Na Brodu različitih kultura – susjedstvo Brod na Kupi

Inicijativu susjedstva Brod na Kupi vodi jaka i iskusna riječka institucija – Prirodoslovni muzej Rijeka preko stalnog postava u Kaštelu Zrinskih u kojem se program odvija tijekom cijele godine. Večeri u Kaštelu u Brod na Kupi dovode znanstveno-popularna predavanja, izložbe, projekcije filmova, Odrasti s muzejem zbližava zajednicu i Muzej kroz edukativne programe, Mala škola prirodoslovlja namijenjena je učenicima četvrtog razreda osnovne škole, a program Mali kustosi educira osnovnoškolsku djecu o interpretaciji stalnog postava. Županijski projekt Putovima Frankopana okuplja širu publiku nudeći interpretacijske šetnje i edukativni program.

Kao europska dobrosusjedska institucionalna suradnja širi se u Estoniju i Estonski prirodoslovni muzej iz Tallinna.

ONLINE PROGRAM

Susjedstvo Brod na Kupi i Prirodoslovni muzej Rijeka planirali su sasvim drugačiju dobrodošlicu na 222 metra nadmorske visine, u mjesto koje prvo pozdravlja svakog putnika koji dolazi iz susjedne Slovenije u Hrvatsku – u Brod na Kupi, u dvorac koji stoljećima krasi mjesto zahvaljujući dalekim frankopanskim, i kasnijim zrinskim, vremenima – u Kaštel Petra Zrinskog u kojem, uskoro, Prirodoslovni muzej Rijeka otvara novi stalni postav Divljina s pogledom na more, a Primorsko-goranska županija Interpretacijski centar Putovima Frankopana.

Trenutno su vremena drugačija, a ljudi više nego ikad prilagodljivi. Čak se i festival Na Brodu različitih kultura prilagodio digitalnoj izvedbi. Srdačno Vas pozivamo da  odvojite vrijeme i upoznate jedno od goranskih susjedstava!

U digitalnom festivalskom programu se predstavlja novi postav kroz jednominutne filmove, prikazuje stvaranje socijalnih spona u zajednici pod mentorstvom umjetnika, upoznaju intimne piče manjina u Slavoniji, educira o jednoj od tri velike zvijeri koje nastanjuju uzvisine ovog pograničnog područja. Naposljetku, (raz)otkriva se Brod na Kupi kroz kviz u kojem publika provjerava usvojeno znanje o Susjedstvu, a zauzvrat dobiva na poklon ulaznicu u Kaštel Zrinskih.

Druženje zakazujemo za petak, 20. studeni 2020. na Facebook stranici Prirodoslovni muzej Rijeka s početkom u 14.00 sati, dok se predavanje u 19:00 sati organizira na YouTube kanalu Prirodoslovni muzej Rijeka.

Pratite poveznice i sljedeći raspored:

14.00 sati – prva crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ­­­­­­­­­­­­­­jednom od budućih izložaka

14.30 sati – druga crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ­­­­­­­­­­­­­­jednom od budućih izložaka

15.00 sati – treća crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ­­­­­­­­­­­­­­jednom od budućih izložaka

15.30 sati –  Aktivno mirovanje dva, video prilog o radionici stvaranja socijalnih spona u Susjedstvu

16.00 sati –  Susjedstvo Brod na Kupi u gostima, putovanje fotografijom u Slavoniju

16.30 sati – Muzej osobnih priča i priča Jovice Radosavljevića, predstavljanje interkulturnog projekta i primjera dobre prakse

19.00 sati – Uloga risa u ekosustavu i njegov značaj za čovjeka, predavanje uživo Vedrana Slijepčevića

20.00 sati – Otkrij Susjedstvo Brod na Kupi, online kviz

O SUSJEDSTVU BROD NA KUPI

Brod na Kupi se nalazi na rubnom području grada Delnica, u dolini rijeke Kupe, u čijem središtu dominira Kaštel Zrinskih iz 17. stoljeća kojim upravlja Prirodoslovni muzej Rijeka.

