Mjesni odbor Hartera, zajednica u nastajanju koja stoji iza projekta “Kvartera” što se tijekom 2020. odvijao na području zone bivše tvornice papira kao dio projekta Rijeka 2020 – EPK, izdao je prvi broj svog glasila “Naš list”.
Naziv je preuzet od glasila radnika Tvornice papira Rijeka na koji podsjeća i dizajnom, format je novinski, a sadržaj su 32 strane posvećene recentnim događanjima koja su obilježila područje Vodovodne i Ružićeve ulice te zone bivše riječke tvornice papira.
“Naš list” pored ostalog donosi tekstove Matthiasa Müllera-Wieferiga, ravnatelja Goethe-instituta Kroatien o njihovoj ulozi u projektu Kvartera, zatim tekst bivšeg “trećemajca” Miljenka Mrvčića o povijesti zone Hartere, prilog koordinatora programskog pravca Slatko i slano Rijeke 2020 Renata Stankovića o važnosti sudioničkih projekata za Rijeku, osvrt Kaje Pogačar iz organizacije City toolbox o važnosti urbanog bicikliranja, komentar Miodraga Kuča iz berlinskog Centra Zk/U na nove urbane aktivističke tendencije, osvrt povjesničara Marka Smoljana na osnovne značajke zone Hartere danas, tekst Ivane Keller iz Tranzicijske inicijative Rijeka o njihovoj ulozi na projektu, rezime Mladena Mladenovića iz iste organizacije događanja oko Biciklističke kritične mase Rijeka, tekst Aleksandre Deluka Tibljaš o iskustvu treninga Torpedo Runnersa u Harteri te osvrt Davora Jugovca iz Skateboard Kluba Kvarner o povijesti njihovog djelovanja u Harteri. “Naš list” donosi i komunalna i druga zapažanja iz zone, intervjue s Dragom Stojanovićem – harterskim bravarom “Balthazarom” – i Mirjanom Grozdanić iz kultnog Caffe bara “Skradin”. Tu je i karta zone s njenim značajkama i urbanističkim izazovima, pregled intervencija koje su nastale tijekom projekta, osvrt na “nošenje” projekta s koronom, prezentacija tzv. Ćakule i Kvarterskog rječnika, te nekoliko inspirativnih tekstova preuzetih iz originalnog “Našeg lista”. Dakako, tu su i nezaobilazna križaljka, horoskop i recepti.
Prelistajte “Naš list” na ovom linku.
Izdavanje “Našeg lista” podržao je Goethe-institut Kroatien a osim u javnim prostorima poput muzeja, izložbenih prostora, knjižnica i info centara, moći će ga se nabaviti i na Korzu ispred Radio Rijeke, i to u srijedu 23. 12. od 11 do 13 sati kad će imati i svojevrsnu promociju. Stanovnicima Vodovodne i Ružićeve ulice bit će dostavljen u poštanske sandučiće.
Projekt Kvartera, tada radnog naziva Školjić 2.0., otpočeo je krajem 2018. godine slijedom suradnje programskog pravca Slatko i Slano Rijeke 2020 – EPK i Goethe-Instituta Kroatien, Centra za umjetnost i urbanistiku (Zk/U) iz Berlina i City toolbox mreže s njihovim predstavnicima iz Maribora. Cilj mu je bio izvršiti prostorne i programske intervencije na javnim površinama i drugim prostorima s ishodom u revitalizaciji područja šireg Školjića, odnosno zone uz Rječinu, i to uskom suradnjom s građanima koji žive i organizacijama koje djeluju na tom području, uz međunarodni transfer znanja i iskustava primjera dobre prakse. Projekt je u međuvremenu dobio novu lokaciju, zonu Vodovodne i Ružićeve ulice te vanjskog prostora bivše tvornice papira Hartera, pa je preimenovan u Kvartera čime se željelo naglasiti kako bivša Hartera postaje novi hibridni kvart.
