Zbog izuzetno velikog interesa publike, otvorenje izložbe uz poštivanje svih COVID 19 mjera, produljeno na dva dana. Najavljene i edukativne radionice koje će se održavati za vrijeme trajanja izložbe 51000 Balthazargrad
Najveća izložba posvećena animiranom geniju Profesoru Balthazaru, otvara se u subotu 24. listopada 2020. u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture te u produkciji Rijeke 2020 i MMSU-a. Izložbu su danas na konferenciji za medije najavili predstavnici Grada Rijeke, Rijeke 2020, riječkog MMSU-a te autorski tim izložbe i predstavnici pokrovitelja.
Zbog ogromnog interesa publike otvorenje je produljeno na dva dana pa će, osim u subotu, trajati i kroz nedjelju 25. listopada.
Naime, zbog poštovanja COVID 19 mjera i ograničenog broja ljudi koji istovremeno mogu boraviti u prostoru izložbe, za subotnje je otvorenje pripremljeno 250 ulaznica raspoređenih u 5 termina obilaska za građane od 10.00 do 17.00 sati. Sve su ulaznice podijeljene pa je stoga pripremljeno 250 novih – za nedjelju 25. listopada. Ulaznice se od ove srijede u 12 sati pa sve do subote, odnosno dok ne nestanu, mogu podići u Informativnom centru Grada Rijeke (Ri-info, Korzo 18 b).
U nedjelju će, kao i u subotu, posjeti izložbi zbog COVID mjera biti organizirani u 5 termina, od 10 do 17 sati uz predočenje ulaznica, a iza svakog obilaska prostor izložbe se dezinficira kako bi bio siguran za nove posjetitelje. Važno je napomenuti i da posjetitelji za vrijeme boravka u muzeju trebaju nositi zaštitne maske te na ulazu dezinficirati ruke.
Izložba 51000 Balthazargrad najveća je izložba programskog pravca Dječja kuća, Europske prijestolnice kulture. Trajat će sve do 23. siječnja 2021. godine, a njen je naziv inspiriran činjenicom da je upravo Rijeka svojim izgledom i atmosferom poslužila Zlatku Boureku kao inspiracija za crtanje Balthazargrada u kojem dobri profesor živi i smišlja svoje izume. Profesor Balthazar, animirani genije, u Rijeci će se stoga osjećati – kao kod kuće, a svi posjetitelji izložbe moći će uroniti u svijet poznatih crtića o dragom profesoru. Prostor izložbe podijeljen je na Svemir, More, Rijeku i Grad pri čemu dolazak s mora preko rijeke u grad naglašava sličnost Balthazargrada i Rijeke a u tom je kontekstu gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel pozvao i Riječane i sve građane Hrvatske da na barem jedno poslijepodne postanu Balthazarovi sugrađani. Ova izložba na atraktivan, zabavan i interaktivan način priča priču o nastanku profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledanjem njegovih dogodovština, ali i o važnosti ovog animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo.
Edukativne aktivnosti kao popratni sadržaj kroz cijelo vrijeme trajanja izložbe
Današnja je konferencija za medije bila i prvi javni nastup nove ravnateljice riječkog MMSU-a Branke Benčić, a osim same izložbe, najavljene su i edukativne aktivnosti koje je u sklopu izložbe pripremio riječki MMSU te koje donose kreativne i istraživačke radionice i igre, grupna vođenja kroz izložbu za sve uzraste, veliku interaktivnu instalaciju te izrade malih naklada DIY publikacija. Za sudjelovanje na ovim edukativnim aktivnostima, zbog ograničenog broja sudionika i poštivanja COVID mjera, potrebno je prijaviti se putem e-maila na balthazargrad@mmsu.hr ili pozivom na broj 051/492-611.
U sklopu navedenog popratnog edukativnog programa, prvi vikend nakon otvorenja izložbe, u subotu 31.10. i nedjelju 1.11., u MMSU-u će gostovati bečki studio Soybot s kojim će sudionici stvarati gigantsku knjigu čudovišta začudnih boja i oblika.
Od 13. do 29. 11. prizemlje muzeja postaje raznobojno čvorište tisuća niti uz participativnu instalaciju Collective Strings danske umjetnice Karoline H. Larsen koja će posjetitelje kroz različite upute i igre pozvati na sudjelovanje u kreiranju zajedničkog prostora.
Kroz studeni i prosinac u ciklusu radionica Laboratorij boja dizajnerica Maja Subotić Šušak sudionike će putem različitih eksperimenata upoznati sa svijetom boja i pigmenata, posebice onih koje se mogu pronaći u prirodi.
U subotu 21.11. izrađivat će se novi broj muzejskog fanzina Beni, koji se u ovom izdanju pretvara u mali istraživački vodič kroz izložbu. Na ovaj način djeca će stvarati za djecu – buduće posjetitelje Balthazargrada.
S dizajnerom Marinom Nižićem, u subotu 5.12., sudionici će istraživati dijelove Balthazarovog stroja, smišljati kakvi se sve problemi čarobnim strojem mogu riješiti te zatim dijelove stroja otisnuti šablonama na platnene torbe i majice.