Krajolik je raznolik, odlikuju ga brojne prirodne vrijednosti s bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Mjestom Brod na Kupi prolazi državna cesta D203 koja spaja dvije obale Kupe – hrvatsku i slovensku. Samo mjesto broji oko 200 stanovnika pri čemu je podjednaki broj pripadnika hrvatske, većinom umirovljeničke i romske populacije.

Ime mjesta Brod na Kupi prvi put spominje se 1481. kao posjed Frankopana, a od 1577. bio je u posjedu Zrinskih koji su ondje na temeljima starijega, pretpostavlja se frankopanskoga, burga izgradili utvrđeni dvor kojeg je 1651. godine obnovio Petar Zrinski te je smjestio upravu u Brod na Kupi čime mjesto odn. gospoštija dobiva povijesno značajnu ulogu. Župnu crkvu Sv. Marije Magdalene također je podigao Petar Zrinski (1670. godine) te pripojio Kaštelu. Nakon Zrinsko-frankopanske urote (1671. godine) te smrti Adama Zrinskog (1691. godine), dvorac je potpao pod upravu Ugarske, a kasnije i Austrije.

Kaštel Zrinskih je spomenik prve kategorije, u vlasništvu je Grada Delnica, a njime upravlja Prirodoslovni muzej Rijeka čime Kaštel postaje jedinom kulturnom ustanovom muzejskog tipa u Gorskom kotaru.

Iz svakodnevice života u Brodu na Kupi moguće je isčitati nekoliko važnih utjecaja koje ova zajednica živi.  Život u sklopu graničnog područja, suživot hrvatske, slovenske i romske zajednice kao i činjenice da u Brodu na Kupi djeluje Prirodoslovni muzej Rijeka smješten u Kaštelu Zrinskih.  Život u pograničnoj zoni nemoguće je izolirati od utjecaja i činjenice da je Brod na Kupi ujedno i granični prijelaz rijekom i granicom odijeljen od susjedne Slovenije, Europe i Schengenske zone.

Brod na Kupi kao zajednica otvara i temu suživota i činjenicu da je gotovo izjednačen broj hrvatskog i romskog stanovništva uz statistike koje ukazuju na visoku starosnu dob hrvatskog stanovništva te odlazak mladih. Romska zajednica, jedna od većih romskih zajednica na području županije, smještena je na rubnom teritoriju Broda na Kupi u tri romska lokaliteta koja u tom području postoje dugi niz godina.

Pokretanjem programa Muzeja i u suradnji s Rijeka 2020 promišljaju se novi načini i koncipiraju nove strategije i znanja integracije i suživota. Povezujući faktor u svim procesima predstavlja djelovanje riječkog Prirodoslovnog muzeja koji je lociran u samom središtu mjesta, u impresivnom i značajnom objektu s dovoljno prostora za sadržaje prilagođene novom lokalitetu s ciljem da se prostoru stalnog postava i interpretacijskih centara, odnosno Kaštela Zrinskog vrati nekadašnja funkcija svojevrsnog okupljališta mještana i šire zajednice te postane svojevrstan “dnevni boravak”.

O PROGRAMU  

Susjedstvo Brod na Kupi razvija program koji doprinosi povezivanju zajednice i razvijanju participativnih modela slijedeći teme i suodnos prirode, znanosti i društva u cjelini osnažujući inovativne pristupe u edukaciji koji objedinjuju znanost, umjetnost, edukaciju i aktivan pristup u radu sa zajednicom. Prirodoslovni muzej Rijeka u Rijeci i u Brodu na Kupi interdisciplinarnim pristupom istražuje granice različitih područja znanosti integrirajući teme prirode, društva, okoliša, kulturnog nasljeđa i specifičnosti mikro-lokacije.

