Jedno od 27 susjedstava istoimenog programskog pravca, susjedstvo Praputnjak, zadnje je dane kolovoza priredilo četverodnevno večerenje događanje za svoje susjede, prijatelje i sve slučajne i manje slučajne posjetitelje.
Riječ je o manifestaciji „Krajolici budućnosti“ na kojoj se govorilo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti onoga što je Praputnjaku najvažnije: priroda, suhozidna baština, jelo i kulturni krajolik!
Bila je to prilika i da se prezentira novi prostor susjedstva, a to je zgrada nekadašnje Pošte koja je sa svojom okućnicom poslužila kao ugodan ambijent za večernje razgovore, predavanja, dijeljene poklona i ispijanja limunada. Ekipa programskog pravca 27 susjedstava posjetila je Praputnjak u srijedu 22. kolovoza, kada je i službeno predstavljena suradnja između ovog susjedstva i nizozemskog otoka Terschelling.
Jacqueline Heerema iz udruge Satellietgroep u Praputnjaku je već drugi put ove godine, a Ivona Miloš, voditeljice susjedstva Praputnjak, u Nizozemskoj je bila u studenom 2017. kada je uspostavljena suradnja između njih i razvijena ideja o vezama i sličnostima otoka Terschelling i krajolika bakarskog zaljeva. Dvije inicijative okupljene su u okviru programa suradnje Tandem koji povezuje kulturnjake Europe nudeći im platformu za umrežavanje na zajedničkim projektima, pružanjem stručne i financijske pomoći.
Paralela između Praputnjaka i našeg otoka je ta što se doista čini kao da ih je priroda stvorila, ali oni su itekako manipulirani od strane čovjeka. Naši su krajolici konstruirani, no bez obzira na to priroda nam je važna, kao i posjetiteljima otoka Terschelling, kazala je Jacqueline.
Posebnost nizozemskog krajolika je pijesak, u Praputnjaku je to krš, i iako naizgled ta dva segmenta nemaju puno poveznica, isto se ponašaju prema upijanju vode. Ivona i Jacqueline prikazale su snimak vrulje u bakarskom zaljevu, a zatim i slične pojave koja se događa u Nizozemskoj gdje je slatka voda okružena slanom.
Izlet u Praputnjak bio je i izlet kroz 300 godina botaničkih istraživanja, što je i naziv prezentacije Boštjana Surine iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Edukativno predavanje o znamenitoj flori Liburnijskog krša pokazalo je kako naš životni prostor funkcionira sa stajališta prirode.
Glavni razlog posebnosti našeg kraja jest bura. Na primjer, na otoku Krku imamo planinske biljke koje se nalaze svega nekoliko metara od mora. Iako se nalazimo na Jadranskom moru ne možemo reći da je ovo Mediteran, prije svega zato što naše biljke ne govore tako, one nisu mediteranske, objasnio je znanstvenik Surina.
Prisjetili smo se endemskih biljnih vrsta poput istarskog zvončića, paprati, zvončića s Učke, a spomenuta su i specifična staništa Trstenik i Snježnik koja se nalaze blizu mora, a na kojima je temperatura i u vrućim ljetnim mjesecima nekoliko stupnjeva ispod nule.
Mladen Zadravec iz Hrvatskog herpetološkog društva Hyla govorio je o tome koliko su bitna vlažna staništa. Lokve koje je stvorila priroda oaza su bioraznolikosti, mnoge biljke i životinje imaju korist od vode i time su međusobno povezane. Poruka njegovog predavanja bila je – čuvajte lokve, dokumentirajte ih, kontaktirajte herpetološko društvo i učinit ćete mnogo za biljni i životinjski svijet.
Kraj druženja označilo je darivanje nizozemske gošće domaćinima, a ovoga puta poklon je bio najpoznatiji nizozemski suvenir – sjeme tulipana. Druženje u dvorištvu stare Pošte nastavilo se do dugo u noć uz baškot i bakarsku vodicu, autentične proizvode iz Praputnjaka.