Projekt Kvartera otad (travanj 2020.) zajednički provode i riječka udruga Urbani separe koja je koordinirala partnere i izvodila produkciju programa te DeltaLab — Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Rijeci, Zk/U Berlin, City toolbox i Goethe-Institut Kroatien, kao dio projekta Rijeka 2020 — EPK, u sklopu programskog pravca Slatko i slano. Kao “mali” partneri u projekt su pozvane, ili su mu se putem priključile, brojne riječke organizacije, udruge, građanske inicijative i pojedinci i pojedinke, među kojima su i Galerija Kortil HKD-a na Sušaku, Skateboard klub Kvarner, Pčelarska udruga “Milutin Barač”, Savez udruga Molekula (RiUse centar), Tranzicijska inicijativa Rijeka, Caffe bar “Skradin”, Radio Roža, Kvart za 5, Urban Hartera Climbing Crew (PD Kamenjak), Udruga Liburnia film festival i Torpedo Runnerse te brojni pojedinci i pojedinke.
Svi oni tijekom ljetnih mjeseci 2020. zajednički su radili na nizu manjih prostornih intervencija, javnih kulturnih događanja, sportskih i rekreativnih aktivnosti, na izradi urbanog namještaja i sl. te se kao skup prozvali Mjesni odbor Hartera – zajednica u nastajanju.
Projekt Kvartera tako je viđen kao doprinos povezivanju ljudi s ovim povijesno važnim gradskim područjem, uz istraživanje potencijala za njegov participativni, kulturno-umjetnički i urbani razvoj. Njime se nastoje razviti novi oblici političke kulture, kroz organizaciju demokratičnih i otvorenih javnih razgovora o dijeljenim izazovima i idejama građana uz razmjenu znanja, te kroz manje komunalne, urbane, sportske, kulturne i zabavne akcije odnosno javna događanja.
Pri pripremi niza malih javnih događanja, koja su dobila naziv “U Harteru na Kvarteru”, kao ciljevi su se kristalizirali podizanje vidljivosti zone, predstavljanje zone kao zelene oaze idealne za rekreaciju u centru grada, doprinos rebrandingu zone, naglašavanje potencijala u održivom urbanom turizmu, promocija novih oblika kretanja (biciklizam, skejtanje) te jačanje partnera i partnerstava.
Mala javna događanja primjerena vremenu pandemije, “U Harteru na Kvarteru”, donijela su tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna niz raznovrsnih aktivnost (vođene ture, prezentacije, predavanja, radionice, akcije čišćenja, izrada urbanog namještaja i eko kutaka, glazbeni, sportski i filmski programi, izložbe, ulična oslikavanja te prve riječke Biciklističke kritične mase), u “epizodama” otvorenja, uličnog sporta, Ružićeve, Vodovodne i Rujna u Harteri. Početkom listopada projekt Kvartera imao je i javnu prezentaciju. U brojkama, od lipnja do listopada 2020. na području MO Hartera provedeno je 5 Ćakula (razgovora građana), 6 predavanja, 9 radionica, 8 vođenih šetnji, 8 glazbenih programa, 6 filmskih projekcija, 4 izložbe, 4 radne akcije, 13 intervencija u prostoru i 30 street art intervencija.
Tijekom projekta nastale su i tri drvene klupe, uređen je tzv. Džepni park na kraju Vodovodne ulice, postavljene su tri košnice na terasi Marganova, izrađena je nova skejtabilna rampa/klupa i tri gredice za samonavodnjavanje, očišćena je velika hala Marganova koja je stavljena pod ključ, postavljene su penjačke staze na zidovima hale Marganova kao i klinovi za hammocke, postavljena je specifična signalizacija po prostoru, nastali su brojni street art elementi, trajno roštiljalište, rampa na ulazu u Marganovo i možda najvažnije – do hale Marganovo provedena je struja.
