Za obnovu broda Galeb i Upravnu zgradu nekadašnje riječke šećerane, danas dijela tzv. kompleksa “Benčić”, Gradu Rijeci je na natječaju bespovratno odobreno 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije.
Na natječaju za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Integrirani program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ koji se bavi obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda Galeb i Palače Šećerane, a kojeg je prijavio Grad Rijeka, prošao je svih sedam krugova evaluacije i tražena sredstva su odobrena.
Tim povodom održana je konferencija za medije na kojoj su prisustvovali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke Nikolina Radić Štivić i direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić.
Radi se o iznosu od 69 milijuna kuna, od čega je 85% sredstava nepovratnih, a preostali iznos od oko 12 milijuna kuna financirat će se iz gradskog proračuna. Potrošnja sredstava, prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, trebala bi krenuti najkasnije do kraja ove godine, nakon što se razriješi sva dokumentacija. Projekt bi trebao biti gotov u periodu od 36 mjeseci što je propozicija natječaja.
Riječ je o zaštićenim spomenicima kulture koji će biti dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, Upravna zgrada kao Muzej grada Rijeke, a brod Galeb kao svojevrsna podružnica ovog Muzeja. Naime, sam brod bio je dio svih režima 20. stoljeća i zato postaje muzej u kojem će imati glavnu ulogu.
BROD GALEB
Brod Galeb Grad Rijeka kupio je na javnoj dražbi i to zbog činjenice da je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i brod zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.
Glavna ideja je Galeb transformirati u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Uz to, Galeb će imati i smještajni te ugostiteljski dio, a planirano je da muzejski i javni zauzme približno 4000 četvornih metara broda, a smještajni i ugostiteljski tek 1000 četvornih metara.
Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Intervencija dizajnera i kustosa u ovim prostorijama biti će usmjerena na prezentiranje i očuvanje simbolične vrijednosti koju brod ima. Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke. Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci, preciznije uz Molo longo, i da se svojim bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu Rijeci. Predviđa se niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji koje će provoditi riječke kulturne institucije.
Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Na brodu su planirani i interaktivni sadržaji pa će se tako u bivšoj blagovaonici za uzvanike projicirati večera nekad poznatih osoba koje su boravile na brodu.
Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke.
Muzej će voditi Muzej grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.
Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.
PALAČA ŠEĆERANE
Palača Šećerane označava početke industrijalizacije u Rijeci. Kao kulturno dobro od iznimnog značaja za grad Rijeku, Palača Šećerane će kao Muzej grada Rijeke pričati priču o gradu – njegovom bogatom identitetu i povijesti, ujedno stvarajući značajan landmark u razvoju urbanog kulturnog turizma. Palača je zaštićeno kulturno dobro od 1970. godine. Hrvatski restauratorski zavod proveo je istraživanja unutar same zgrade i rezultati do kojih su došli nalažu promišljen odnos prema njezinoj budućoj namjeni.
Rekonstrukcijom i opremanjem Palače Šećerane omogućit će se korištenje kulturnog dobra koje trenutno nije u funkciji. Obnovom i kreiranjem novih sadržaja unutar nove infrastrukture (pretežito kulturne namjene) povećat će se vrijednost baštine te staviti na korištenje budućim generacijama. Planirani zahvati odnose se na prenamjenu i izvođenje potrebnih zahvata za stavljanje u funkciju navedenih prostora za potrebe novog gradskog muzeja i pratećih turističkih sadržaja.
Ulazni prostor nalazi se u sredini prizemlja uz južno pročelje. U prizemlju, uz južno pročelje, smješteni su poslovni prostori. Prvi i drugi kat bit će izložbeni prostori muzeja. Na drugom katu, u velikoj dvorani i manjem tzv. lovačkom salonu, moći će se odvijati i razna kulturna događanja. Na trećem katu bit će prostori za rad kustosa i ostalog pratećeg osoblja. U potkrovlju bit će tehnički prostori muzeja i spremišta. Izvest će se i novo stubište za potrebe evakuacije uz istočno pročelje zgrade.
