Od četvrtka, 10. ožujka, Mali salon na Korzu 24 postaje informativno-prezentacijski centar riječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine
Interaktivni postav izložbe koja se otvara 10. ožujka u 18 sati su osmislili arhitekti Idis Turato i Ida Križaj Leko kako bi što bolje i kreativnije vizualizirali cijeli proces kandidature. Cjelokupan rad, osim finalne prijavne knjige, podrazumijeva i uvid u nastajanje koncepta kroz radne materijale (grafovi, brainstorm sastanci, mail prepiske…).
Interijer Malog Salona uvući će vas i provesti kroz knjigu i sve njene programske točke kao živo tkivo gdje će zidovi, stropovi i podovi pričati riječku EPK priču. Imat ćete priliku vidjeti analizu postojećeg stanja, ali i projekciju budućnosti u 2020. godinu.
Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka, dok će rezultati natječaja za Europsku prijestolnicu kulture biti objavljeni 24. ožujka. Povodom otvorenja ove prezentacije, razgovarali smo s Idom Križaj Lekom koja je nedavno uvrštena među najbolje hrvatske arhitekti mlađe od 35 godina.
Prvi zadatak je da se pokuša građane uvući u knjigu kao u živo tkivo, jer EPK jest živo tkivo, prostorno i programski. Prva soba Malog Salona uvodni je dio knjige koje približava građane samom procesu rada na EPK gdje se događanja i prezentacije, radionice i druženja svih vrsta. Druga prostorija je soba Programskih pravaca (flagships) u kojoj ulazimo u veliku kartu Primorsko-goranske županije koja premrežuje sve pravce u jednom prostoru.
Što je tu bitno?
Bitno je shvatiti da projekt EPK nije nastao kao samo ‘gradski’ projekt niti sa samo jednom konceptualnom smjernicom, već da su se postojeće specifičnosti naglašavale, a nove uklopile kroz suvremene vizije! Mah, za razliku od ostalih gradova, što mogu izvana primijetiti, Rijeka svoj program i viziju nije izmislila, i to ćemo pokušati pokazati u Salonu. Uživam…ne spavam, i uživam. Ne znam kako to riječima opisati.
Na kraju, dolazimo do treće sobe, sobe emocija, gdje se isječci nekih momenata i projekata mogu tjelesno doživjeti. Cijeli put nas vodi od nekih vrlo pragmatičnih momenata EPK, do vrlo emotivnih…i natrag. Jednako tako zamišljeno je da prostor udomi izložbe, koncerte, radionice, predstavljanja…
Privremeni dnevni boravak
Uz intenzivan vizualni i tekstualni materijal, moći ćete sjesti, odmoriti se, popiti kavu i razmijeniti mišljenja sa susjedima u ovom privremenom gradskom dnevnom boravku. U razdoblju trajanja izložbe moći ćete dobiti sve informacije o projektu i njegovom daljnjem razvoju tijekom organiziranih druženja s članovima tima i brojnim mikro događanjima.
S obzirom na to da je Ida iz Zagreba, zanimalo nas je koliko joj to pomaže u promišljanju Rijeke.
Uvijek sam željela da me netko pita baš ovo pitanje, u kontekstu prizivanja tolerancije i manjina, pogotovo u ovom kontekstu. Iskreno, pogled izvana je svakako puno objektivniji od onog iznutra što me u ovoj situaciji čini neopterećenim sudionikom.
Ida Križaj Leko
U isto vrijeme, koliko god se pokušavam educirati o ovom gradu, čini mi se da mi nedostaje svojevrsni ‘riječki štimung’, ali više u samoj svakodnevici nego u ovom projektu. Zamisli, da si u nekom novom gradu tek sedam godina i otkrivaš ga sa svim njegovim oprečnostima koje te uzbuđuju, a slušaš prepričavanja sa svih strana o lučkom gradu? I vidiš sa svog prozora svakodnevno Luku, jer naravno kako dolaziš iz Novog Zagreba, nije bilo prihvatljivo ništa drugo nego život u neboderu! Pokušala sam preseliti sličan kontekst u novoj i pomaknutoj situaciji.
Djelomično pripadam ovom gradu zbog tih sličnosti, a djelomično me te oprečnosti nepostojanja ‘RIJEKA AS IT ONCE WAS’ golica u promišljanju toga grada. I dalje mi se većina ljudi čudi što sam se iz Zagreba doselila baš u Rijeku, a još k tome želim ovdje i ostati. Stvarno bih voljela biti dio one druge statistike, one koja pomiče grafove ka pozitivnim rezultatima za Rijeku.
U pripremi prijavne dokumentacije riječke kandidature Ida je zajedno s Idisom Turatom sudjelovala na kreiranju flagshipaSlatko & slano / Sweet & Salt / koji se bavi s prostornim promišljanjem dijela Rijeke.
Pola predviđene dužine neke zone Slatkog & slanog napuštena je ili ugašena industrija koja se danas može interpretirati kao nova infrastruktura za prihvat drugih sadržaja. Ovo je svakako vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt! Ali ne u obliku prekopavanja kanala, već predefiniranja postojećeg prostora koji je nekad proizvodio veliki dohodak ovom gradu.
Kako smjestiti kulturni sadržaj koji je održiv, a u isto vrijeme učiniti Rijeku privlačnom svojim građanima i novim doseljenicima (s tim da ovdje pričamo i o sadržajima kao stanovanju, suvremenoj poljoprivredi itd.). Na prostoru od Hartere (i bolje rečeno od satelita mlina Žakalj nizvodno uz Rječinu) pa preko Delte, nedavno i na samom Molu Longu, mogli smo kroz period od 10 godina pratiti niz različitih idejnih projekata ili vizija. ‘Ajmo ih već jednom ostvariti, tj. zar nismo dovoljno proveli komentirajući i kritizirajući na društvenim mrežama. Ovo je baš taj trenutak da ostvarimo najbolje od ponuđenog i uključimo sve građane!