U duhu ideje Balthazara, kao dobroćudnog profesora koji popravlja i rješava probleme svojih sugrađana dio programa osmišljen i u suradnji s Riperajem – inovativnim prostorom KD Čistoća u kojem građani mogu besplatno popravljati neispravne sitne kućanske uređaje, namještaj, bicikle i igračke uz pomoć majstora Riperaja. U Riperaju će se u četvrtak 26.11. održati radionica s kreativkama iz ArtMašine a 17. 12. izrada recikliranih božićnih ukrasa s umjetnicom Tanjom Blašković.
I konačno, tijekom trajanja izložbe održavat će se stručna vodstva za razredne grupe uz mogućnost kratkih kreativnih radionica te edukativni program Priča o Benčiću koji se provodi u suradnji s Vijećem mladih Benčić.
Ulaznice s popustima i besplatne ulaznice za djecu do 7 godina, nezaposlene i umirovljenike
Rijeka 2020 i MMSU ovu izložbu postavljaju u suradnji s Jučer Danas Sutra – Platformom za audiovizualna istraživanja te u partnerstvu sa Ultra linkom d.o.o. i Zagreb filmom. Kustos izložbe je Željko Luketić, kustoski asistent Leri Ahel, a dizajn postava i grafičko oblikovanje potpisuje Brigada – Zoja Ivanišević, Kristina Volf i Ena Tadej. Za pisanje i obradu teksta izložbe zaslužan je Utorak – Jakov Vilović, dok dizajn svjetla potpisuje Ivan Marušić Klif. Sponzorski su izložbu podržali: SPAR Hrvatska, dm – drogerie markt d.o.o., TOWER CENTER RIJEKA i Algida. Ponos na cijeli tim izložbe izrazila je Irena Kregar Šegota, direktorica Rijeke 2020 jer je izložba uspješno pripremljena unatoč izazovima s kojima se cijeli projekt EPK suočio pojavom korona-krize.
Nakon vikenda otvorenja, izložba će se moći pogledati sve do 23. siječnja 2021. u radno vrijeme MMSU-a – od utorka do petka od 12 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati. Cijena ulaznice za izložbu je 30 kuna, a pravo na besplatni ulaz imaju djeca do 7 godina, nezaposleni i umirovljenici uz predočenje dokumenta. Djeca i mladi do 18 godina, studenti i članovi strukovnih udruga i organizacija ostvaruju popust pa za njih ulaznica košta 20 kuna uz predočenje važećih studentskih odnosno strukovnih iskaznica.
Vodstva za publiku besplatna svake srijede uz prethodnu prijavu mailom
Za ovu se izložbu organiziraju i vodstva za publiku i to uz prethodnu najavu i to za grupe od maksimalno 20 ljudi. Cijena vođenja izložbom na hrvatskom jeziku je 100 kn, a na engleskom 150 kuna. Uz to, za građane će se svake srijede u 17.30, uz prethodnu prijavu mailom na balthazargrad@mmsu.hr, održavati besplatna vodstva izložbom, uz kupnju ulaznice prema cjeniku. Također, organizirani posjeti škola i pojedinih razreda izložbi su besplatni, uz ulaznice kupljene prema cjeniku, a preporučuju se u vremenu od 9.00 do 12.00 sati također uz prethodnu najavu i dogovor.
Serijali o Profesoru Balthazaru
Svojom će atraktivnošću, vedrim bojama i interaktivnim cjelinama izložba 51000 Balthazargrad oduševiti male posjetitelje, a nesumnjivo će zagrijati i srca roditelja, djedova i baka kao i svih onih koji se sjećaju Profesora Balthazara iz animiranih filmova svoga djetinjstva.
Profesor Balthazar nastao je, kako u popratnom tekstu izložbe navodi kustos Željko Luketić, na sretnom, rijetko viđenom raskrižju novih ideja, liberalnih sloboda i umjetnosti 1960-ih godina, u Zagrebačkoj školi crtanog filma. Sama serija Profesor Balthazar, nastala je iz filma Izumitelj cipela, koji je 1967. godine režirao i animirao Zlatko Grgić, prema scenariju Borivoja Dovnikovića Borda i samog Grgića. Pozadine je radio Branko Varadin, a glazbu je napisao Aleksandar Bubanović. Balthazar je tada još uvijek bio po svemu tipičan film Zagrebačke škole, bijelih pozadina i grada koji još uvijek nije bio Rijeka, nego kombinacija Zagreba i New Yorka. Nakon nagrade na festivalu u Rumunjskoj, nastaje ideja o serijalu filmova. Prvi serijal se, uz novih 12 epizoda od prosječno 10-ak minuta trajanja, pridružuje Izumitelju cipela, što čini poznati okvir od 13 epizoda, čega su se autori držali sve do trećeg serijala, da bi na kraju, u četvrtom, redizajnirali Balthazara i snimili 20 epizoda kraćeg trajanja, prosječno 5 minuta. U razdoblju do 1978. godine nastaje ukupno 59 epizoda. Scenarij, režiju, crtež i animaciju serije potpisivali su zajedno Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, dok crteže pozadina i transformaciju Zagreba i New Yorka u Rijeku radi Zlatko Bourek uz pomoć Branka Varadina i Srđana Matića. Bourek se inspirirao psihodeličnom umjetnošću 60-ih, koju je pomiješao s naivnom umjetnošću ovog prostora, pa je vizura Rijeke, sa stršećim neboderima obalnog mjesta prepunog malih primorskih kuća, postala idealna za njegove intervencije u dječje razigranu geometriju i potpuno krive omjere prostora. Sve je to zajedno bio izmaštani Balthazargrad, iako su Bourekove skice začuđujuće slične vrlo konkretnim dijelovima Rijeke. Glazbu pak od Bubanovića preuzima kompozitor Tomislav Simović.
