U Hrvatskoj se godišnje baca oko 380.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 630.000 građana na rubu siromaštva i povremeno gladuju. Ovaj frapantan podatak iznesen je na konferenciji “Fashion Week Proljeće 2018 – Hrana: Politike i inovacije” što je započela u petak, 8. lipnja 2018. godine, u 9 sati na riječkoj Delti u bivšoj zgradi IVEX-a.

Konferencija je dio programa programskog pravca Slatko i slano Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, njeni su organizatori Centar za napredne studije Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Centrom za kulturu dijaloga i Mrežom hrane, a namjera joj je uputiti na problem prekomjernog bacanja i nedostatnog doniranja hrane te ponuditi i inovativna i neophodna rješenja uzgoja hrane u gradovima.

Konferenciju je svečano otvorio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel koji je upozorio da naše društvo baca ogromne količine hrane posebno ukazujući da trgovački centri bacaju hranu kojoj je istekao rok, dok su socijalne samoposluge prazne. Obresnel je pozdravio i ideju urbanih vrtova dodavši da i sam ima mali vrt.

Pomoćnica rektorice Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Dora Smolčić Jurdana upozorila je na važnost održivosti proizvodnje i distribucije hrane, dok je Idis Turato, voditelj programskog pravca Slatko i slano Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture primijetio kako svjedočimo vremenu u kojem klasične poljoprivrede više nema, jer je sve digitalizirano pa i proizvodnja hrane. Moguće rješenje Turato vidi u urbanoj poljoprivredi, odnosno okretanju proizvodnji hrane u gradovima.

Skup je u ime potpredsjednika Vlade RH Tomislava Tolušića pozdravila i pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum koja je organizatorima prenijela potporu resornog ministarstva koje upravo radi na zakonodavnim aktivnostima kako bi time povećali količine hrane za doniranje. Ministarstvo posredstvom Agencije za hranu upravo provodi studiju o trajnosti hrane nakon čega će izaći u javnost s preporukama do kada treba upotrijebiti hranu s nepreciznim oznakama “najbolje upotrijebiti do”. Ministarstvo priprema i plan za smanjenje bacanja hrane do 2023, a iznesen je i podatak da je u 2016. u Hrvatskoj donirana hrana od samo 9,5 milijuna kuna.

Na prvom panelu “Politika hrane: europske budućnosti” najveći interes očekivano je izazvalo gostovanje europarlamentarke Biljane Borzan, ujedno i glavne izvjestiteljice Europskog parlamenta za bacanje hrane. Borzan je u svom izlaganju naglasila da živimo u Europi suprotnosti  u kojoj se veliki dio hrane baca, dok dio stanovništva gladuje. Usprkos svim inicijativama samo se 0,6 posto hrane uspije spasiti od bacanja pa je bacanje hrane postalo veći problem i od bacanja ambalaže pri čemu prednjače kućanstva koja bacaju 53 posto hrane.

Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa iznio je zanimljiv podatak da se kod direktne kupnje hrane od proizvođača baca tek 6 posto hrane, dok pri kupnji u supermarketima kupci bacaju 50 posto kupljene hrane.

Program je osmišljen i organiziran u uskoj suradnji s projektom Hrana i zajednica koji financira Europski socijalni fond i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Konferencija se nastavila u poslijepodnevnim satima panelom „Donatorske perspektive“ na kojem su sudjelovali predstavnici Konzuma i Dukata, dobitnici priznanja Najdonator kao tvrtke koje su donirale najviše hrane u prošloj godini te predstavnici udruge OPG-a Hrvatske „Život“ i Instituta za društveno odgovorno poslovanje.

