U obnovljenoj zgradi riječke industrijske baštine – Palači šećerane, zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske – danas je otvoren novi prostor Muzeja grada Rijeke sa stalnim postavom o riječkoj povijesti.
Obnova Palače šećerane kapitalno je ulaganje Grada Rijeke u kulturnu infrastrukturu koje se u značajnom dijelu sufinancira bespovratnim EU sredstvima.
Obnovom i otvorenjem Palače šećerane Rijeka je dobila reprezentativni prostor kulture s raskošnim interijerom bogatih dekoracija, zidnim i stropnim oslikama mitoloških sadržaja te povijesnih scena iz vremena antike kao i panoramama imaginarnih gradova.
-Svi mi ne bi bili ovdje da nije bilo te intrigantne, burne i više nego zanimljive riječke povijesti, koja nas je oblikovala, povijesti iz koje učimo, ali one koju gradimo, i upravo ovakvim velikim projektima za naš grad, za našu Luku različitosti. U tome vjerujem leži snaga ne samo ovog projekta već i čitavog projekta EPK, u zajedničkoj misiji i viziji te na koncu, onom težem dijelu, ostvarenju i realizaciji ovakvih projekta, koji su od iznimne važnosti za naš grad, unatoč okolnostima u kojima se nalazimo – poručio je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na otvorenju obnovljene Palače šećerane zahvalivši se svima koji su sudjelovali u projektu obnove.
-Ovo je tek druga zgrada u kompleksu bivše tvornice Benčić, koju otvaramo. 2017. Godine otvorili smo ovdje u susjedstvu Muzej moderne i suvremene umjetnosti u kojem trenutno gostuje profesor Balthazar. Današnjim danom otvaramo palaču šećerane, za mjesec, dva otvorit ćemo Dječju kuću, a onda kroz i Gradsku knjižnicu. Mislim da nije pretenciozno da kažem da se, kad sagledamo cijeli ovaj prostor i tome dodamo rekonstrukciju broda Galeb, radi o najvećoj investiciji u kulturi od osamostaljenja HR. I na to možemo biti ponosni, to je nasljeđe koje ostavljamo kao rezultat EPK – rekao je gradonačelnik.
Otvorenju je prisustvovao i premijer Andrej Plenković rekavši, među ostalim, kako je ovo kapitalni projekt od višestrukog značaja. -Važan je za razvoj grada Rijeke i pridonosi podizanju svijesti o očuvanju kulturne baštine. Također, ovaj projekt pokazuje potencijal stavljanja povijesnih objekata u funkciju kulture, čime se na suvremen način vrednuje baština i predstavlja povijest grada i njegovih stanovnika. Obnova kompleksa obilježila je i ovogodišnji projekt Rijeka 2020 – EPK, koji daje doprinos stvaranju uvjeta za razvoj, očuvanje i stvaranje održive kulturne infrastrukture, te pridonosi povezivanju s lokalnom zajednicom – kazao je premijer uz kojeg je Rijeku došla i ministrica kulture Nina Korižinek Obuljen te napomenula kako je Rijeka dobila reprezentativan prostor, vrlo suvremeni muzejski postav i referentnu točku koja će svima koji posjete ovaj muzej dati jako dobar uvid u povijest Rijeke, pa kroz to i jedan dio hrvatske povijesti, i sve one slojeve koje ovaj grad čuva i baštini.
U Palači šećerane Muzej grada Rijeke predstavlja važne teme iz riječke povijesti, poput prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, 2. svjetskog rata i poratne obnove, povijest gradskog kazališta, riječke nebodere, glazbu, riječki rock, povijest velikih riječkih kompanija – Tvornice papira, Tvornice duhana…
Postav obuhvaća gospodarsku, političku, kulturnu, obrazovnu, znanstvenu, sportsku povijest Rijeke od 18. do 21. stoljeća, od trenutka kada je grad postao slobodna kraljevska luka 1719. godine, što mu je donijelo priliku za dotad neviđen razvoj. Ovaj atraktivni postav smješta Rijeku u europski kontekst, povezujući je s Bečom, Antwerpenom, Budimpeštom i ostalim europskim metropolama. Pa i onima na drugim kontinentima, poput New Yorka.
Postav se proteže u više od 30 prostorija na dva kata Palače šećerane. Prvi kat palače bavi se poviješću grada -„Pričom o Rijeci, Europi i svijetu“. Naglasak je na tri stoljeća moderne Rijeke, od početka 18. do početka 21. stoljeća. Nakon što su se u 18. stoljeću javili začeci moderne Rijeke, sve je kulminiralo izrastanjem grada u važnu srednjoeuropsku luku i industrijsko središte. Završetak ove cjeline je u 2020. godini, kada je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture.