Program rada Prirodoslovnog muzeja Rijeka u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, u vrijeme do i nakon 2020. godine, ima u cilju unaprijediti percepciju kulturne i prirodne baštine, te prirode i prirodnih zakonitosti kod publike, kao i razviti osjećaj povezanosti s baštinom kraja kojem pripadaju. Cilj programa je da se djeca i mladi, odrasli i treća životna dob u Kaštelu osjećaju ugodno i dobro došlo, te da ga spoznaju kao mjesto gdje mogu potražiti informacije, naći odgovore na svoja pitanja te nadograditi svoje znanje o svijetu prirodne i kulturne baštine i/ili jednostavno se družiti. Kaštel Zrinskih, koji je i kao građevina zaštićen kao nepokretno kulturno dobro, prirodno se nameće kao središte kulturnog života Kupske doline i šire, te će muzej  nastojati djelovati kao otvoreno mjesto izmjene znanja i ideja, centar prirodoslovnih istraživanja, jedno od središta kulturnih događanja i pokretača prirodoslovnog i kulturnog turizma u regiji, a prije svega pokušati povećati zadovoljstvo kulturnim životom kod lokalnog i regionalnog stanovništva. Koristeći se svim sredstvima Muzeja i timom stručnjaka, nastojat ćemo javnosti približiti i upoznati ih s prirodoslovnim i kulturnim temama kroz sve oblike edukativne komunikacije (stručna vodstva, popularno-znanstvena predavanja, stručne ekskurzije, edukativne radionice, izložbe, gostovanja umjetnika,  predstave).

Programski elementi i aktivnosti:

Aktivno mirovanje  – program je koncipiran i posebno osmišljen za potrebe zajednice Broda na Kupi kao jedinstvene lokacije kroz koji se problematizira suživot zajednice kao cjeline, ali i kontekst suodnosa prirode i društva.

Kroz program će se predstaviti primjeri dobrih praksi (Mucko, Babić) i zamišljen je kao serija predavanja i/ili radionica namjenjenih djelatnicima Muzeja i podrška stručnom timu nositelja inicijative i samoj zajednici. Kroz program se provlače teme integracije i participacije svih zastupljenih zajednica u Brodu na Kupi, kao i uključivanja stanovnika pogranične zone Slovenije.  Jedan od planiranih načina interakcije je program „storytellinga“ odnosno razmjene priča, mitova i legendi prisutnih u romskoj i neromskoj kulturi kao svojevrsna platforma upoznavanja. Procesi započeti kroz ovaj oblik aktivnosti bit će prezentirani u 2020. godini kroz različite forme – izložbe i/ili javna predavanja i razgovore koji uključuju i razmjenu iskustava samih sudionika.

Radionice “Aktivno mirovanje dva” se temelje na intergeneracijskoj i interkulturnoj razmjeni vještina i znanja između romske i neromske zajednice, odnosno stvaranju novih socijalnih spona između stanovnika/ica Broda na Kupi.

Većinu osnovnoškolske populacije predstavljaju romska djeca, a većinsko, neromsko lokalno stanovništvo je starije životne dobi pa je radionica zamišljena kao platforma njihove interakcije, koja se u svakodnevnici ne događa često, iako obje skupine stanovnika dijele iskustvo života u Brodu, svako u svom kulturnom i dobnom kontekstu. Cilj je stvaranje novog, hibridnog konteksta.

Radionice započinju radom sa svakom grupom zasebno, a u procesu se stapaju u isti radionički proces.

Prva faza počinje s radionicama mentalnog mapiranja življenog prostora Broda na Kupi na temelju kojeg nastaju dvije različite mape lokalnog područja. One govore o aktivnostima, sjećanjima, svakodnevnim kretanjima, željama, problemima, projekcijama stanovništva. Mape ukazuju i na zone preklapanja, susretanja, odnosno mimoilaženja dvije korisničke grupe.

Nastavak radionice uključuje niz, na prvi pogled nespojivih aktivnosti kao što su: tjelesno razgibavanje, vježbe za oči, vježbe za ravnotežu, mapiranje memorije, društvene igre u susjedstvu, osnove romskog jezika.

U drugoj fazi radionice, dvije grupe počinju surađivati međusobnim predstavljanjem dotadašnjeg procesa. Dotadašnje aktivnosti su zamišljene kao „simetrične“, nadopunjujuće, a dobivaju novi smisao udruživanjem zajedničkih snaga obje grupe. Proces se nastavlja kroz interakciju koja se formatira u procesu, a proizvodi različite „tragove“ u obliku umjetničke dokumentacije te se usmjerava prema finalnoj izvedbi.

Autori i voditelji: Bojan Mucko i Vanja Babić