Zoran Majstorović, umjetnički direktor Porto Etno festivala donosi kratak pregled ovogodišnjih glazbenih izvođača te otkriva što je zajedničko bendovima koji nastupaju na popularnoj fešti glazbe i gastronomije, kao i specifičnosti riječkog Porto Etno orkestra koji je, kako on kaže, jedinstven u svijetu.

Slijedi nam još jedan, drugi po redu, Porto Etno festival. Kakvi su dojmovi s prošlog? Podsjeti nas tko je sve nastupao.

Prošle godine je bio izvrstan festival, prvi Porto Etno koji je izrastao iz Etno Smotre, tradicionalne manifestacije u Rijeci. Uz naš Porto Etno Orkestar nastupili su proslavljeni pijanist iz Beograda Vasil Hadžimanov, izvrsna slovenska pjevačica i lutkarica Nika Solce, fenomenalni Arakne Group koji izvode tradicionalnu talijansku glazbu te ponajbolji bugarski gypsy brass band imena Karandila. Bili smo izuzetno zadovoljni posjetom i mnogoborojnom publikom i mislim da je za prvo izdanje festivala sve bilo više nego dobro.

                            

Predstavi nam naš riječki orkestar Porto Etno. Kako je došlo do osnivanja orkestra i koja je njegova uloga na festivalu, a i inače?

Osnivanje Porto Etno Orkestra je prvenstveno došlo iz ideje da se ostvari suradnja domaćih glazbenika s inozemnim gostima koji dolaze nastupati u Rijeku. Koliko ja znam, ne postoji festival ovog tipa. Glazbeno to možemo nazvati world music festivalom sa jazz konotacijama, koji ima svoj vlastiti orkestar, a i nastupa uz svjetski poznate izvođače – goste festivala. Mislim da smo po tome jedinstveni u svijetu. Većina članova orkestra studirala je na jazz konzervatorijima u Grazu, Trstu ili Klagenfurtu, a svi žive na Kvarneru ili u Istri i za sobom imaju stotine nastupa i jednako velik broj eminentnih glazbenih nagrada, odnosno svjetski važnih glazbenika na listi onih s kojima su nastupali. Moja uloga kao voditelja orkestra je da zajedno s gostujućim glazbenicima izaberem skladbe koje ćemo svirati, transkribiram, aranžiram i raspišem notne materijale i onda to svi zajedno uvježbamo i izvedemo.

 

Po kojem kriteriju birate izvođače? Po čemu su bendovi koji dolaze na Porto Etno karakteristični, imaju li nešto zajedničko? 

Izvođače biramo po više različitih kriterija, jako su nam važne njihove sviračke i vokalne kompetencije, njihova posvećenost onome što rade, a ono što je najvažnije je njihova poruka i energija koju prenose na publiku. Isto tako trudimo se da, ako je moguće, bude zastupljeno što više različitih kontinenata i zemalja. Ove godine imamo izvođače iz Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Europe, a isto tako vodimo računa i o njihovim organizacijskim i financijskim zahtjevima. Ono što smatram najkarakterističnijm kod bendova koje dovodimo je to da vjerno predstavljaju glazbenu i kulturnu baštinu zemlje ili regije iz koje dolaze, a opet imaju nešto moderno u svom glazbenom izričaju. Njihova glazba i nastup nisu samo izvedba nečega što smo već čuli i vidjeli, već u onome što izvode postoji i neka nadogradnja na tradiciju.

 

Tko su glazbenici koje ćemo imati prilike čuti u Rijeci 7. i 8. rujna?

