Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Vijesti

Predane druge prijavnice za EPK 2020

Finalisti hrvatskog natjecanja za naslov Europska prijestolnica kulture 2020. godine (Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka) predali su dopunjene prijavne knjige (bid book) čime započinje sama završnica izbora hrvatske EPK.

Nakon što je 17. travnja 2015. godine u 17:00 sati zatvoren natječaj za podnošenje prijava za inicijativu Europska prijestolnica kulture 2020. godine, čak je devet hrvatskih gradova u propisanom roku predalo kandidature na natječaj i tako ušlo u prvi krug natjecanja. Prijavili su se Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, ZadarZagreb. Povjerenstvo neovisnih europskih stručnjaka je od 26. do 29. svibnja 2015. godine boravilo u Hrvatskoj kako bi odlučilo o tome koji hrvatski gradovi ulaze u drugi krug natječaja za EPK te je temeljem natječajne dokumentacije, kao i predstavljanja gradova, odabralo gradove DubrovnikOsijek, Pulu i Rijeku. Na temelju podrobnog izvješća povjerenstva neovisnih stručnjaka gradovi su mogli do 10. veljače 2016. godine dopuniti i nadograditi svoju kandidaturu uvažavajući komentare Povjerenstva.

Izaslanici povjerenstva će od 17. do 22. ožujka obilaziti gradove kandidate kako bi na licu mjesta procijenili predanost gradova kandidaturi i posvećenost projektu. Gradovi će 23. i 24. ožujka u Zagrebu predstaviti svoje završne programe pred objedinjenim Povjerenstvom, koje će svoju konačnu odluku o tome koji će hrvatski grad ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, donijeti 24. ožujka 2016. godine u popodnevnim satima.

O čemu ovisi odabir?

U donošenju konačne odluke poštovat će se šest glavnih kriterija za odabir Europske prijestolnice kulture 2020. godine: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provođenja, doseg i upravljanje projektnim ciklusom te su sve kandidature u cjelini ocijenjene vrlo dobrima. Posebni su ciljevi inicijative Europske prijestolnice kulture jačanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije u kulturnoj ponudi gradova, kao i putem transnacionalne suradnje; proširivanje pristupa i sudjelovanja u kulturi; jačanje kapaciteta u kulturnom sektoru i njegovih veza s drugim sektorima; podizanje međunarodnog profila gradova kroz kulturu.

Svi hrvatski gradovi koji su se prijavili za natjecanje značajno su podigli profil kulture, međugradske i međunarodne suradnje čime su već osigurali korist za svoj grad.

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske