Dosad uobičajena, standardna koncepcija donošenja društvenih odluka pokazuje se previše jednodimenzionalnom u potrazi za odgovorima na pitanja od javne važnosti i da bi proces postao učinkovitiji, eksperti za ta pitanja i građani upućeni su pronaći pronaći moduse zajedničkog odlučivanja, što podrazumijeva suradnju. Stručne informacije imaju u procesu odlučivanja svoju težinu, ali je društveni, kulturni i ideološki kontekst onaj koji im daje javni smisao.
Takav zaključak ponudio je prof. Frank Fischer svojim predavanjem “Participatory Governance and Cultural Policymaking: Theoretical Perspectives in Practical Context”, što ga je održao kao drugo uvodno izlaganje prvog dana međunarodne interdisciplinarne konferencije Sudioničko upravljanje u kulturi: Istraživanje praksi, teorija i politika. URADIMO ZAJEDNO. Trodnevna konferencija započela je u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku 22. studenog, a prof. Fischer obratio se skupu kao autor 17 knjiga i predavač kojemu je trenutačno radno mjesto na Sveučilištu Humboldt University u Berlinu i Sveučilištu Rutgers u New Yorku.
Izlažući skupu vlastito viđenje teorijskih perspektiva i praksi sudioničkog upravljanja, Fischer je kazao kako živimo u društvu koje ne može sakriti vlastite demokratske minuse, odnosno nisku razinu sudjelovanja brojnih segmenata društva u javnom upravljanju, što se događa u vrijeme promijenjene uloge države u premošćivanju granica između javnog, privatnog i civilnog sektora.
Društvo u kojemu živimo postaje sve kompleksnije, ustaljeni instrumenti upravljanja prestali su biti dovoljni za njegovo uspješno funkcioniranje, ako su to ikada i bili. Na javnoj sceni sve su prisutniji novi elementi koji utječu na to funkcioniranje, a čine to stavljajući u prvi plan zahtjeve decentralizacijske prirode.
Među njima su posebno važni lokalni akteri, zbog iskustva kako su eksperti previše udaljeni od društvenih problema da bih ih mogli razumjeti i rješavati na adekvatan način, s čime je u tijesnoj vezi činjenica kako se lokalna razina nerijetko pokazuje uspješnijom u postupku pronalaženja inovativnih odgovora na javne probleme.
Pored toga, decentraliziranje procesa odlučivanja ide na ruku njegovoj transparentnosti, marginaliziraniji dijelovi javnosti jednostavnije se uključuju u donošenje odluka, a praksa kojom se proces odlučivanja čini koliko god je to moguće dostupnijim lokalnim akterima doživljava kao pozitivan korak u izgradnji lokalne demokracije.
U tom je poslu na jednoj strani sve ono što možemo smatrati standardnom upravljačkom paradigmom i njenim obilježjima: klasična javna administracija, inzistiranje na poziciji moći, hijerarijski odnos, suprotstavljenost privatnog i javnog, naređivanje s nadzorom te istaknuta uloga upravljačkih vještina.
Na drugoj strani su obilježja sudioničke upravljačke paradigme: inovacijski načini upravljanja, stavljanje u prvi plan upravljačih alata / instrumenata, povezivanje aktera, skladniji odnos javnog i privatnog, pregovaranje oslonjeno o uvjeravanje te naglašavanje osposobljavanja za suradničko upravljanje.
Priča o suradničkom upravljanju u takvu svjetlu postaje priča o trajnoj potrazi za inovativnim upravljačkim praksama u primijenjenom društvenom krajoliku i uključuje svijest o važnosti raznih vrsta znanja, a ne samo onih koja dolaze iz redova eksperata.
Iskustvo kaže kako je teško naći vlasti koje bi krenule ususret novoj upravljačkoj paradigmi bez izraženog otpora, pa se pitanje upravljanja u takvu svjetlu uvijek pokazuje kao pitanje iz sfere političkog i politike.
Prof. Fischer je u završnici predavanja ponudio dva izdvojena, pozitivna primjera koja je pronašao u javnim praksama Brazila i Tajlanda. U kratkoj raspravi što je uslijedila iz publike su spomenuta iskustva ne/realizirana sudionička jugoslavenskog samoupravljanja, te upozoreno na ulogu tzv. vlasti u sjeni, što znači bankarskih, industrijskih, vojnih i drugih elita koje stoje iza političke vlasti, a otežavaju izgradnju novih, demokratičnijih upravljačkih modela.
Sudioničko upravljanje u društvu je projekt, ulaskom u taj projekt ne dobivaju se automatski jamstva za pozitivan rezultat – zaključio je predavanje prof. Fischer.
Foto: Dea Vidović (Zaklada “Kultura nova”), Frank Fischer i Ana Žuvela (Institut za međunarodne odnose) na konferenciji za medije u Palachu
Autor fotografije: Igor Crnković