Pođimo redom: Denise Dantas, glumica i pjevačica iz Brazilske države Bahije, formirala je jedinstveni zvuk kombinirajući tradicionalnu glazbu Mediterana i Brazila, punu egzotičnih ritmova i osjećajne energije. Zatim, BandaNera Afrobeat, glazbeni je projekt nekolicine glazbenika koji žele istaknuti i naglasiti afričke korijene u modernoj glazbi korištenjem današnjih modernih zvukova. Članovi dolaze iz Senegala i Italije te kreiraju vlastitu glazbu inspiriranu velikanima glazbe dvadesetog stoljeća koji su donosili snažan utjecaj afričke kulture u svojoj glazbi; Fela Kuti, John Coltrane, Sun Ra, James Brown… Istaknuo bih Esma’s bend – svjetski poznati orkestar kraljice romske glazbe Esme Redžepove. Kao članovi Esminog ansambla nastupali su na više od 3000 koncerata u Europi, Aziji, Americi, Australiji, u najvećim koncertnim dvoranama poput Ronacher kazališta, Bečke opere… Pratili su je u Indiji kada je osvojila titulu kraljice romske glazbe, te tako dodatno ojačali svoju vezu s etno muzikom iz raznih dijelova svijeta. Njena kći, vokal benda Eleonora Mustafovska, jedina je ženska pjevačica koju je školovala osobno Esma Redžepova. Glazbenica Jennifer Cabrera Fernandez podrijetlom je iz grada Poza Rica u Meksičkoj državi Veracruz. Jennifer dvadesetak godina živi i stvara u Europi  kombinirajući sviranje udaraljki s pjevanjem i plesom. Surađujući s raznim glazbenim ansamblima, plesnim grupama i teatrima, stvorila je imidž svestrane umjetnice i zaljubljenice u live izvedbe.

Mihaly Dresch & Anatal Brasnyó sinonim su za mađarsku etno glazbu. Mihaly Dresch krenuo je svirati krajem 1970-ih s raznim mađarskim jazz glazbenicima i od tada je stvorio svoj vlastiti glazbeni svijet negdje na granici mađarske etno glazbe i tradicionalnog jazza. Poznati svirač viole podrijetlom iz Vojvodine, Anatal Brasnyó svira s legendarnim Lajkó Félixom već preko deset godina, stvarajući genijalne pjesme poput A Madárnak, Most Jöttem i duo album Makovecz Turné. Smatra se jednom od  najvažnijih figura etno jazz scene u Mađarskoj, te je dio mnogih različitih bendova i ansambla u kojima je neizostavno njegovo virtuozno sviranje viole.

Saba Anglana, pjevačica i glumica, dolazi iz glavnoga grada Somalije, te je zbog miješanog braka svojih roditelja i režima generala Muhammada Siyad Barrea bila prisiljena pobjeći iz Mogadishua s obitelji kad je imala samo pet godina. Njeni somalijski korijeni ostali su važan element  njezinog stvaralaštva te je upravo kroz glazbu ostala povezana sa svojom zemljom. Godine 2010. izdaje album Biyo – Water is Love i na njemu Saba postavlja svoj fokus na vodu i svjetske probleme u pogledu njenog prekomjernog iskorištavanja.

Koncept tria Širom bazira se na ispreplitanju raznolikih pristupa glazbi i zvuku, povijesti zvukovnih frekvencija i razuzdanoj kreativnosti. Slovenski glazbenici u svojem arsenalu posjeduju više od dvadeset različitih instrumenata s kojima stvaraju različite i po svemu vlastite i nove glazbene forme.

Bend Divanhana je početkom 2009. godine osnovala grupa studenata na Muzičkoj Akademiji u Sarajevu, a 2011. izdaju prvi album nakon čega su uslijedili mnogobrojni koncerti diljem Europe. Divanhana izvodi tradicionalnu glazbu, s posebnim naglaskom na sevdalinku, u vlastitim aranžmanima koji su nastali pod utjecajem glazbenih stilova kao što su jazz, rock, pop pa sve do klasične glazbe 20. stoljeća.

 

Porto Etno znatno se razlikuje od dosadašnje Etno smotre. Kako ljudi reagiraju na ovu moderniziranu verziju smotre uz mnoštvo nove i egzotične glazbe?

Na prošlogodišnjem izdanju festivala broj publike je višestruko premašio naša očekivanja, a što se tiče glazbenih izvođača dobio sam isključivo pozitivne reakcije, kako od publike tako i od samih izvođača.

Lanjsko izdanje festivala morali smo premjestiti u zatvoreni prostor te je on na trenutke bio premali da primi sve posjetitelje. No, ove godine nećemo imati tih problema jer smo na novoj lokaciji (Exportdrvo, op.a).  Porto Etno je tip festivala koji spaja glazbu i gastronomiju, ima svoj vlastiti orkestar koji u okviru festivala nastupa s gostujućim glazbenim zvijezdama, zbog svega toga smatram ga doista posebnim.