Podsjetnik na međunarodne uspjehe Balthazara
Serija Profesor Balthazar imala je izuzetan komercijalni i financijski uspjeh: prikazivana je u cijelom svijetu – od Irana, preko američke nacionalne mreže ABC, sve do skandinavskih država, gdje je bila nevjerojatan hit. Zanimljivost je da je u švedskoj izvođena u kaznenim ustanovama kao prva serija za djecu u kojoj je junak bio čovjek, a poruke ekološke, pacifističke, nenasilne, sklone znanosti, toleranciji i zajedničkom rješavanju problema te, shodno tome, pogodne za odgoj ne samo djece nego i odraslih. Za njemačku televiziju realiziran je velik broj kratkih infofilmova s profesorom Balthazarom kao glavnim likom, a Zaninović je Balthazara doveo i u strip-izdanje, gdje je u različitim varijacijama djecu ne samo zabavljao nego i učio engleski jezik.
(Ne)zaboravljene vrijednosti koje dolaze u prvi plan
Izložba 51000 Balthazargrad, najveća je izložba dosad posvećena isključivo Balthazaru i u svom postavu donosi velik dio priče o dobrom profesoru koji uživa rješavati tuđe probleme. Netipičan je to junak – stari, sijedi profesor s naočalama i prepoznatljivim šeširom. Iako se izvorno obraća djeci, Balthazar je neodoljivo drag i odraslima, a riječka izložba odaje priznanje povijesnoj važnosti ovog umjetničkog koncepta koji odgovara konceptu Europske prijestolnice kulture kao luke različitosti i uvažavanja, znanosti i činjenica, mašte i igre, slobode i zajedništva, lokalnog i globalnog. U svakoj epizodi Balthazara nalaze se upravo te vrijednosti.
Žene koje su stvarale Balthazara
Valja spomenuti još jednu zanimljivost koju o Balthazaru donosi riječka izložba. Ona se tiče rada brojnih žena, kopistica i koloristica, rada koji nikad nije do kraja kreditiran na kratkim špicama, ali i u povijesti. Tako je, primjerice, za majstorstvo montaže zaslužna Tea Brunšmid, a malo je kome poznata činjenica da je među mnogobrojnim radnicama Zagreb filma bila i velika glazbena zvijezda Gabi Novak. Naime, i onaj dio animacije koji podrazumijeva kopiranje i bojanje stotina i tisuća folija koje zajedno čine jednu minutu ili epizodu crtića netko je morao odraditi, ručno i – anonimno. Taj rad izvodili su cijeli odjeli zaposlenih žena, nepotpisanih i neimenovanih radnica bez čijeg pažljivog ručnog poteza završenog animiranog filma ne bi bilo. Riječka izložba odaje priznanje i njima.
Balthazarov stroj
Nažalost, mnoge su folije, crteži i pripadajući artefakati Zagreb filma u proteku vremena i pod starim upravama bačeni u smeće pa takvih materijala danas nema mnogo, no ono što postoji – sačuvano je zahvaljujući velikoj skrbi arhivista Bajka I. Hromalića i koordinatora proizvodnje Drage Prokopeca. Sistematizacija gradiva Zagreb filma prvi je put odrađena 2019. godine. Veći dio sačuvane građe o Profesoru Balthazaru bit će dostupan je na riječkoj izložbi.
Ono što pak sigurno interesira poznavatelje Balthazara i načina na koji on rješava gotovo svaki problem jest – Balthazarov izumiteljski stroj. Posebno za riječku izložbu izrađuje ga mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević. Bio jednostavan ili kompliciran, sastavljen od priručnih stvari, kakve su uho ili kišobran, stroj profesora Balthazara vrhunac je Balthazargrada. On nema uputstvo za rukovanje, na njemu sve radi ili ne radi, ali ipak stroj uvijek nudi rješenje za problem, bio on školski, ljubavni, znanstveni, ili pak opći društveni. Umjetnica Lina Kovačević radi u novim medijima, slikama i objektima. Diplomirala je na Studiju dizajna u Zagrebu i magistrirala na Central St. Martins School of Art and Design u Londonu. Njen rad je često opisivan kao subverzivan, kritičan, ali i duhovit, s poetskom crtom na individualnoj i kolektivnoj razini.