Drugi kat palače posvećen je priči “Slatka povijest Rijeke”. U njezinu je fokusu bivši proizvodni tvornički kompleks čiji dio je činila danas obnovljena palača. Ovaj dio postava obuhvaća sva razdoblja kompleksa – od Rafinerije šećera, preko Tvornice duhana do Tvornice motora Rikard Benčić. Naglasak je na početnoj fazi pogona, kada je njime vladao šećer. U jednoj od dvorana nalazi se staklena vitrina puna šećernih glava, onakvih kakve su se svojedobno proizvodile u Rijeci.
Autor stalnog postava je ravnatelj Muzeja mr. sc. Ervin Dubrović u suradnji sa zaposlenicima Muzeja grada Rijeke. Postav je dizajnerski osmislila i realizirala višestruko nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, spajajući u vizualno privlačnu cjelinu stilske karakteristike same Palače, originalne predmete, multimedijsku tehnologiju i interaktivnost.
Ukupna vrijednost obnove palače iznosi oko 60 milijuna kuna, a uključuje radove, stručni nadzor i opremanje palače.
Istraživanja i obimni restauratorski radovi
Radovi na Palači izvodili su se pod konzervatorskim nadzorom Konzervatorskog odjela Rijeka, pod vodstvom Biserke Dujmović Bilušić.
Projektnu dokumentaciju za izvođenje radova rekonstrukcije na Palači šećerane izradio je Hrvatski restauratorski zavod, a glavna projektantica je dr.sc. Irma Huić.
Važnu ulogu u obnovi Palače imao je upravo Hrvatski restauratorski zavod čiji su djelatnici istraživali, projektirali i izveli obimne restauratorske radove na zidnim oslicima te štukaturama, restauratorske radove na čišćenju marmoriziranih zidova i stropova te ukrasnih štukatura na stropovima.
Od radova izvedenih na Palači valja istaknuti ojačanje nosivih stropnih konstrukcija čeličnim gredama s protupožarnom zaštitom, implementaciju dizala za osobe i dizala za muzejsku građu, sanaciju kompletnog krovišta i pročelja s ugradnjom nove stolarije, obnovu svodova sanacijskom žbukom, ugradnju povijesnog venecijanskog terazza u velikoj dvorani, postavu kamene podne obloge u prizemlju i postavu parketa na ostalim etažama te sanaciju svih unutarnjih zidova. Ugrađeni su i sigurnosni sustavi vatrodojave i sustav za gašenje požara uključujući i izgradnju sprinkler bazen sa sjeverne strane objekta.
Napravljeno je i novo stubište za potrebe evakuacije, uz istočno pročelje zgrade, a Palača je u potpunosti prilagođena za pristup osobama s invaliditetom.
Zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske
Palača šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Hrvatski restauratorski zavod proveo je istraživanja unutar same zgrade i rezultati do kojih su došli naložili su promišljen odnos prema njezinoj budućoj namjeni. Ova monumentalna građevina sagrađena je 1752. godine za potrebe upravne zgrade rafinerije šećera, a sastavni je dio industrijskog kompleksa koji svjedoči o industrijskom razvoju Rijeke u 18. stoljeću.
Nakon požara 1785. zgrada je značajno obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom. Godine 1851. u zgradi je smještena uprava Tvornice duhana, a nakon 1945. godine ponovno mijenja namjenu i postaje sjedištem Tvornice motora „Rikard Benčić“.
Nakon prestanka rada tvornice, vlasnik Palače šećerane i ostatka kompleksa postaje Grad Rijeka koji je, u suradnji s konzervatorima, tijekom godina proveo čitav niz pripremnih radova za njezinu konačnu obnovu, rekonstrukciju i prenamjenu. U tim radovima je sudjelovao niz stručnjaka, od arhitekata i povjesničara umjetnosti do restauratora za zidne slike, štukature, peći itd.
Bespovratna europska sredstva za riječka kulturna dobra
Palača Šećerane i motorni brod Galeb koje će zajedno činiti Muzej grada Rijeke dio su integriranog projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute, te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu
Zbog epidemioloških razloga otvorenje muzeja traje tjedan dana
Zbog epidemiološke situacije, otvorenje Muzeja grada Rijeke namijenjeno svim zainteresiranim posjetiteljima trajat će od subote, 14. studenog 2020. pa sve do subote 21. studenoga.
Besplatne ulaznice za posjet Palači i vođene obilaske stalnog izložbenog postava Muzeja Grada Rijeke, građani mogu podići u Ri-infu (Informativni centar Grada Rijeke, Korzo 18 b), radnim danom u vremenu od 8.00 do 16.00 sati.
Obilasci će biti organizirani na način da u muzej istovremeno ulaze dvije grupe po 25 osoba od kojih će jedna najprije razgledati prostor prvog kata, a druga prostor drugog kata te će se potom mijenjati. Vođeni obilasci traju 60 minuta, nakon čega će se prostor dezinficirati u pauzi od 30 minuta kako bi bio siguran za prihvat sljedeće dvije grupe posjetitelja.
