Španjolski umjetnik Mario Paniego boravit će idućih šest tjedana u Rijeci te realizirati svoje umjetničke projekte u sklopu projekta Rijeka 2020. Paniego je surađivao na projektu Donostia 2016 kao ovogodišnje Europske prijestolnice kulture. Suradnja dvaju gradova dovela je ovog umjetnika u Rijeku, kao što će jedan riječki umjetnik ili umjetnica boraviti u Donostiji. Ovaj će umjetnik svojim radovima nastojati doprinijeti kulturnom razvitku Rijeke kroz projekt EPK 2020. Mario Paniego u Rijeci će boraviti u Rezidenciji Kamov.
Razgovarali smo s Mariom o njegovim idejama i planovima te viđenju Rijeke i njenog potencijala u kulturnom razvitku.
Mario, koliko ostajete u Rijeci i kako vam se do sada sviđa grad?
Ostajem u Rijeci do 7. prosinca i izuzetno mi je drago da sam ovdje i da imam priliku otkrivati grad. Proučio sam malo o gradu na internetu prije nego sam došao kako bi se pripremio za projekt koji ću razviti, ali ne previše. Ali želim naučiti što više mogu o Rijeci i projektu Rijeka 2020 i kako žele razviti taj projekt.
Koji je glavni razlog vašeg boravka u Rijeci?
Razlog mog dolaska u Rijeku je razvijanje projekta unutar projekta Rijeka 2020, što je povezano s Donostia 2016, odakle dolazim i koja je Europska prijestolnica kulture ove godine.
O kakvom projektu je riječ?
Projekt se još uvijek razvija, postoje ideje. Povezan je sa tri teme kulturalnog projekta Rijeka 2020 – voda, migracije i rad. Moj fokus je međutim na migracijama primarno. Želim napraviti intervjue s ljudima iz Hrvatske koji žive u Donostiji ili drugdje u Španjolskoj te upoznati ljude ovdje i dobiti informacije o njihovim iskustvima u migracijama. Želim to nekako povezati sa poviješću grada i idejama kako razviti Rijeku kroz godine koje slijede do 2020 te kako povezati ljude u kulturna događanja. Radim zapravo tri različita projekta. Jedan su ti intervjui, drugi je više kulturalni povezan s migracijama i vodom jer je za mene na neki način to ista stvar – nešto što se kreće i stvara život. Treći je nešto manji, intimniji, vezan uz globuse i slično. Nadam se da ću napraviti sva tri, ali možda se situacija okrene i otkrijem da jedan nije toliko važan i fokusiram se na drugi.
S kim planirate obaviti te intervjue?
S ljudima iz Hrvatske koji su migrirali i ljudima koji su došli u Hrvatsku. Želim obje strane ispitati i saznati razloge migracija. Migracije su osobna stvar, želim kroz razgovor i iskustva dobiti informacije koje mogu biti korisne za Rijeku. Želim da ljudi shvate da smo mi svi na neki način migranti, bez obzira da li migriraš 10 ili 100 kilometara i bez obzira na razlog te migracije.
Trenutno obavljam intervjue s dvojicom Hrvata koji žive u Španjolskoj. Njihovi razlozi migracija nisu bili rat ili potraga za poslom. Jedan je otišao zbog ljubavi, a drugi jer mu se pružila prilika da ode kod prijatelja i tamo je ostao.
Poznajete li povijest Rijeke i njenu kulturnu scenu?
Istraživao sam prije dolaska, upoznat sam sa industrijskom pričom, ponešto činjenica iz povijesti te pronašao neke podatke o migracijama, ali mislim da je to sve nedovoljno. Želim znati mnogo više.
Rijeka je velik lučki grad koji je bio povezan oduvijek s morem i imao jaku industriju. Zanimljivo je vidjeti kako je ta industrijska zona na neki način granica između mora i grada. Čini mi se da se mijenja grad ili da se želi promijeniti i to mi je zanimljivo. Takav proces dogodio se u Bilbau odakle dolazim i jako dobro znam kako je biti industrijski grad. U posljednjih 20 godina sva industrija koja je bila smještena uz rijeku u Bilbau izmaknuta je s te pozicije van grada što je Bilbao učinilo mnogo ljepšim gradom za život i kulturna razvijanja. Pričao se s ljudima iz Rijeke i rekli su mi da nedostaje parkova u gradu primjerice, možda bi baš ti dijelovi gdje je industrija to mogli postati. Mislim da Rijeka ima mnogo mogućnosti i mogu to poistovjetit s Bilbaom. Za sve to je potrebno mnogo vremena, ali bitno je da znate što želite postići na kraju. Rijeka je jako dobro locirana. Možda nije cilj da budete turistički grad već kulturalni, da se razvija u tom smjeru.
Kako se Donostija razvija kao kulturni grad kroz projekt Europske prijestolnice kulture?
Ne živim u Donostiji već u Bilbau, ali to je svega 15 minuta udaljenosti pa sam jako dobro upoznat sa Donostijom i kako se razvijala. Već godina Donostija ima vrlo veliku kulturnu ponudu, a to što je Europska prijestolnica kulture uvelike je doprinijelo tom razvitku. Imali smo sreće da osvojimo ovu titulu i napravimo još više te se fokusiramo oko tema. Promijenila se, ali ne toliko, imali smo dobru podlogu od ranije.
Kako planirate upoznati Rijeku u idućih nekoliko dana?
Za sada sam išao na trčanje po vašoj šetnici uz more. Susresti ću se idući tjedan s ljudima iz vaših muzeja koji će me upoznati s njihovim aktivnostima. Također upoznati ću osobu koja radi u Odjelu gradske uprave za urbanizam. Želim da me upoznaju sa arhitekturom grada i njihovim planovima, možda tako dobijem i neku novu ideju za svoj projekt.
Biografija Maria Ortiza
Mario Paniego Ortiz (Bilbao, 1978) konceptualni je i vizualni umjetnik. Umjetnost uzima kao izgovor za život i način otkrivanja svijeta i sebe. Voli učiti kroz svaki projekt na kojem radi, koristeći različite medije prisutne u prirodi projekta. Diplomirao je likovnu umjetnost na Sveučilištu West of England. Doktorski studij završio je na Sveučilištu u Baskiji. Također je diplomirao dizajn menadžment (Sveučilište u Baskija) i kulturni menadžment (Sveučilište u Alcalá de Henares). Svoje radove do sada je izlagao u Njemačkoj, Engleskoj, Češkoj, Južnoj Koreji i Španjolskoj. Paralelno s tim radio je kao predavač na sveučilištu.
