Group 42 CopyGroup 35Group 42Group 42 Copy 3Group 34Group 42 Copy 2
Vijesti

Nova izložba na Kampusu: Riječka pisana baština u 19. stoljeću

U utorak, 19. siječnja 2021., s početkom u 12 sati, otvara se na Kampusu Sveučilišta u Rijeci na šetnici prema zgradi STEPRI, na vanjskim panelima izložba Riječka pisana baština u 19. stoljeću.

Izložba je pripremljena unutar projekata Riječka pisana baština u 19. stoljeću (Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 – 27 susjedstava – susjedstvo Kampus) i Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća (Sveučilište u Rijeci, potpora: uniri-human-18-285).

Voditeljica je projekata Diana Stolac s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u timu su s Filozofskoga fakulteta Corinna Gerbaz-GiulianoBorana Morić-MohorovičićKristian Novak i Anastazija Vlastelić, iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci Sanja Holjevac i Nina Spicijarić Paškvan, iz Sveučilišne knjižnice Rijeka Sanja Kosić i Lea Lazzarich te doktorandice Mateja Fumić Bistre i Petra Radošević.

Izložbu će biti moguće pogledati do 11. veljače 2021., kada je na panelima zamjenjuje nova izložba.

Kultura svakoga prostora ima svoje korijene u prošlome vremenu i treba je istražiti te u suvremenu kulturu uključiti one cjeline koje doprinose razvoju prostora u novim okolnostima. Kulturno nasljeđe nije samo spomenik prošlosti nego i aktivni čimbenik suvremene kulture. Identitet grada uvijek se čita i iz prošlosti i iz sadašnjosti.

Izložba riječke tiskane baštine iz 19. st. pokazuje da je u tome vremenu Rijeka bila središte niza kulturnih aktivnosti i dio europskoga kulturnog prostora. Naš je grad predstavljen kao višejezična i višekulturna urbana cjelinu u 19. stoljeću, što se tradira do današnjega vremena.

Izložba progovara kroz bogatu slikovnu dokumentaciju tiskarstva u Rijeci u 19. stoljeću, s naglaskom na hrvatskome tisku, ali i s prikazom knjiga, novina, časopisa, proglasa i drugih tiskovina na talijanskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Upravo slikovni materijal na izloženim plakatima najbolje pokazuje višejezičnost kao obilježje riječke kulture u 19. stoljeću, uz prateće tekstove na talijanskom, mađarskom i njemačkom na nekima od plakata, uz hrvatski i engleski na svima. Zbog epidemioloških razloga neke planirane prateće aktivnosti moraju se odgoditi za bolja vremena, kao što su predavanja, vođenja kroz izložbu i interaktivni paneli u fakultetskom (zatvorenom) prostoru, a koji su zamišljeni kao mjesto dijaloga između autora i posjetitelja.