Pripremajući Rijeku kao prvi grad u Hrvatskoj za primjenu Agende 21 (poznate i kao Culture 21), međunarodnog programa koji razvoj gradova u ovom stoljeću vidi kroz optiku održivog razvoja i upravljanja, Društvo Rijeka 2020 je 24. studenog, u suradnji s United Cities and Local Governments, organiziralo predstavljanje “Pilot Cities Programme“. Učinjeno je to u poslijepodnevnoj sesiji zadnjeg dana konferencije Sudioničko upravljanje u kulturi: Istraživanje praksi, teorija i politika. URADIMO ZAJEDNO.
Vlastita iskustva u primjeni ili pripremi za primjenu Agende 21 u sredinama iz kojih dolaze s riječkim domaćinima podijelili su predstavnici Barcelone, Lisabona i Temišvara.
O iskustvima prvoga govorio je Jordi Baltà Portolés, savjetnik u organizaciji Culture in Sustainable Cities, koji je kazao kako je primjena Agende u Barceloni krenula 2004. godine. Ključnu ulogu u procesu imaju lokalne vlasti, ali je za ostvarivanje željenoga rezultata neophodno povezivanje s građanima i njihovo aktivno uključivanje.
Važnu ulogu u priči ujedno imaju kulturni profesionalci, sveučilišni sektor i civilni (NGO) sektor, pa se može ustvrditi kako se rezultat ostvaruje alatima koji povezuju razne dionike i potiču njihovo učenje, što se odvija uz potporu eksperata.
Diana Donawell iz gradske uprave Temišvara naglasila je kako dolazi iz sredine koja se upravo priprema za primjenu Agende 21, a pripreme su krenule prošle godine. Početni korak u Temišvaru (Europskoj prijestolnici kulture 2021. godine) pripao je organiziranju radionica s ekspertima na koje su pozvani predstavnici gradske vlasti, akteri kulturne scene, djelatnici obrazovnih ustanova, etničkih i društvenih manjina.
Nakon analize lokalnog konteksta, pristupilo se uobličavanju radnog programa, potom je uslijedila primjena programa, uključujući učenje, dio kojega su bili i posjeti gradovima gdje se Agenda 21 već primjenjuje.
Načela Agende postala su temeljni element kulturne strategije Temišvara, također razvojne strategije grada, a od mjera poduzetih za primjenu programa očekuje se da će gradu donijeti sinergijske učinke.
Alexandra Sabino, savjetnica u kulturnom sektoru gradske uprave Lisabona, stavila je naglasak na metodologiju kojom se prisupilo organiziranju aktivnosti.
Sve je u Lisabonu počelo analizom povijesnih, političkih i kulturnih okvira, na što su se nadovezale radionice međunarodnog i domaćeg karaktera, organiziranje nekoliko javnih događaja kojima je okosnica bila Agenda 21, a za upoznavanje s iskustvima drugih u tom procesu zaputilo se u Buenos Aires.
Grad na drugom kontinentu našao se u priči zbog kulturoloških spona Portugala i Južne Amerike, tragom čega se rodila inicijativa nazvana Ibero-American Capital of Culture, šireći ideju EPK na druge kontinente.
Proces je uključio aktivnosti poduzete na lokalnoj razini kao što su poticanje djece na čitanje (poduzeto u suradnji s gradskim knjižnicama), upoznavanje susjednih gradskih kvartova, organiziranje festivala ulične umjetnosti Mura itd.