Uz očite dobrobiti pozitivnih praksi doniranja hrane, na panelu se dotaklo i problema na koje se nailazi kod provedbe doniranja. Ivana Džakula, direktorica Sektora poslovne podrške Konzuma, istakla je da iako se porezne olakšice često smatraju najvećim motivom tvrtki kada se odlučuju za doniranje hrane, korist je višestruka – od razvijanja društvene odgovornosti, ekoloških benefita, podizanja reputacije tvrtke pa sve do činjenice da je ekonomski isplativije donirati nego bacati hranu. Sve navedeno počinje prepoznavati sve više kompanija te im to služi kao poticaj da se počnu odgovornije ponašati.

Unatoč tome što je doniranje hrane u Hrvatskoj 2015. oslobođeno plaćanja PDV-a, razina donacija se nije značajnije povećala, a problemi su najčešće logističke naravi – transport donirane robe i povezivanje s primateljima donacija koji nisu dobro ekipirani. Kristina Klarić Rubčić, voditeljica korporativnih komunikacija Dukata, navela je kako je doniranje i administrativno komplicirano, zahtijeva cijeli niz papirologije kao i zapošljavanje dodatnog osoblja.

Papirologiju je kao jedan od najvećih prepreka povećanju u praksi doniranja navela i Marina Tomić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje, a rješenje se vidi u praćenju praksi drugih zemalja, educiranju i prihvaćanja odgovornosti od strane svih uključenih.

Vladimir Margeta, predsjednik udruge OPG-a Hrvatske „Život“ zaključio je da razvijena svijest dolazi s razvijenim društvom i stabilnom ekonomskom situacijom zemlje.

Posljednja tema prvog dana konferencije „Koliko hrane bacamo“, donijela je četiri prezentacije.

Branka Ilakovac iz Centra za prevenciju otpada od hrane predstavila je zabrinjavajuće podatke koji su provlačili kroz cijelu konferenciju, a po kojima trećina ukupno proizvedene hrane propadne ili se baca, godišnje globalno nastaje 1,3 milijardi tona otpada od hrane, dok u Hrvatskoj oko 380.000 tona završi na odlagalištima.

Na iste se podatke nadovezala studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ana Marija Cuglin, koja je provela istraživanje na temu otpada od hrane u restoranima. Veliki je problem kod uopće utvrđivanja količina  hrane koja se svakodnevno bacaju, navika gostiju kod naručivanja hrane, ali i nedostatka prakse recikliranja u restoranima.

Slovenska iskustva predstavila je Urša Zgojznik, predsjednica Društva Ekologi brez meja, kroz anketu o bačenoj hrani kojom je u Sloveniji procijenjeno da je bačeno 153.951 tona hrane. Predstavila je i projekt „Volk sit, koza cela“ usmjeren na edukaciju i umrežavanje kroz platformu koja povezuje nevladine udruge, ministarstva, komunalna i trgovačka poduzeća i znanstveni sektor, a koji je između ostalog rezultirao oslobađanjem donacija hrane od PDV-a. Zgojznik je predstavila i projekt „Ne meč’mo hrane stran!“ kojim se analiziralo stanje odbačene hrane u bolnicama i domovima za starije osobe.

 

Kao predstavnica Ministarstva poljoprivrede, Marija Batinić Sermek iz Uprave za hranu i fitosanitarnu politiku prezentirala je rezultate istraživanja o doniranju hrane u Hrvatskoj te plan Republike Hrvatske za sprječavanje i smanjivanje otpada za razdoblje od 2018. do 2022. godine. Na jesen ove godine planirano je pokretanje pilot-projekta, IT platforme koja će djelovati kao virtualno centralno posredničko tijelo kod doniranja hrane, projekt će se testirati sljedećih godinu dana, a do kraja godine planiran je  i izlazak studije o izvedivosti banke hrane.

U razgovoru su navedene i  mnoge pozitivne prakse koje se već duže vrijeme provode primjerice u Francuskoj, Novom Zelandu i skandinavskim zemljama, a koje dokazuju da edukacija, osvještavanje problema te hands-on pristup donose mjerljive rezultate.

 

Ana Bernard