom aspektu izloženih časopisa, njihovom usponu i padu, ali i o trenutnom stanju i tendencijama časopisa u kulturi u Hrvatskoj.
“Svi časopisi žive na aparatima. Mislim da su svi časopisi danas fanzini. Teško je predvidjeti što će bit sudbina. Vjerojatno će većina tih časopisa u nekom trenutku prestati izlaziti u tiskanom obliku. Meni je žao na jedan način jer vidim da će s tim nestati kultura uređivanja časopisa. Uređivanjem su se razvijale neke vještine koje izumiru sada. A s druge strane možemo reći da je danas svatko urednik jer primjerice uređuje svoj profil na Facebooku. Nema pojma koja je budućnost ni časopisa ni knjiga. Bit će važniji reprezentativni karakter, imati knjigu ili časopis će značiti nešto, a za masovni prijenos informacija će se koristiti digitalni mediji”, kaže Ruta o budućnosti časopisa u kulturi u Hrvatskoj.
Kakvo je stanje časopisa u kulturi u Rijeci
Milan Zagorac (Rival), riječki urednik i autor, komentirao je trenutno stanje časopisa u kulturi u Rijeci, ali i mogućnosti i smjernice da se nešto promijeni.
“Ono što mislim da je najbitnije za riječku časopisnu kulturnu scenu je to da oni koji bi trebali biti akteri oko kojih se okupljaju časopisi, a to su dakle najčešće mladi oko humanističkih studija, trebali bi biti i oni koji pokreću i stvaraju određene svoje časopise u bilo kojem obliku; elektroničkom, fanzinskom ili bilo kojem. Bitno je da iz te jedne humanističke jezgre krene ono što bi se moglo nazvati časopisnom scenom u današnjem smislu riječi. Moramo naglasiti da je velika razlika između časopisa 1980-ih, 90-ih, 2000-ih i danas. Ono što trenutno u Rijeci imamo u časopisnoj sceni nije naravno obećavajuće, ali to je zapravo jedna situacija koja je sistematična i na razini cijeloga društva. Međutim ona postoji, ona je više „indie“, više fokusirana oko pojedinaca oko ljudi koji nešto stvaraju oko nekih svojih malih baza, međutim još nije stvorila jednu propulziju, nije stvorila nešto što bi bilo prepoznatljivo kao generacijski kod, a to je ono što časopis treba iznjedriti to je njegova funkcija.”
Na okruglom stolu zatekli smo i Kristiana Benića, suradnik za marketing i projekte Gradske knjižnice Rijeka te glavni urednik Magazina GKR, koji je pokrenut 2013. godine, kao dio projekta redizajna mrežne stranice. Pokazalo se da je to bio “pun pogodak”. Kristian Benić o riječkoj časopisnoj kulturnoj sceni rekao je:
“Objektivno, Rijeka ni danas, a ni povijesno nije središte ni prevelikih ni prevažnih medija uopće, a kamo li časopisa ili magazina za još užu sferu kulture što ne znači da povremeni izboji pozitivnosti nisu postojali ili ne postoje, bez obzira govorili o omladinskim medijima ili portalima za gaming. Glavna perjanica, Novi list, ušao je na žalost u novu eru postojanju obilježenu vrlo neizvjesnom budućnošću, a kulturni prilog Mediteran još uspijeva sačuvati jedan specifičan duh. No generalno broj pravih i uspješnih izdavačkih pokušaja koji bi imali nacionalni i regionalni značaj je skroman. Na kiosku prebrojite samo časopise i magazine koji nastaju u Rijeci i sve vam je jasno. Što se časopisa za kulturu tiče njihov nastanak bi trebao biti odraz dvije stvari – postojanja kritičnog broja motivirane tzv. kreativne klase (dizajneri, autori, novinari, fotografi…) koji imaju znanja, volje i vizije sudjelovati u takvim poduhvatima, a s druge strane kritičnog broja publike koja takav sadržaj želi, može čitati traži, ima uopće vremena za njegovo čitanje… Govorili o časopisu u kulturi koji nastaje kroz građanske udruge ili ustanove ili poslovne subjekte princip rada i duh uvijek mora biti ipak obilježen entuzijazmom i poduzetništvom. U ambijentu koji se je dramatično promijenio, od načina do vremena konzumiranja teksta, i rješenja moraju biti nova. Ipak, neki temelj mora postojati, a to je kvalitetna, jaka i nabrijana redakcija. Ipak, ljudi koji se žele baviti medijsko-izdavačkim poslom to sami moraju odlučiti i htjeti, ne može ti netko drugi dati tu injekciju adrenalina.. Budućnost vidim kao neki “cross” vještina i znanja koja nastaju u Prirodoslovno grafičkoj školi, Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom fakultetu i gradskim i županijskim ustanovama u kulturi, posebno u Gradskoj knjižnici Rijeka koja već gradi svoj jedinstveni online magazin i želi ga izdignuti na jedan drugi, još bolji i smisleniji, nivo. Projekt Europske prijestolnica kulture bit će upravo prilika za takve pristupe i bacanje novog sjemena jer pazite – mi sada trebamo raditi stvari koje utječu na lokalnu kvalitetu životu, a zanimljive su i nekome u Pečuhu, Aarhusu, San Sebastijanu… Mislim da nikada nismo imali tako visoko i ambiciozno postavljenu ljestvicu i to je sjajno. Riječki magazin u nekom uredu u Parizu, to je san kojim se moramo voditi i šansa koju više nećemo imati.”
Trebaju li nam tiskani časopisi danas?
Pitanje je to koje je Dejan Kršić (Arkzin) potaknuo na raspravi okruglog stola, a njegov odgovor glasi ovako:
“Ja sam nostalgičan i volim tisak knjiga i časopisa. Mislim da oni imaju izuzetno važnu ulogu upravo u toj nekakvoj kulturnoj sferi, u kreiranju te nekakve javne sfere političkog i kulturnog diskursa. Ono što s druge strane vidimo jest da se na Zapadu, koji je tih pola koraka ispred nas, vidi revival tih malih časopisa. Oni nisu više velike mainstream naklade, vrlo često su usko specijalizirani samo malo kvalitetniji fanzini, doista autorski kreativni proizvodi neke uske grupe ljudi i prijatelja, malih kreativnih timova. Ali očito se tu nekakva nova kreativna scena javlja, kao što se na neki način i vinilne ploče vraćaju danas, pa ljudima postaju zanimljive. Tako izgleda da se i časopisi u ovom trenutku vraćaju. Vidjet ćemo kada će to doći kod nas i u kojoj mjeri, ali očito postoji nekakav trend, nekakva šansa.”
Činjenica je da kriza na sceni časopisa i magazina u kulturi, ali i općenito tiskanih medija, postoji; uzrokovana financijskom nestabilnošću, ali i digitalnim dobom u kojem prevladavaju elektronički mediji. No, kako kaže Kršić, tiskani mediji oduvijek su za sebe smatrali da su u krizi, a opet su u nekom obliku i količini preživjeli do danas. Kakva je njihova budućnost teško je predvidjeti, ali prema stajalištu sudionika okruglog stola, oni neće u potpunosti izumrijeti sve dok ima nostalgičara koji vole čitati iz ruke, a ne sa ekrana.
Organizator izložbe Čitaj dizajn! Magazini i časopisi 90-ih i 2000-ih je Drugo more, a program su podržali Kultura nova, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Rijeka- Odjel za kulturu.
